POŽEGA – Suočeni s određenim vrstama pritiska na društvo Presoflex gradnja d.o.o. Požega od strane Novog sindikata, koji im stvara određene neugodnosti u poslovanju, ali i izaziva velike štete koje utječu na poslovanje odlučili su izaći u javnost s tim činjenicama. Javnosti su se na tiskovnoj konferenciji u poslovnim prostorima Presoflex gradnje obratili Silvija Pavić, voditeljica ureda Uprave i Bruno Damjanac, odvjetnik društva Presoflex gradnja.

 - Prema saznanjima društva Presoflex gradnja, Novi sindikat vrši svojevrsni pritisak na Presoflex gradnju, imputirajući im nezakonito ponašanje iz područja sindikalnog djelovanja, a samim time vrši se pritisak i na ostale poslodavce u RH. Zbog navedene činjenice sazvana je današnja tiskovna konferencija s temom „Sindikalne zlouporabe na štetu poslodavaca i gospodarstva“ u cilju informiranja javnosti o štetnim djelovanjima pojedinih sindikata.

Naime, kao što je svima poznato, tijekom 2010. godine na području RH snažno su se osjećale posljedice svjetske gospodarske krize, a čije posljedice nisu zaobišle ni društvo Presoflex gradnja. U tim okolnostima, radi spašavanja firme i plaća preostalih radnika, Presoflex  gradnja, krajem listopada i početkom studenog  2010. otkazuje ugovor o radu dvadesetero radnika i to poslovno uvjetovanim otkazom. Prije otkazivanja obavljeni su razgovori s bivšim zaposlenicima te je samo s jednim radnikom došlo do problema. U međuvremenu od obavljenog razgovora i dostavljanja otkaza, navedeni radnik zajedničkim dogovorom s Novim sindikatom, ishoduje odluku o imenovanju za sindikalnog povjerenika, a da o tome Presoflex gradnja nema nikakvih saznanja. Nakon izrade i potpisivanja odluke o otkazu za navedenog radnika, došla je i obavijest Novog sindikata kako radnika imenuju sindikalnim povjerenikom, a sindikalnom povjereniku se bez suglasnosti sindikata ne može otkazati ugovor o radu. S obzirom da Presoflex gradnja prilikom izrade i potpisivanja otkaza nije imala saznanja o imenovanju radnika sindikalnim povjerenikom, navedeni slučaj dobio je sudski  epilog. Urednim praćenjem situacije u Presoflex gradnji, od strane Novog sindikata, još dva slučaja su završila na sudu – istakla je Silvija Pavić, koja dodaje da je danas Presoflex gradnja respektabilna tvrtka s 240 zaposlenih radnika, a samim time uzdržava isto  toliko obitelji Požeško–slavonske županije i šire s obzirom da djelatnost graditeljstva obavlja na području cijele RH. U teškim trenucima nije prestala s poslovanjem, već je kontinuiranim naporima i ulaganjima u vlastite resurse širila poslovanje te na taj način jačala hrvatsko gospodarstvo. Kontinuiranim rastom nisu prestala zapošljavanja u Presoflex gradnji, s time da su vraćeni radnici koji su voljni raditi, a kojima se uslijed gospodarskih razloga morao otkazati ugovor o radu.

Naglašava kako Presoflex gradnja poštuje sve zakonske odredbe, između ostalih o pravima radnika na udruživanje i sindikalno zastupanje, jer u Presoflex gradnji od 2012. godine djeluje sindikalni povjerenik. - Zlouporabe  Novog sindikata su se sastojale u fiktivnim imenovanjima sindikalnog povjerenika, kojim putem su htjeli spriječiti otkaz, a onda kada je slučaj dobio sudski epilog, Novi sindikat na sebi svojstven način (vrbovanjem i pozivanjem) prati radnike Presoflex gradnje i nagovara ih na tužbe pred sudom obrazlažući tužbu da prilikom otkazivanja nije vršeno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom što za posljedicu ima nezakonitost otkaza. Nakon više od osam godina vođenja sudskog postupka, primorana okolnostima slučaja radi izbjegavanja veće štete, Presoflex gradnja zaključuje u dva slučaja nagodbe, dok treći slučaj još uvijek nije pravomoćno okončan.

Prema navedenim nagodbama isplaćene su stotine tisuća kuna, s time da se u ovom trenutku još ne zna konačan iznos štete. Prema navedenom radniku koji je prijevarnim postupanjem Novog sindikata imenovan sindikalnim povjerenikom, izvršena su plaćanja u gore navedenom iznosu za nerad, s obzirom da mu je Presoflex gradnja popunila sve praznine u stažu, a od otkazivanja 2010. godine, pa do srpnja 2019. godine radnik svojim radom nije skupio niti jednu godinu radnog staža. Sama ta činjenica koja proizlazi iz potvrde HZMO govori o kakvom je radniku riječ.

Slijedom navedenog, nije jasan pritisak Novog sindikata na Presoflex gradnju kada je Presoflex gradnja sve svoje obveze izvršila i izvršavat će ih u buduće povećanjem plaća radnika i razvijanjem posrnule Slavonije, ali uz uvjet manjeg broja sindikalnih djelovanja poput Novog sindikata. Navedenu zlouporabu sindikata kao što je Novi sindikat, na svojevrstan način prepoznao je i zakonodavac kada je 2014. godine novim Zakonom o radu propisao sindikatu mogućnost imenovanja sindikalnog povjerenika samo u slučaju ako imaju najmanje pet radnika zaposlenih kod tog poslodavca, pokušavši na taj način ograničiti zlouporabe. O navedenom sindikatu već je bilo pisano od strane nacionalnih medija – istakla je Silvija Pavić na tiskovnoj konferenciji.

Hrvatski je sabor usvojio značajne izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje će stupiti na snagu 1. kolovoza 2019. godine.

Uz nove odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje predviđaju snažnije kažnjavanje počinitelja 8 najtežih prekršaja za koje smo detektirali da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu, kao novine koje do sada nisu bile zastupljene ističu se:

- MUP će na svojim web stranicama, na brz i danas svima dostupan način, temeljem serijskog broja vozačke dozvole, bez potrebe dodatnih plaćanja upravnih pristojbi i čekanja, odnosno odlaska u policiju, omogućiti provjeru stanja vozačke dozvole (važeća, ne važeća, ukinuta), broj negativnih prekršajnih bodova i izrečene zaštitne ili sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom. Bitno je znati da se ovime neće dostavljati niti jedan osobni podatak.

- Uvodi se nadzor poštivanja sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti.

- Predviđeno je snimanje vozačkog ispita audio i vizualnim uređajima zbog povećanja transparentnosti i kvalitete samog ispita, kao i ujednačavanja njegove provedbe i

- Propisuje se i obveza video nadzora tehničkog pregleda u stanicama za tehnički pregled vozila. 

ZADRUGARI VLASNICI MLJEKARE BIZ DONIJELI ODLUKU O PRESTANKU POSLOVANJA  -

BUK – Neugodno je sve iznenadila odluka koju su donijeli prije dva dana Zadrugari – vlasnici Mljekare Biz, o prestanku poslovanja ove mljekare koja je počela kao privatna inicijativa prije 25 godina, a kasnije se zbog poteškoća u poslovanju transformirala u zadrugu. Vlasnici mljekare tada su postali proizvođači mlijeka, njih 20-tak koji su svoja potraživanja za otkupljeno mlijeko pretvorili u vlasničke udjele i još dodatno dokapitalizirali tvrtku s kreditom. Tada je s novim zamahom tvrtka krenula s pojačanom proizvodnjom, novi direktor Miroslav Kovač najavljivao otvaranje novih maloprodajnih objekata preko kojih su jedino i mogli doći do kupaca i urednog plaćanja. Podršku mu je tada dala i politika, gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

Ubrzo smo s terena slušali o sasvim drugačijim potezima uprave i direktora, zatvorene su neke maloprodajne jedinice, kao prodajni objekt na tržnici u Osijeku, prodavaonica u gradu Požegi, što je sve bilo kontra najavljivanih poslovnih poteza. Posebna priča je bila da im u razvoju ne želi pomoći niti jedna banka, a iako se na dosta mjesta čita o otvaranju novih mljekara izgrađenih i poticanih sredstvima EU i Ministarstva poljoprivrede, ova mljekara nije uspjela očito ostvariti ni ta jeftina, bolje rečeno besplatna sredstva, za svoj razvoj. Nije uspjela naći niti poslovnog partnera s kojim bi se udružena borila na zahtjevnom tržištu.

Tako je još jedna lijepa priča o zadrugarstvu o kojemu se priča u dnevnoj i strateškoj politici, pala u vodu, no očito je da se netko u tome svemu nije najbolje snašao. Zadrugari su kad su već odlučili uložiti sredstva ipak trebali pronaći pravog menađera koji bi vodio posao i upravljao s njihovom imovinom. Ovako je ova priča dobila epilog, koji su mnogi već i prije najavljivali, jer je stručna ocjena ljudi iz sektora bila da što prije moraju naći svoju tržišnu nišu da mogu opstati i razvijati se. Njima očito nije išla na ruku niti odluka da se u sve škole uvede mliječni proizvod od lokalnih proizvođača, da javne ustanove poput bolnica, vrtića, staračkih domova mogu uzeti mliječne proizvode od domaćih proizvođača.

Zadrugari, tj. proizvođači mlijeka koji su do sada plasirali svoje mlijeko u Biz, vrlo brzo će se se snaći i pronaći nove otkupljivače mlijeka s kojima su i prije surađivali, jer trenutno Hrvatska proizvodi sve manje mlijeka, mljekara je sve manje i mlijeka se sve više uvozi. To je još jedna tužna priča neuspjeha hrvatske poljoprivrede, posebno kada je u pitanju mljekarski sektor, koji svoju bitku na tržištu gubi stalno od hrvatske samostalnosti i svaki dan proizvodi sve manje i manje mlijeka. Vjerojatno će netko i od mljekara smanjiti svoju proizvodnju ili od nje odustati, iako su to zadnji mljekari koji do sada nisu odustali i opstali su na selu Požeštine. Najviše će zapravo zatvaranje osjetiti 30-tak djelatnika mljekare koji će vjerojatno put Zavoda za zapošljavanje ili put pod noge u inozemstvo.

Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim se propisuje način usklađenja zakupnine odnosno naknade, objavljen je u Narodnim novinama 65/2019. (link), stupio je na snagu sredinom srpnja ove godine.

Revalorizacija će se provesti za sve ugovore koji su sklopljeni do stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine, ako je ugovorena zakupnina odnosno naknada niža ili viša u odnosu na jediničnu revaloriziranu zakupninu odnosno naknadu.

Jedinice lokalne samouprave dužne su Ministarstvu poljoprivrede dostaviti zahtjev za sklapanje aneksa ugovora u svrhu revalorizacije, u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika. Ministarstvo poljoprivrede dužno je sklopiti anekse ugovora u svrhu revalorizacije u roku od četiri mjeseca od dostave potpune dokumentacije.

Svi ugovori po svim oblicima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države sadržavaju odredbu o provođenju revalorizacije. Kroz povijest revalorizacija nije provođena, a uvedena je kako bi se sačuvala vrijednost zakupnine s obzirom da se ugovori zaključuju na period i do 50 godina. Primjenom novog pravilnika naknade za koncesiju će se povećati, a za one dugogodišnji zakup smanjiti ili ostati približno iste.

Više od polovice građana navodi da namaze najčešće konzumira za doručak (54,3%). Njih 26,2% konzumira namaze tijekom brzog obroka, a 13,5% prilikom pripreme palačinki

Svaki šesti građanin Hrvatske (njih 16,8%) namaze konzumira svaki dan, što je sasvim lijep rezultat. Nešto rjeđe od toga odnosno nekoliko puta na tjedan namaze konzumira 42,4% ispitanih, a da to čine barem jednom tjedno navodi 21,5% građana. Manje učestalih konzumenata ove kategorije proizvoda koji namaze konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 14,7%, a značajno je manji udio onih koji tvrde da namaze konzumiraju samo nekoliko puta godišnje (3,3%) ili nikada (1,3%).

Što se tiče vrsta namaza, najveći udio ispitanika preferira mliječni (34,4%), a za nešto manje njih prvi je izbor pašteta (25,4%). Slijede čokoladni namazi (19,9%) te džem, marmelada ili pekmez (18,9%), dok najmanji udio ispitanika ističe da najčešće konzumiraju neku drugu vrstu namaza (1,4%).

Više od polovice građana navodi da namaze najčešće konzumira za doručak (54,3%). Njih 26,2% konzumira namaze tijekom brzog obroka, a 13,5% prilikom pripreme palačinki. Manji dio građana navodi da namaze najčešće konzumira u sendvičima (6%).

Na pitanje prave li vlastite namaze jedna trećina ispitanika odgovorila je da pravi (njih 33,6%), dok dvije trećine (66,4%) ispitanih namaze kupuje u trgovinama. Što se tiče namaza koji preferiraju uz palačinke, ukupno 47,6% građana preferira čokoladni namaz, a tek nešto manjih 43,2% daje svoj glas za džem, marmeladu ili pekmez (43,2%). Značajno manji udio uz palačinke preferira mliječni namaz (6,4%) ili neki drugi (2,7%). Od 400 ispitanika samo je jedan izjavio da ne jede palačinke!

Istraživanje su tijekom lipnja 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE „ŽIVOT“   -

Kako se bliži usvajanje i provedba Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije u novom programskom razdoblju (2020. - 2027.), sve je jasnije da Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede nisu poduzeli sve mjere kako bi zaštitili domaću proizvodnju, a posebice naše poljoprivrednike vezano uz potpore za poljoprivredno zemljište. Hrvatska će u novo programsko razdoblje ući s manje obradivih - korištenih hektara poljoprivrednog zemljišta nego što ih imamo sada, umjesto da se sve snage usmjere na hitno povećanje obradivih i korištenih hektara kako bi se što više približili broju obradivih hektara iz 1991. (više od 2 mil. hektara poljoprivrednih površina) te, sukladno tome, zatražili povećanje financijske omotnice za potpore vezane uz povećane, odnosno, stvarne poljoprivredne površine Gubitci koji proizlaze iz takvog odnosa prema neobrađenom poljoprivrednom zemljištu iznose godišnje više milijardi kuna, a za to stanje su krive sve vlade i ministri do sada. Cilj treba biti hitna prijava i uvođenje novih 1.000.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u sustav potpora. Također, potrebno je što hitnije uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište te napraviti izmjene Zakona o šumama s krajnjim ciljem micanja poljoprivrednih površina iz raspolaganja Hrvatskih šuma. Posljedično tome, treba zabraniti upis i prenamjenu poljoprivrednih površina u šumske površine ili šumsku gospodarsku osnovu.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Stav Udruge „Život“ o državnom poljoprivrednom zemljištu jasan je od samog početka njezinog djelovanja, a to je da sve državno poljoprivredno zemljište treba biti privatizirano i postati vlasništvo hrvatskih poljoprivrednika. Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja još uvijek ima državno poljoprivredno zemljište i upravo je to jedan od glavnih razloga negativnih pokazatelja i kretanja u našoj poljoprivredni zadnjih godina i desetljeća.

Prije 10, 15 ili 20 godina naši poljoprivrednici imali su problem sa zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta, sada te iste (ili čak i veće) probleme imaju njihovi sinovi, a za 25 godina probleme sa zakupom će imati i njihovi unuci, budući da država kroz 30 godina nije uspjela riješiti problem raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. U isto vrijeme, pojedinci i interesne skupine nisu imali nikakvih problema u dobivanju koncesija i dobivali su zemlju koliko i gdje su htjeli, a upravo ta zemlja sada polako prelazi u strano vlasništvo dok naši mladi odlaze u inozemstvo, napuštajući selo i poljoprivredu jer ne mogu doći u posjed osnovnog preduvjeta i resursa za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom - poljoprivrednog zemljišta.

Udruga OPG-a Hrvatske Život traži hitnu prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, s povlaštenom cijenom za prvih 50-100 hektara. Model prodaje temeljio bi se na ograničavanju broja hektara koji se mogu kupiti te zaštititi poljoprivrednika u mirnom posjedu, a prednost pri prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati poljoprivredniku kojemu je zemlja najbliža, kao i mladim te domicilnim poljoprivrednicima. Također, zahtijevamo da se zemljište bivšeg Agrokora vrati i ponudi domicilnim poljoprivrednicima.

Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta

Najnoviji Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta ponovo ide na štetu onih koji rada i žive od poljoprivredne proizvodnje. Udruga Život smatra da ne smije biti ispisivanja poljoprivrednog zemljišta iz Arkoda, jer je zemljište upisano prema tada važećim pravilima, ukoliko se zemljište koristi za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Za sve one koji nemaju dokaz o vlasništvu ili ugovor o korištenju, (članak 8. Pravilnika) postoji članak 14 iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji regulira takav problem. Pravilnik treba mijenjati, a Agencija treba voditi evidenciju stvarne uporabe poljoprivrednog zemljišta neovisno o vlasništvu, jer su za to zadužene druge institucije.

Uredba o zakupu šumskog zemljišta

Jedan od većih problema hrvatske poljoprivrede je i više stotina tisuća hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje se danas vodi kao šuma i uključeno je u šumsko-gospodarske osnove. Udruga Život zahtjeva vraćanje tih površina u registar poljoprivrednog zemljišta i vraćanje istih u stanje u kojemu bi se na njima mogla obavljati poljoprivredna proizvodnja. Istovremeno, za pašarenje domaćih životinja u pravim šumama treba omogućiti ugovore na duži rok i umanjiti početnu cijenu zakupa. 

SUBOTOM U 21 SAT U DVORIŠTU KURIJE JANKOVIĆ  -

PAKRAC - Grad Pakrac, Turistička zajednica Grada Pakraca i Muzej Grada Pakraca, u suradnji s Kulturno–prosvjetnim društvom „Sloga“, ovog ljeta po prvi puta u Pakracu organiziraju kino projekcije filmova na otvorenom!

U idiličnoj atmosferi dvorišta kurije Janković ljetne subotnje večeri moći ćete provesti uz projekcije filmova za sve uzraste, a da bi užitak bio potpun, ulaznice se neće naplaćivati. Prva ljetna filmska projekcija na otvorenom biti će već ove subote 13.7. u 21 sat kada će posjetitelji moći pogledati film „Čudo (Wonder)“, dirljivu, obiteljsku priču prepunu ljudskosti i nade, s Juliom Roberts i Owenom Wilsonom u naslovnim ulogama.

Datumi sljedećih projekcija su 20. srpnja, te 3. i 10. kolovoza od 21 sat, a svi filmovi će biti projicirani u otvorenom, ljetnom kinu u dvorištu kurije Janković.

 - Ponesite dekice i uživajte u ljetnim večerima na otvorenom. Jedino što vam je potrebno jest dobra volja, a zabavu obećavamo mi - poručuju organizatori.

POŽEGA – Oko 16 sati došlo je prometne nesreće u Zrinskoj ulici u Požegi u smjeru prema izlazu iz grada. Vozila Mercedes njemačkih registarskih oznaka i Chevrolet  Spark novogradiških registarskih oznaka kretali su se jedno iza drugoga. Vozač Mercedesa prikočio je prije znaka za radove na šahti s desne strane kolnika, a vozačica Chevroleta to nije na vrijeme uočila, pa je došlo do naleta na Mercedes.

Vozila su lakše oštećena a suvozačica iz Mercedesa i dijete sa zadnjeg sjedala zatražili su liječničku pomoć zbog ozljeda, a u požešku bolnicu prevezla ih je Hitna medicinska pomoć. Promet reguliraju policijski službenici PP Požega koji provode i očevid, a prometovanje je otežano jednom stranom kolnika.

POŽEGA - Tijekom ove nastavne godine tri razredna odjela Tehničke škole u Požegi (zanimanje tehničar za računalstvo – 1.f  i 2.f, strojarski računalni tehničar – 1.a) bila su uključena u međunarodni CRISS projekt (Demonstration of a scalable and cost-effective cloud-based digital learning infrastructure through the Certification of digital competences in primary and secondary schools). Uključeni su u projekt posredstvom CARNET-a koji je partner na projektu CRISS zadužen za pilotiranje CRISS modela digitalnih kompetencija i platforme na razini Hrvatske.

Svrha je projekta razvoj i implementacija digitalne platforme za stjecanje, vrednovanje i certificiranje digitalnih kompetencija učenika u osnovnim i srednjim školama. Testiranje CRISS platforme provodi se kroz masovni pilot s više od 490 škola, uključujući 25.400 učenika i 2.290 nastavnika u nekoliko europskih zemalja. U Hrvatskoj sudjeluje 21 škola s preko 1.000 učenika i oko 100 nastavnika. 

CRISS projekt počeo je 1. siječnja 2017. godine, a trajat će do 31. prosinca 2019. godine. Ukupna vrijednost projekta je oko 6 milijuna eura, od čega će Europska komisija financirati najviše 4,87 milijuna eura. Koordinator CRISS projekta je britanska kompanija EXUS Software LTD, a u projektu sudjeluje ukupno četrnaest  partnera. Među njima su javne ustanove, neprofitne ustanove, sveučilišta, mala i srednja, kao i velika poduzeća iz 8 europskih zemalja. Hrvatski partneri na projektu su Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, koji ima ključnu ulogu u pripremi i provedbi projekta te Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET. Projekt se financira iz okvirnog programa Europske unije za istraživanja i inovacije Obzor 2020.

CRISS platforma učenicima omogućuje razvoj digitalnih kompetencija u razredu kroz nastavu u različitim predmetima, a nastavnicima praćenje razvoja učeničkih kompetencija te poticanje na daljnji razvoj tijekom učenja.

Rješavanjem zadataka iz različitih scenarija učenja učenici postižu određene podkompetencije. CRISS-ova stranica za analizu napretka prikazuje detalje vezane uz postignuća učenika te  prikazuje popis značaka (dovršene podkompetencije). Pri rješavanju zadataka učenici su koristili i upoznali različite digitalne alate pri čemu su izrađivali umne mape, vremenske trake, stripove, plakate te zajedno u grupama izrađivali prezentacije i dokumente. Učenici su vrlo aktivno sudjelovali u izradi zadataka te pokazali iznimnu zainteresiranost za prikazane radove. Osim toga, sudjelovali su u samorefleksiji i vršnjačkoj refleksiji vrednovanjem vlastitih digitalnih kompetencija i radova svojih razrednih kolega.

Svi učenici uključeni u projekt stekli su određene podkompetencije. Među njima, s najviše stečenih digitalnih podkompetencija istaknuli su se učenici Luka Blažević (2.f) i Emanuel Grbac (1.f). Mentori učenicima u pilot projektu su profesori Marina Mirković i Tomislav Živković. Nastavnici u projektu imali su stručnu podršku djelatnika CARNET-a, te mogućnost sudjelovanja u međunarodnom masovnom otvorenom online tečaju (MOOC) o CRISS projektu i platformi.

CRISS-ov okvir za vrednovanje digitalnih kompetencija detaljno je razrađen i na jednostavan način pomaže nastavnicima u analizi i procjeni učeničkih kompetencija. Učenicima i nastavnicima u projektu bilo je zanimljivo i korisno iskustvo sudjelovanja u testiranju digitalne platforme koja će nakon evaluacije i analize projekta vjerojatno naći primjenu u nastavnom procesu u zemljama Europe.

Županijski centar 112 poslao je obavijest o zatvaranju prometnica zbog radova za sve sudionike u prometu.

Zbog izvođenja radova izvanrednog održavanja prometnica za sva vozila zatvaraju se slijedeće dionice:

 - Dana 08.07.2019. do 10.07.2019. u vremenu od 07:30 do 17:30 sati zatvara se za sav promet ŽC 4253 dionica Trenkovo-Velika. Obilazni pravac Požega-Biškupci-Velika i obratno.

 - Dana 10.07.2019. do 13.07.2019. u vremenu od 07:30 do 17:30 sati za sav promet zatvara se ŽC 4115 Alilovci-Kaptol. Obilazni pravac Požega-Velika-Kaptol i obratno.