Služba za klimatske promjene Copernicus danas objavljuje svoje godišnje izvješće Stanje klime u Europi, koje sadrži najnovije uvide temeljene na podacima za praćenje klimatskih promjena.

Globalno gledano, 2020. bila je jedna od tri najtoplije zabilježene godine, s time da su posljednjih šest godina bile najtoplijih šest zabilježenih

Globalni pokazatelji pokazuju da su posljednje petogodišnje prosječne temperature najviše zabilježene na 1,2°C iznad prosjeka razdoblja 1850-1900

Ključni nalazi za Europu:

• 2020. godina zabilježila je najtopliju godinu, zimu i jesen u Europi
• Zima u Europi bila je temperaturno više od 3,4°C iznad prosjeka, a posebno topla na sjeveroistoku Europe, s utjecajem na snježni pokrivač i morski led, te na broj dana koji su u bilo kojem trenutku pali ispod nule
• Nekoliko epizoda vrlo toplog vremena dogodilo se ljeti, što je utjecalo na različite regije. Međutim, toplinski valovi nisu bili tako intenzivni, rašireni ili dugovječni kao posljednjih godina
• Došlo je do izuzetnog prijelaza u dijelovima sjeverozapadne i sjeveroistočne Europe iz vlažne zime u suho proljeće, što je utjecalo na prelijevanje rijeka, uvjete vlažnosti tla i rasta vegetacije
• Oluja Alex donijela je rekordne kiše i dovela do natprosječnog prelijevanja rijeka u većem dijelu zapadne Europe, što je dovelo do poplava u nekim regijama
• Regionalni prosjek za europske uvjete opasnosti od požara bio je blizu prosjeka 1981-2010., ali s razdobljima natprosječnih lokalnih uvjeta, ponajviše na Balkanu i u istočnoj Europi krajem zime i proljeća

2020. godine zabilježen je najveći broj sunčanih sati u Europi od početka satelitskih promatranja 1983. godine.

Globalna slika temperature za 2020.

Globalno, 2020. bila je jedna od tri najtoplije zabilježene godine, a posljednjih šest godina bilo je najtoplijih šest zabilježenih. Najviše iznadprosječne godišnje temperature zabilježene na sjevernom Sibiru i susjednim dijelovima Arktika, gdje su temperature dosezale 6°C iznad prosjeka. Ekvatorijalni Pacifik imao je ispodprosječne temperature povezane s događajem La Niña koji se pojavio u drugoj polovici godine.

Koncentracije stakleničkih plinova i dalje rastu

U 2020. godini globalne koncentracije ugljičnog dioksida (CO₂) i metana (CH₄) nastavile su rasti. Preliminarne procjene satelitskih podataka pokazuju da su se koncentracije CO₂ povećale za 0,6% tijekom godine i CH₄ za gotovo 0,8%. Podaci također pokazuju da su atmosferske koncentracije stakleničkih plinova za 2020. godinu dostigle najviši globalni godišnji prosjek u satelitskom zapisu CAMS-a od 2003. Zemaljska mjerenja dostupna su za mnogo duže razdoblje, a pokazuju i dosljedan trend rasta. Preliminarna analiza pokazuje da se CO₂ povećavao nešto nižom stopom nego posljednjih godina, dok je CH₄ rastao brže nego posljednjih godina. Dalje ukazuje na to da su ove promjene kombinacija učinaka, uključujući blago smanjenje emisija izazvanih mjerama zatvaranja tijekom pandemije COVID-19 i povećane protoke na kopnenim površinama povezane s toplim temperaturama i utjecajima na izvore CO₂ i CH₄.

Nalazi iz 2020. godine ističu trend zagrijavanja

Izvješće Stanje klime u Europi 2020 naglašava kako temperature nastavljaju jasnu putanju zagrijavanja. Godišnja temperatura u Europi bila je najviša zabilježena - najmanje 0,4°C toplija od sljedećih pet najtoplijih godina, koje su se sve događale tijekom posljednjeg desetljeća. Jesen i zima u Europi također su bile najtoplije zabilježene, a zadnja sezona postavila je novi rekord na više od 3,4°C iznad prosjeka 1981-2010 te oko 1,4°C toplija od prethodnog rekorda. Sjeveroistočna Europa bila je izuzetno topla s temperaturama gotovo 1,9°C toplijim od prethodnog rekorda. Tijekom zime, maksimalne i minimalne temperature u ovoj regiji bile su lokalno do 6°C, odnosno 9°C toplije od prosjeka 1981-2010.

U 2020. Toplinski valovi diljem Europe nisu bili toliko intenzivni niti dugovječni kao posljednjih godina. Međutim, tijekom ljeta epizode vrlo visokih temperatura dogodile su se na regionalnoj razini i dovele su do novih temperaturnih rekorda, poput Skandinavije u lipnju i zapadne Europe u kolovozu. U kolovozu je visoki tlaki donio topli zrak iz Afrike, povećavajući površinske temperature i rezultirajući izuzetno toplim noćnim temperaturama u zapadnoj Europi. U Francuskoj je oboreno nekoliko rekorda maksimalne temperature za kolovoz.

Oborine i prelijevanje rijeka

U veljači 2020. veliko područje Europe bilo je zahvaćeno natprosječnim oborinama koje su rezultat nekoliko obilnih kišnih događaja. Na sjeverozapadu Europe uslijedilo je jedno od najsušnijih proljeća u posljednjih 40 godina, kako zbog vlage u tlu, tako i zbog oborina. Ovaj mokri prema suhom prijelaz imao je značajan utjecaj na cijeli kontinent, što je dovelo do pomicanja s visokog na niski protok rijeke u dijelovima sjeverozapadne Europe, poput sliva rijeke Rajne. Prosječno prelijevanje rijeka u Europi u travnju i svibnju bilo je najniže zabilježeno od 1991. godine.

Početak listopada donio je oluju Alex, prvu oluju u zimskoj sezoni 2020.-21. Neobično velike kiše oborile su jednodnevne rekorde u Velikoj Britaniji, sjeverozapadnoj Francuskoj i na jugu Alpa. Francuska i talijanska strana Pomorskih Alpa također su bile pogođene dnevnim količinama kiša koje su ponegdje dosezale više od tri puta tipičnog listopadskog prosjeka. Oluja Alex dovela je do natprosječnog prelijevanje rijeka u velikim dijelovima zapadne Europe, s razornim poplavama u nekim regijama.

OKC Policijske uprave Požeško slavonske upravo je javio da je došlo do prometne nesreće oko 11,30 sati na prometnici između Pleternice i Frkljevaca. Sudarila su se dva osobna automobila, a za sada je jedna osoba ozlijeđena i zatražila liječničku pomoć.

Očevid provode policijski službenici PP Pleternica, pa ćemo nakon očevida dobiti službeno iuzvješće. Promet tom dionicom je za sada otežan.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 410 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 13.812 -

Među njima je 2 179 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 199 pacijenata.

Preminulo je 39 osoba a ukupno do sada imamo 6.601 preminulu osobu od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 308 200 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 287 787 osoba od toga 2227 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 30 644 osobe.

Do danas su ukupno testirane 1 703 343 osobe, od toga 2 728 u posljednja 24 sata.

Zaključno sa 18. travnjem utrošeno je 693 530 doza, a cijepljene su 553 883 osobe. Prvom dozom cijepljene su  412 143 osobe, dok je drugom dozom cijepljeno 139 647 osoba. Za 2 093 osobe nema podataka kojom dozom su cijepljenje.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr  

POŽEGA - Obilježavajući 28. Dan Požeško-slavonske županije u novoj Hrvatskoj i 811. godišnjicu od prvog spomena Požeške županije u nekom pisanom dokumentu održana je Svečana sjednica Skupštine županije na kojoj je nagrađeno nekoliko pojedinaca i udruga. Nagradu za životno djelo koju su mu uručili predsjednica Skupštine Josipa Miličević i župan Alojz Tomašević, dobio je emeritus prof. dr. sc. Radoslav Galić.

Tko je zapravo Radoslav Galić, mnogima je poznato, no radi bolje informiranosti predstavljamo ga kroz njegov opširni životopis:

Emeritus prof. dr. sc. Radoslav Galić, rođen je 11. studenog 1942. godine u Vinjanima (otac Ciprijan, majka Pava), oženjen, supruga Marija profesorica, sin Dario, profesor matematike i doc. dr. računarstva i kći Irena, profesorica matematike i prof. dr. računarstva.

     Osnovnu školu je završio u Vinjanima i Posušju, a srednju u Požegi. Diplomirao je matematiku i fiziku na Pedagoškoj akademiji u Slavonskom Brodu 1968. godine, te matematiku i nacrtnu geometriju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1975. godine. Poslijediplomski studij specijalizacija matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu završio je 1978. godine.

Poslijediplomski studij matematike završio je obranom magistarskog rada «Algebarska teorija mreža krivulja» 1981. godine, a doktorsku disertaciju s temom «Prilozi teoriji k – polumreža» obranio je 1987. godine, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

     Od 1967. godine do 1977. godine Radoslav Galić je zaposlen kao nastavnik u osnovnoj školi u Kaptolu i Dalju i profesor srednjoj građevinskoj školi u Osijeku. Od 1978. godine do 1987. godine radi kao asistent na Višoj Građevinskoj školi, odnosno na Građevinskom fakultetu u Osijeku. Od 1988. godine do 2013. godine bio je ravnatelj, prodekan, docent, izvanredni profesor, te redoviti profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. U tom razdoblju Viša elektrotehnička škola razvila se u moderan i uspješan Elektrotehnički fakultet (sa 2.100 studenata) na kojem je realizirana investicija od preko 50 milijuna kuna. Jedan je od suorganizatora osnivanja Tehnologijsko razvojnog centra u Osijeku. Osnivač i prvi pročelnik  Matematičkog odjela Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Godine 2013. izabran za profesora emeritusa.

     Od 1998. godine do 1999. godine bio je prorektor za razvitak i obnovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Za to vrijeme, sa rektoricom prof.dr.sc. Gordanom Kralik, izrađena je strategija razvoja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, upisane su vojarne u vlasništvo Sveučilišta, osnovan Odjel za matematiku, Veleučilište u Požegi i drugi poslovi. Kao dekan ETF-a Osijek sudjelovao u osnivanju studija računarstva u Virovitici. Više godina organizirao studij elektrotehnike u Požegi i studij informatike u Kutjevu. Dobitnik Povelje osnivača Medicinskog fakulteta u Osijeku, Dobitnik povelje zaslužni građanin grada Kutjeva. Dobitnik Povelje osnivača Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku.

     Pored magistarskog rada i doktorske disertacije dr. Radoslav Galić ima preko 40 objavljenih znanstvenih i stručnih radova. U ovim matematičkim radovima, dr. Radoslav Galić ispituje razne generalizacije pojma mreže, njihova svojstva i međusobne odnose te su ovi radovi doprinos suvremenoj teoriji algebarskih mreža. Ima zapažene znanstvene radove iz operacijskih istraživanja. Autor je 5 sveučilišnih udžbenika: „Osnove linearne algebre“, „Funkcija kompleksne varijable“, „Vjerojatnost“, „Statistika“ i „Matematika“.

     Svoja znanstvena istraživanja dr. Radoslav Galić je provodio unutar znanstvenih projekata: «Geometrijske strukture i modeli», «Diskretna matematika» na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te znanstvenog projekta «Numerička i konačna matematika» na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. O svojim istraživanjima dr. Radoslav Galić govori na nizu znanstvenih i stručnih skupova i kongresa održanih u Hrvatskoj, Njemačkoj i drugim državama. Aktivni je suradnik znanstvenih seminara Matematičkog odjela PMF-a u Zagrebu. Ostvario je uspješnu znanstvenu i stručnu suradnju s nekoliko fakulteta u svijetu. Vrlo uspješna suradnja s gospodarstvom gdje se zaposlilo više stotina inženjera.

     Pored znanstvenog i stručnog rada dr. Radoslav Galić ima široko i uspješno predavačko djelovanje iz različitih fakultetskih matematičkih kolegija na Elektrotehničkom fakultetu, Građevinskom fakultetu, Pedagoškom fakultetu, Medicinskom fakultetu u Osijeku, Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu (Linearnu algebru, Matematike I-III, Matematičke analize I-IV, Algebre, Vjerojatnosti i statistika, Diskretnu matematiku i Agabarske strukture. i dr.)

     Na Sveučilištu u Zadru predavao Matematiku I-III.

     Na Sveučilištu u Mostaru (FSR, FPMOZ, Medicinskom fakultetu) predavao Matematiku I-III, te Vjerojatnost i statistiku. Sudjelovao u osnivanju studija računarstva na FSR-u i u Žepču. Kao voditelj bio mentor prvom doktoru matematike na Sveučilištu u Mostaru.

     Autor je programa i predavač Matematike na poslijediplomskom studiju Poljoprivrednog fakulteta, Medicinskog fakulteta i Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu i Medicinskog fakulteta i Fakulteta strojarstva i računarstva u Mostaru. Dr. Radoslav Galić je član uredništva znanstvenih časopisa «Mathematical Communications» Osijek, «Tehnički vjesnik» Slavonski Brod.

     Uz donatorsku pomoć Cesara Cusama iz Italije, dr. Radoslav Galić je osnivač i upravitelj Osječke akademske zaklade koja je stipendirala preko 150 studenata i nabavila značajnu znanstvenu laboratorijsku opremu u vrijednosti preko 4 milijuna kuna. Dobitnik je više nagrada i priznanja.

     Za vrijeme Domovinskog rata bio je predsjednik Kriznog stožera Elektrotehničkog fakulteta i član Kriznog stožera Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Jedan je od osnivača Lions Cluba Osijek i mnogih drugih Lions klubova. Godine 2005./2006. bio je guverner, a sada je pastguverner Lions District 126 Hrvatske. Kao zmaj vinjansko-bekteški član je Družbe braće Hrvatskog zmaja sa ciljem čuvanja kulturne i povijesne baštine Hrvata. Nositelj je više humanitarnih akcija za studente te siromašne i bolesne građane.

     Od 2014. godine na Evropskom univerzitetu u Brčkom i Tuzli predaje Matematiku I-III, Linearnu algebru I-II, Diskretnu matematiku i Agabarske strukture. Sada je zaposlen kao dekan Pedagoškog fakulteta na Univerzitetu Brčko distrikt.

      Životni put Radoslava Galića nakon doseljavanja 1958. g. iz Vinjana, Posušje iz Hercegovine u Slavoniju vezan je za Bektež, Kutjevo, Požegu, Zagreb, Osijek i opet u Bektež. 1958. započinje zanat u Bektežu i završava 1961. u Požegi. Nakon dolaska iz vojske 1963. zapošljava se kao mlinar u Bektežu. Tih godina zapaženo sa omladinom organizira predstavu jednočinka „Hiromant“ koju prikazuju u selima sa bekteškim tamburašima "3 Jugovića i Mata Lukačević".             

     Kao stipendist općine Požega završava za nastavnika matematike i fizike i radi 2 godine u Osnovnoj školi Kaptol gdje je bio sekretar nogometnog kluba Zvjezda. Nakon toga odlazi u Osijek i Zagreb gdje završava za profesora i doktora matematike. 1984. izabran za profesionalnog predsjednika Republičkog sindikata prosvjete i znanosti Hrvatske. Tada inicijativom organizira da Republički SIZ Hrvatske (tajnik Milan Cvitković) za osnovno obrazovanje izgradi osnovnu školu u Bektežu. Preko PTT Zagreb i Požega pokreče inicijativu za izgradnju pošte u Bektežu.

     Kao prorektor Sveučilišta u Osijeku zajedno sa rektoricom i Požeško-slavonskom županijom osniva se Veleučilište u Požegi. Kao dekan Elektrotehničkog fakulteta Osijek osniva studij elektrotehnike Požega i studij informatike u Kutjevu. Inicijator je asfaltiranja ceste Bektež-Gradište. Bio pokrovitelj obilježavanja 75-godišnjice Vatrogasnog društva Bektež. Osnivač i glavni urednik novina dvotjednik POŽEGA NEWS koje izlaze dvije godine. 

     Osnivač Zaklade koja stipendira preko 150 studenata Sveučilišta u Osijeku, a od prihoda Display na Trgu svetog Trojstva stipendira 25 studenata iz Požeško-slavonske županije. Dva mandata predsjednik Skupštine županije u Požegi. 

   - Najveće moje djelo u 48 godina rada je preko 35 tisuća mojih studenata od toga preko 5 tisuća iz Požeško-slavonske županije. Veliko je zadovoljstvo raditi što voliš a to je matematika, a pogotovo cijeli život raditi sa mladima i sretati ih kao odrasle koji su uspjeli i svom životu - kaže dr. Galić, koji sada u Bektežu uzgaja jelene lopatare, bavi se voćarstvom i kestenima te i dalje stalno predaje matematiku na više fakulteta.

     Dr. Radoslav Galić je dugi niz godina aktivno i požrtvovno uključen u mnoge društvene aktivnosti, posebice na područjima vezanim za pitanja znanosti i obrazovanja:

- predsjednik Sindikata za prosvjetu i znanost Republike Hrvatske,

- osnivač i predsjednik Udruge matematičara u Osijeku,

- predsjednik Programskog vijeća za zanimanja u obrazovanju i kulturi RH,

- član American Mathematical Society,

- osnivač i dekan više mandata Elektrotehničkog fakulteta Osijek,

- osnivač i glavni urednik znanstvenog časopisa „International Journal of Electrical  and Computer Engineering Systems#,

- prorektor Sveučilišta u Osijeku,

- osnivač i prvi pročelnik Matematičkog udjela Sveučilišta u Osijeku,

- osnivač i glavni uredni znanstvenog časopisa Mathematical Communications,

- predsjednik Prosudbene skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH za znanstvene projekte iz matematike, 

- predsjednik Upravnog vijeća Kliničke bolnice Osijek,

- zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,

- predsjednik Županijske skupštine Požeško-slavonske županije dva mandata,

- osnivač i glavni urednik novina dvotjednik POŽEGA NEWS  

- predsjednik Nadzornog odbora Tehnologijsko razvojnog centra u Osijeku,

- 10 godina član Vijeća za novčanu potporu Ministarstva znanosti,

- 12 godina član Vijeća za novčanu potporu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,

- osnivač i voditelj projekta „Slavonska mreža“ za razvoj širokopojasnih pristupa internetu u pet slavonskih županija,

- predsjednik Šahovskog kluba Požega,

- osnivač i potpredsjednik Šahovskog kluba ETF Osijek (u mandatu bili prvaci Hrvatske),

- predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta u Virovitici.

Radoslav Galić je veliki zaljubljenik u igru šijavice i redovno je organizator turnira u šijavici na svim do sada Hercegovačkim sijelima u Požeštini.

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend, s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa, provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja. Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 62 prekršaja od čega ističemo 26 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, 11 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, četiri upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i po tri  prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje i upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.

Najveća novčana kazna predviđena je  za prekršaj koji se dogodio u subotu 17. travnja 2021. oko  15 sati u Požegi u Osječkoj ulici gdje je u prometu zatečen 66-godišnji vozač koji je upravljao mopedom prije stjecanja prava na upravljanje.  Vezano za navedeno protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se određuje novčana kazna u iznosu od 10 tisuća kuna  i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca.

 Pijan skrivio prometnu nesreću

U subotu 17. travnja 2021. oko 16.25 sati u mjestu Ferovac, 38-godišnji vozač  koji je pod utjecajem alkohola od 1,59 promila upravljao teretnim automobilom marke „Nissan“, požeških registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je vozilom prešao na prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera prilikom čega je udario u prednju lijevu stranu osobnog automobila marke „BMW“, našičkih registarskih oznaka, a kojim je upravljao 27-godišnjak. Nakon udara došlo je do slijetanja osobnog automobila u putni kanal. 38-godišnji vozač je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi.

 Ugrožavali promet

U subotu 17. travnja 2021. oko 18.40 sati u Pakracu u Ulici Aleja kestenova, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil marke „Volkswagen“, daruvarskih registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,69 promila upravljao 35-godišnjak.

U nedjelju 18. travnja 2021. oko 18.55 sati između mjesta Djedina Rijeka i Kalinić, policijski službenici su prilikom kontrole zatekli 54-godišnjakinju koja je pod utjecajem alkohola od 1,20 promila upravljala osobnim automobilom marke „Volkswagen“, vukovarskih registarskih oznaka, a čije je važenje prometne dozvole isteklo za više od 15 dana. Također je utvrđeno da je prilikom upravljanja vozilom više puta prelazila na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera.

Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja oba počinitelja su smještena u posebnu prostoriju policije i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Pravili nered na sportskom natjecanju

U subotu 17. travnja 2021. oko 17.10 sati u Pleternici na Trgu Zrinskog i Frankopana, tijekom održavanja prvenstvene nogometne utakmice koja se zbog Odluke nacionalnog stožera RH održavala bez nazočnosti gledatelja, 34-godišnjak (1,83 promila) i 45-godišnjak (1,77 promila) su nedopušteno ušli u prostor za gledatelje te bacali limenke od piva na natjecateljski prostor. Također je utvrđeno da kod sebe nisu imali osobne iskaznice, a budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja smješteni su u posebnu prostoriju policije. Protiv obojice slijedi optužni  prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i Zakona o osobnog iskaznici.

Prijavio krađu i računalnu prijevaru

U petak 16. travnja 2021. policijskim službenicima je prijavio 88-godišnjak da mu je u razdoblju od 10. do 15. travnja 2021. u mjestu Nurkovac, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz kuće otuđio bankovnu karticu nakon čega je na bankomatu podigao novčani iznos od nekoliko tisuća kuna. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava. 

RUŠEVO - Udruga građana “Put, istina i život” iz Ruševa pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, u suradnji s Hrvatskim društvom političkih zatvorenika - ogranak Osječko-baranjske županije organizirala je 18. travnja u Ruševu komemoraciju za žrtve komunističkih zločina. Komemoracija je održana u spomen na sve žrtve koje su nakon pada Đakova dospjele u ruke partizana, pripadnika 6. ličke i 21. srpske divizije, te 17. travnja 1945. godine odvedene i ubijene u Đakovu i na Slavonskom križnom putu do Ruševa.

Svečanu svetu misu u ruševačkoj župnoj crkvi Uzašašća Isusova predvodio je profesor emeritus Luka Marijanović. Potom je kod spomenika posvećenog svim žrtvama Đakovštine i župe Ruševo 1941.-1945. položeni vijenci i zapaljeni lampioni.

Prigodnim pozdravnim riječima nazočnima se u ime domaćina obratila predsjednica Udruge “Put, istina i život” Andrijana Plavi, koja se zahvalila svim gostima na dolasku, podsjetivši ih na važnost održavanja ovakvih komemoracija. Potom je profesor emeritus Marijanović predvodio molivu za sve žrtve, nakon čega se odala počast domovini slušanjem himne, da bi potom uslijedila minuta šutnje za sve znane I neznane žrtve. Tajnik Udruge Blaž Arežina pročitao je popis dosad identificiranih 65 žrtava.

Vijence i lampione su ispred spomenika položili predstavnici izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja na čelu sa ravnateljicom Uprave za zatočene i nestale gospođom Ivonom Paltrinieri, predstavnici Grada Đakova, Općine Čaglin, Udruge Put, Udruge "Josip Knežević" Ljeskovica, Hrvatskog društva političkih zatvorenika – ogranak Osječko-baranjske županije, udruge Žrtve za Hrvatsku – ogranak Osijek i ostali nazočni.

Nazočnima na komemoraciji obratili su se Stjepan Jakab u ime obitelji stradalih, načelnik općine Čaglin Dalibor Bardač, predstavnik Grada Đakova Ivica Slišković te predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Ivona Paltrinieri.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 325 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 306 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 19 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 678 osoba, a ukupno je testirano 38237 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 52 uzorka, od kojih je 24 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204