Kako prenosi legenda sv. Valentin bio je biskup i živio u Rimu. U to je doba rimskim vojnicima bilo zabranjeno sklapati brakove, jer je njihov car Klaudije bio uvjeren da se onda vojnici neće srčano i predano boriti. Svi su svećenici poštivali carevu odluku, osim Valentina. On je potajno počeo održavati ceremonije vjenčanja svih mladih koji su to htjeli. Po legendi radilo se o braku mlade kršćanske s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji. Vlasti su ga otkrile i zatočile u tamnicu, gdje je i ubijen 14. veljače. Mučeničku smrt pretrpio je u dobi od 63 godine, te je pokopan na mjestu gdje je u IV. stoljeću podignuta crkva, da bi početkom 17. stoljeća sazidana katedrala; u Ternijskog katedrali se i danas čuva svečevo tijelo.
Dan zaljubljenih praznik je koji se stoljećima obilježava u većini zemalja diljem svijeta. Dakako, svaka kultura poštuje specifičan način proslave Valentinova pa tako dok ga neke zemlje vide kao dan ljubavi, druge ga posvećuju prijateljstvu, a neke ga slave čak dva puta godišnje.U Hrvatskoj se obilježavanje Valentinova kao dana zaljubljenih vezuje za utjecaje iz američke kulture. To je dan kad se u svijetu kupi najviše ruža i dan kad se (nakon Božića) pošalje najviše čestitki. U novije se vrijeme Valentinovo povezuje s većom potrošnjom i kupnjom darova. Moramo biti svjesni da osobama koje volimo i do kojih nam je stalo trebamo svakodnevno iskazivati ljubav i pažnju, a ne čekati Valentinovo. U našoj kulturi ovaj se blagdan obično iskazuje malim znakom pažnje voljenoj osobi – cvijećem, čokoladom ili odlaskom na romantičnu večeru. Dok ga neki smatraju prigodnim načinom za proslavu svoje ljubavi, drugi izbjegavaju Valentinovo smatrajući ga potpuno nebitnim blagdanom.