DVA VIJEĆNIKA DOMOVINSKOG POKRETA I MOSTA NAPUSTILI SJEDNICU NEZADOVOLJNI ŠTO SU OSTALI BEZ FUNKCIJA -

KUTJEVO - Konstituirajuću sjednicu održao je i grad Kutjevo nakon završenih Lokalnih izbora. U Gradsko vijeće nakon izbora ušlo je 9 vijećnika s liste HDZ-a, 2 vijećnika DP i MOST, 1 vijećnik s liste SDP-a i 1 vijećnik s liste HSU. Umjesto nositelja liste Josipa Budimira koji obnaša funkciju gradonačelnika Kutjeva u vijeće je ušao slijedeći sa liste HDZ-a Krešimir Baronica.

Tako Gradsko vijeće grada Kutjeva čine Dario Gotštajn, Branko Vido, Josipa Miličević, Marko Ašenbrener, Mirko Stanišić, Josip Marković, Mario Kamenčak, Antun Previšić i Krešimir Baronica ispred liste HDZ-a, Damir Razumović i Mato Jakovljević ispred liste Domovinskog pokreta i MOST-a, Magdalena Križanović ispred SDP-a i Ante Pavković ispred HSU. Nakon položene prisege vijećnici su većinom glasova izabrali i predsjednika vijeća Daria Gotštajna ispred HDZ-a a za potpredsjednike vijeća Branka Vidu i Josipu Miličević s liste HDZ-a.

Nezadovoljni raspodjelom funkcija u Gradskom vijeću, sjednicu su napustili vijećnici DP Damir Razumović i MOST-a Mato Jakovljević. Time su izazvali i negativne reakcije svih vijećnika ostalih političkih opcija koji su ostali da u nastavku održe i prvu redovnu radnu sjednicu i riješe dio problematike koja se nakupila dok je bilo raspušteno vijeće, a bitne su za dalje provođenje projekata. Posebno žaljenje je izrazio nakon tog čina gradonačelnik Josip Budimir, koji je smatrao da će svi vijećnici bez obzira na političku opciju prije svega imati brigu o Kutjevu i građanima, a ne sitnim politikantskim zahtjevima. To je prije svega neodgovoran i nekorektan čin prema biračima koji su ih izabrali da ih zastupaju u Gradskom vijeću, a ne napuštajući radnu sjednicu prije njenog kraja. - Vidjelo se odmah da će oni pokušati biti destruktivni, ali mislim da u tome neće uspjeti, a pogotovo kočiti investicije, projekte i rad ovoga Gradskog vijeća i vijećnika koji će biti konstruktivni i raditi za dobrobit grada Kutjeva - zaključio je gradonačelnik Budimir zahvaljujući ostalim vijećnicima iz oporbe koji bez obzira na političke opcije podržavaju sve ono što je u cilju razvoja grada Kutjeva.

Održana i prva redovna radna sjednica Gradskog vijeća

Redovna sjednica Gradskog vijeća imala je dvije točke dnevnog reda: Drugi Rebalans proračuna i Izmjene Urbanističkog i prostornog plana grada Kutjeva.

Drugom Rebalansu se pristupa zbog toga što se grad Kutjevo uključuje u projekt zamjene i ugradnje LED rasvjete na ukupno 1.200 rasvjetnih mjesta u svim naseljima grada Kutjeva. Kako je projekt vrijedan 3,7 milijuna kuna koji će se financirati iz kredita i otplatom kroz uštede u cijeni utroška energije za javnu rasvjetu mora se prije toga ugraditi u Proračun na stavkama rashoda i prihoda. Daljnje promjene Proračun je pretrpio izgradnjom nekoliko pješačkih staza i nabavke komunalne opreme za Komunalno poduzeće Kutjeva, koji se također mora planirati proračunom. U Proračun mora uči i trošak od 250 tisuća kuna koji će biti udio za projekt Aglomeracije Kutjevo koji uskoro kreće s realizacijom i izrada projekta i potrebne dokumentacije za novu tržnicu u Kutjevu koja se može financirati sredstvima EU na natječaju. Nakon obrazloženja gradonačelnika Budimira i kratkih pitanja svi nazočni vijećnici su podržali 2. Rebalans proračuna.

Kako bi se mogao raditi projekt za dugo spominjani projekt Kuće graševine, koji je sada po trećoj verziji trebao biti na prostoru Vatrogasnog doma, potrebno je učiniti nužne promjene u Urbanističkom planu grada Kutjeva. Sredstva u visini 4,5 milijuna kuna za izradu tog velikog projekta su dobivena, no treba proširiti i česticu na kojoj bi se gradila Kuća graševine. Nakon izrađenog projekta vijećnici grada Kutjeva imat će na raspravi i donošenju odluke da li se ide u gradnju Kuće graševine koja će biti financirana iz nekog od Fondova EU. U međuvremenu će se ići i na jedan od Natječaja za gradnju novog Vatrogasnog doma i spremišta za DVD Kutjevo na novoj lokaciji.

Prijedlog izmjene Urbanističkog plana grada Kutjeva je dobio potporu svih vijećnika.

Vozio pod utjecajem alkohola

U utorak, 8. lipnja 2021., oko 21.45 sati, u Vetovu, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 29-godišnjaka, koji kod sebe nije imao osobnu iskaznicu,  te koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,89 promila upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, zagrebačkih registarskih oznaka. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja  smješten je u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Dva požara na području Lipika i Pakraca

U utorak, 8. lipnja 2021., oko 9 sati, na groblju u mjestu Badljevina, zbog samozapaljenja lampiona, došlo je do požara u kojem su gorjeli lampioni, te razni aranžmani, uslijed čega je došlo do oštećenja ploče, opločenja i spomenika na grobnici u vlasništvu 72-godišnjaka.

Oko 18.30 sati, u Donjem Čagliću, zbog pregrijavanja električnih instalacija, došlo je do požara u dvorišnoj prostoriji u vlasništvu 71-godišnjaka, u kojemu je gorjela instalacija te dio krovne konstrukcije.

Oba požara ugašena su od strane vatrogasaca.

Narušavao javni red i mir u Daranovcima

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 32-godišnjim hrvatskim državljaninom sa područja Brestovca, kojeg se sumnjiči da  je u 4. lipnja 2021., u večernjim satima, u mjestu Daranovci, vikom i galamom, te reproducirajući glasnu glazbu, narušavao javni red i mir. Protiv njega slijedi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Požegi, zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Zaprimljene dvije kaznene prijave protiv nepoznatih počinitelja

Jučer je prijavila 35-godišnjakinja sa područja Kaptola, da je putem Internet oglašavanja sa nepoznatom osobom dogovorila kupnju mobitela, koji je platila po preuzimanju, da bi naknadno utvrdila de je neispravan, a prodavatelj joj se ne javlja, te se smatra prevarenom.

Dok je 50-godišnji predstavnik pravne osobe sa područja Pakraca, prijavio da im je nepoznata osoba (ili više njih) neovlašteno pristupila i oštetila te učinila nedostupnim računalne programe i podatke koje koriste u svom poslovanju.

Slijedi daljnji rad na utvrđivanju svih činjenica vezanih za prijavljena kaznena djela „Prijevara“ i „Oštećenje računalnih podataka“, te na pronalasku počinitelja.

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj, 7. lipnja nove prigodne poštanske marke „Hrvatska marijanska svetišta“. Ovogodišnja serija sastoji se od četiriju maraka s motivima umjetnina i svetišta u Remetama i Trsatu. Marke posvećene svetištu u Remetama prikazuju crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i čudotvorni kip „Majke Božje Zagovornice Hrvatske“, a marke posvećene svetištu na Trsatu prikazuju svetište Majke Božje Trsatske i čudotvornu sliku „Majke milosti“.

Autor maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a autori fotografija su Mario Romulić i Dražen Stojčić (Trsat – interijer i eksterijer, Remete - interijer) i Elvir Tabaković (Remete – eksterijer). Marke su izdane u arčićima od 8 maraka i s jednim privjeskom, u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 3,30 kn. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

 Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Kako je uopće opstala ta mala, centrifugalna Hrvatska koju možda, poput šavova, drži na okupu tek mreža nadnaravnih pomagača, među kojima nije najneznatnija FIDELISSIMA MATER ADVOCATA CROATIAE SANCTISSIMA VIRGO REMETENSIS, iz Remeta kraj Zagreba (odnosno danas u Zagrebu)? Na rubovima dnevne vreve ti pomagači postoje kao gromobrani naših nevolja, dijeleći s nama ponekad i vrisak i plač: kao sasvim nedavno, za lanjskog potresa, kad je prastaro svetište, uništavano toliko puta, opet izgubilo dio ostatka ostataka svoje ljepote, naše baštine.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije veže se uz dolazak prvog pustinjaka-pavlina (pustinjak-eremit-Remete), opata Iskvirina, u Hrvatsku. On je prema predaji osnovao prvi samostan 1272. godine. Darovima kralja Karla Roberta 1319. izgrađen je novi samostan s crkvom. Uz nju su međutim iskopani temelji još dviju starijih crkava, od kojih je jedna možda i predmongolska. 1394. samostan je prvi put izgorio. Obnovljen je 1410. Matijaš Korvin zbog turskih navala utvrdio ga je 1485. kulom i zidom (srušenima u 19. stoljeću). Crkvu i samostan teško su oštetili, a pavline pobili Turci (1557. i 1591.). U 17. stoljeću samostan i remetsko naselje pogodila je kuga. 1786. Josip II. ukida samostanske redove, pavlini odlaze, a Remete postaju župa. Od 1963. čuvari crkve su karmelićani.

Jednobrodna gotička crkva rasla je od 14. do 18. stoljeća. Njezino raskošno pročelje oblikovano je u prvoj polovici 18. stoljeća. 1745. godine oslikao ju je pavlin Ivan Ranger, bogatim iluzionističkim detaljima, prizorima iz Marijina života te medaljonima s prikazima Marijinih lokalnih čuda. Zapisi o tim čudima kasnije su izgorjeli, pa je slikar sačuvao imena i zbivanja, slikom i tekstom poetično evocirao likove i prostore od srednjeg vijeka do baroka. Nažalost je dio tih medaljona uništen u potresu 1880. I prije opsežne Bolléove regotizacije crkve – kojoj su oscilacije ukusa bile uzrok a potres okidač, promijenila je mnoge elemente dotadašnjeg povijesnog identiteta – neodoljiva želja crkvenih moćnika za novim i za vlastitim spomenom obračunavala se s baroknom baštinom.

U remetskom svetištu posebno se štuje čudotvorni Marijin kip. Dio gotičkog drvenog oltara s Marijom i četiri male svetice ugrađen je u barokni oltar iz godine 1706., djelo pavlinskih kipara Tome Jurjevića i Pavla Belline. Na kipu je urezana godina 1490. i ime autora, „brat Pavao Poljak“.

Remetsko svetište naročito su častili i redovito pohodili brojni zagrebački biskupi. Njegova tišina zračila je osobitom privlačnom moći. „Tko je ona djevica što uzlazi iz pustinje kao zora što sviće“, latinski je tekst na slavoluku crkve. Koje je ono mjesto u bučnom gradu gdje se i hodočasničko mnoštvo sastoji od pojedinaca i gdje svatko ima šansu doprijeti do sebe? Mjesto koje je s nama netom podijelilo teško stradanje i kojemu smo dužni kao sebi.  

 Svetište Majke Božje Trsatske

Svetište Majke Božje Trsatske, na brežuljku iznad Sušaka i Rijeke, slovi kao najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj. Povijest svetišta počinje u zoru 10. svibnja 1291., kad su neke drvosječe na mjestu gdje nikada nije bilo kuća ugledale tri neobična kamena zida postavljena bez temelja. Te noći bolesni župnik Aleksandar Jurjević sanjao je kako mu Majka Božja kazuje da je to njezina nazaretska kuća, i probudio se zdrav. Ljudi su počeli dolaziti na mjesto milosti, pa se i gospodar zemlje, krčki knez Nikola IV. Frankopan, došao obavijestiti o činjenicama. Respektabilnom kritičkom sviješću uputio je poslanstvo u Palestinu da provjeri situaciju s nazaretskom kućicom. Ustanovilo se da je kućica odande misteriozno nestala. Dimenzije preostalih temelja i vrsta kamena potpuno su odgovarale trsatskom ziđu – četvrti, nedostajući zid bio je prirodna stijena. I sve kasnije provjere potvrdile su isto. Racionalna tumačenja ove selidbe ukazivala su na križarski, posebno templarski unos relikvija iz Svete zemlje.

Tri i pol godine kasnije, 10. prosinca 1294., kućica je iščeznula s Trsata. Pojavila se preko Jadrana, u Loretu, a prenijeli su je anđeli. Njezin transfer bio je predmet mnogih rasprava, no prevladala je vjera u neograničene mogućnosti nadnaravnog. Oko kućice izgrađena je monumentalna bazilika. Tako je ona „uhvaćena“ i više se nije selila. Loreto je, posjedujući je, postao znamenito mjesto hodočašća. Jednako se dogodilo i s Trsatom, koji je živim sjećanjem ispunio njezinu odsutnost.

Na mjestu kućice knezovi su Frankopani izgradili najprije kapelicu, a zatim crkvu (1453. – 1468.). Pozvali su franjevce bosanske vikarije da je vode i sagradili im samostan. Glasoviti franjevac Franjo Glavinić 1644. obnovio ju je i proširio. 1824. produžena je i dobila zvonik. Gotika, manirizam, barok, bidermajer surađuju na ovom spomeniku, a u njegov sveti krug, uz golemi trud fra Serafina Sobola, pridošlo je i remek-djelo dvadesetog stoljeća, Aula Ivana Pavla II. (koja imenom spominje Papin pohod Trsatu 2005.), arhitekata Idisa Turata i Saše Randića.

Mnoga velika imena, redovnika, umjetnika, vladarica i vladara, vežu se uz trsatsko svetište, njegov samostan, riznicu, zavjetnu zbirku, biblioteku, muzej. Spomenut ćemo ipak Petra Kružića, herojskog kapetana Klisa i Senja, osloboditelja Solina, koji je 1531. izgradio prvih stotinu dvadeset i osam zavjetnih stuba od današnjih pet stotina šezdeset i jedne prema Gospinoj crkvi; uz njega i zagrebačkog suca Ivana Uzolina, koji je 1695. darovao glavni mramorni oltar – radi lijepe povijesne teme konzistentnosti Hrvatske.

Središte crkve i Gospina štovanja čudotvorna je slika koju je 1367. papa Urban V. darovao hrvatskim vjernicima kao naknadu za izgubljenu nazaretsku kućicu. Po predaji ona je rad svetog Luke, na cedrovoj dasci. To je bizantska slika, na srednjem joj je polju Marija koja doji maloga Isusa, na četiri postrana polja Navještenje, Smrt na križu, apostoli i sveci. Zarana je brojnim čudima stekla naziv „Majka milosti“. 8. IX. 1715., uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora, okrunjena je zlatnom krunom.

Ima kućica od kamena, a ima i onih od misli, tjeskoba, molitava, želja, obećanja, zahvalnosti. Majka milosti i na Trsatu i u Loretu zato je da pretvori kućicu u naselje, a naselje u svijet.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka pripremila je akademkinja Željka Čorak

Objavljen je natječaj iz Programa ruralnog razvoja namijenjen ulaganjima u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Vrijednost raspoloživih sredstava u sklopu novog Natječaja iznosi 250 milijuna kuna, pri čemu je po 50 milijuna kuna osigurano za tržnice, vatrogasne domove i dječje vrtiće, dok je 100 milijuna kuna namijenjeno ulaganjima u društvene domove i kulturne centre te sportske građevine. 

Novim Natječajem u sklopu operacije 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ planirano je poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama, doprinos atraktivnosti sela i njegovom razvojnom potencijalu za druge aktivnosti te poticanje rasta i društveno - ekonomske održivosti kroz potporu ulaganjima u osnivanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturu, te pripadajuću infrastrukturu. 

Intenzitet javne potpore projektima kreće se od 80 do 100 posto, s najnižom vrijednosti potpore 15 tisuća eura i najvišom do milijun eura. 

Prihvatljivi korisnici su jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave za projekte tržnica, javne ustanove dječji vrtići te dobrovoljna vatrogasna društva za projekte vatrogasnih domova. 

Rok za podnošenje prvog dijela zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju prvog dijela zahtjeva za potporu je od 16. srpnja 2021. godine do 30. rujna 2021. godine. 

Svi detalji se nalaze na poveznici.

U koordinaciji s PD "Krndija" HPD "Sokolovac" Požega odradio je prvu nedjelju u lipnju  još jedan  nadasve zanimljiv i poučan izlet. I ovaj put krenuli su auto-posadama prema planinarskoj kući Londžica na Krndiji. Nakon 45-minuta  ugodne vožnje  parkiramo aute  u blizini  planinarske kuće. Slijedi riječ dobrodošlice i par rečenica  od strane domaćina gdje se upoznaje s rutom  današnjeg  pohoda.
 - Dio  nas odlučuje se za dužu turu, kodnog imena ruta 201 u trajanju od pet sati:planinarska kuća-Ivina vrela-Bedem grad-planinarska kuća..Na kraju se zbog kišovitog vremena ruta odužila na preko šest sati. Drugi dio odlazi na kraću turu:kružna tura od planinarske kuće prema KT crna klada i nazad u trajanju od tri sata. Cijelim putem pratila nas je kiša no to nas nije spriječilo da  uživamo u prelijepim predjelima Krndije. Svaka kap kiše i grumen blata na gojzericama dali su nam dodatnu snagu da nakon šest sati hodanja konačno ugledamo  cilj i osjetimo  miris ukusno  i sa srcem pripravitog čobanca kojim je domaćin  na svoj trošak pripravio za sve sudionike pohoda. Na Antunovskom pikniku sudjelovalo je više planinarskih udruga i trinaest članova našeg društva. U šest sati prohodali smo cca devetnaest kilometara i od strane organizatora dobili zahvalnicu,brošure društva i bedževe - istakao je predsjednik društva Bruno Horvat.

.Vrijedni članovi PD "Krndija" trasirali su dužu dionicu za potrebe dvadeset i osmog Antunovskog piknika te je tako članovima HPŠD Sokolovac pripala čast  prvih koji su je pohodili. Vodič izleta je bio Dragan Davidović.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 16 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 12 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 4 osobe su hospitalizirane. U samoizolaciji se nalazi 98 osoba, a ukupno je testirano 46999 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 105 uzoraka, od kojih je 1 pozitivan. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA -  Komunalac Požega d.o.o. obavještava građane da Reciklažno dvorište u Požegi od danas 8. lipnja ima produženo radno vrijeme. Time se korisnicima javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada želi omogućiti dovoz otpada u reciklažno dvorište i u popodnevnim satima, kako bi što prije sanirali posljedice poplave i očistili svoje domove i dvorišta.

Radno vrijeme Reciklažnog dvorišta Požega je od ponedjeljka do petka od 9 do 20 sati, a subotom od 7 do 12 sati. Eventualne promjene bit će objavljene na www.komunalac-pozega.hr

VELIKA - Nakon što je pobjedom u drugom krugu Lokalnih izbora pobijedio Robert Hofman, postao je načelnik Općine Velika. Danas je novoizabrani načelnik službeno preuzeo dužnost od dosadašnjeg zamjenika načelnika koji je obnašao dužnost općinskog načelnika Ivice Potočanca. Preuzimanju dužnosti prisustovao je i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Velika Valentin Raguž. Dosadašnji zamjenik načelnika koji obnaša dužnost općinskog načelnika Ivica Potočanac, upoznao je novog načelnika sa projektima i aktivnostima koji su u tijeku te mu predao službenu dokumentaciju.

KAPTOL - Nakon završenog ocjenjivanja na 14. Županijskom ocjenjivanju kvalitete vina Vino-kap 2021. u Kaptolu saznali smo poslije obveznog pripetavanja, šampiona i pobjednika po kategorijama. Tradicionalno 14. po redu Županijsko ocjenjivanje vina Vino-kap 2021. održano je u organizaciji Udruge vinogradara, vinara i voćara iz Kaptola. Ocjenjivanje se zbog epidemioloških mjera provodilo u Školskoj sportskoj dvorani OŠ Vilima Korajca, a ocjenjivanje je provela 15-člana komisija pod predsjedavanjem prof. dr. sc. Josipa Mesića. Na ovogodišnje županijsko ocjenjivanje pristiglo je 114 uzoraka vina, bijelih, crnih, mladih i starijih, te kao posebna kategorija u ocjenjivanju vino Pinot sivi.

Pokrovitelji ocjenjivanja su općina Kaptol i Požeško-slavonska županija, kojima se posebno zahvalio predsjednik Udruge Vino-kap Ferdinand Novak na dugogodišnjoj dobroj suradnji i potpori koju daju ovom Županijskom natjecanju.

Ovogodišnji šampion postalo je vino s najvećim ocjenama, a to je Graševina Ledeno vino berbe 2018. godine proizvedeno u vinariji Kutjeva d.d.

Najbolja mlada Graševina proglašena je Graševina berbe 2020. vinarije Kaptol iz Kaptola.

Najbolje crno vino proglašeno je Cabernet Sauvignon berbe 2016. koje dolazi iz Vinarije Markota pleterničkog vinogorja.

Najbolje bijelo vino proglašeno je Graševina ledeno vino berba 2018. Kutjevo d.d. iz kutjevačkog vinogorja.

Najbolji Pinot sivi proglašen je Pinot sivi berbe 2019. Vinarije Matočec iz Đurđevca.

Po riječima predsjednika Ferdinanda Novaka svečano uručenje šampionskih titula, zlatnih, srebrnih i brončanih medalja održat će se kad to budu omogućavali epidemiološki uvjeti za održavanje manifestacija, na jednoj od vinskih manifestacija Udruge Vino-kap.