PRVOROĐENI DJEČAK 2013. U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI  -

POŽEGA – Prvo pa muško, vjerojatno je to i dobar znak – istakao je župan Marijan Aladrović za posjeta odjelu rodilišta Opće županijske bolnice u Požegi, gdje je posjetio i darivao prvorođeno dijete u 2013. godini. - To je tradicija koju ne smijemo prekinuti po onoj narodnoj bolje da se zatre selo nego običaji. A u skladu s mogućnostima županije, skromno ali od srca, prvo novorođenče darujemo s 2.000 kn – dodao je župan Aladrović predajući cvijeće i poklon.

No na prvo dijete ove godine čekali smo cijeli dan, i rodio se maleni Mato Vidović tek drugi dan Nove godine iza 8 sati ujutro. Majci Ruži i ocu Vidu, to je prva beba u obitelji. – Mato je rođen s 3.400 grama i dugačak je 50 cm. I jako je gladan – istakla je 24-godišnja mlada majka Ruža, čiju je izjavu pratio plač gladnog Mate koji je očekivao svoje prvo dojenje. Iako je Ruža, inače tehničar telekomunikacija nezaposlena, misli da će imati bar još jedno dijete. Zaposlenje bi svakako pomoglo u boljem planiranju obitelji i možda više djece.

Prošle godine na požeškom rodilištu rođeno je 560 djece, što je nešto više nego pretprošle godine, istakla je voditeljica odjela dr. Renata Rališ. Uvijek se rađa nešto više dječaka, preko 55 više, a mortalitet novorođenčadi je u skladu sa prosjekom skandinavskih zemalja od 5 promila. – Sve te pozitivne kritike koje smo dobili utječu na ugled našeg rodilišta i to sve utječe na one napore koje mi ulažemo da sve skupa bude u pozitivnom svjetlu i da rodilište radi sve bolje – rekla je dr. Rališ, koja ističe da nakon obnavljanja rodilišta i sve više očeva prisustvuje porodu.

- Unazad tri godine Opća županijska bolnica participirala je najviše iz decentraliziranih sredstava, jer su i ovdje potrebe najveće i najviše je napravljeno. Uz novu polikliniku uredili smo ovo rodilište, nova soba za intenzivnu njegu, uređena je nova ginekologija, nova interna i uskoro nova dijaliza koja je pred završetkom – rekao je župan Aladrović.

Vrlo često na našim prometnicama susrećemo srušene, okrenute i savijene prometne znakove. To je rekli bi odraz naše prometne kulture jer neki od nas ne poštuju prometne znakove, iako oni imaju vrlo važan razlog zašto se tu nalaze. Oni su prije svega postavljeni za obavještavanje sudionika u prometu, a i onaj tko se našao pokraj njega bio je u tom momentu sudionik u prometu, makar i kao pješak. No počesto taj vandalski dio ponekih sudionika u prometu njih navodi da uništavaju ili ruše te prometne znakove.

Jedan od takvih nemilih događaja desio se u prosincu i na cesti od Velike prema Radovancima gdje je nepoznati počinitelj oštetio više prometnih znakova koji upozoravaju na opasnost. No kako saznajemo iz PU požeško-slavonske, kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je počinitelj 21-godišnjak s područja općine Velika i protiv njega slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave za kazneno djelo „Uništenje ili oštećenje znakova za opasnost“ iz čl. 268. KZ-a.

Na žalost ovakve slike često viđamo na našim prometnicama.

GRAD POŽEGA TRENUTNO ŠKOLUJE 24 STUDENTA  -

POŽEGA – U posljednjih deset godina grad Požega je stipendirao 101 studenta za što je iz gradskog proračuna izdvojeno 2,34 milijuna kuna. Od stipendiranih studenata njih 38 je diplomiralo, 4 su apsolventi, 8 je u mirovanju, a 11 ih je na žalost u međuvremenu odustalo od studija. Trenutno grad Požega stipendira 24 studenta.

Njima se pridružilo novih devet studenata, od kojih je pet redovnih, a četiri izvanredna studenta, koji su potpisali ugovore s gradom Požegom. Dobivat će po 750 kuna mjesečno u školskoj godini. Ugovore im je uručio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. - Vjerujem da ćete opravdati naše povjerenje i omogućiti svojim roditeljima da vas lakše školuju uz pomoć ove stipendije. Želim vam još više uspjeha na vašim fakultetima, da nitko od vas ne odustane, da diplomirate i što veći broj vas da ostane raditi u Požegi – rekao je Ronko.

Među njima nalaze se dva informatičara, dva studenta glazbe, matematičar, student medicine, socijalni radnik i jedna buduća učiteljica.

POLAGANJE VIJENACA NA SPOMEN OBILJEŽJE POGINULIM SRPSKIM CIVILIM  -

ŠNJEGAVIĆ - Predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović položio je danas vijenac na spomen obilježje poginulim srpskim civilima 1991. godine iz sela Čečavca, Čečavačkog Vučjaka, Jeminovca, Ruševca i Šnjegavića. Oni su stradali 10. 12. 1991. u akciji Hrvatske vojske nakon manjeg oružanog sukoba na tom teritoriju. Spomen obilježje postavili su preživjeli mještani tih pet sela

- U ovih pet naselja stradalo je 42 osobe od toga 24 žene, 18 muškaraca, s tim da je 16 osoba starijih od 70 godina. To je dio mještana koji nisu poslušali onu naredbu o iseljavanju. Oni su nastavili mirno živjeti na ovom prostoru, međutim akcijom hrvatske vojske nakon manjeg oružanog sukoba tu je stradao značajan broj civila. Pravosuđe treba reći da li se radi o ratnom zločinu, ali kada stradaju starci i žene što možemo zaključiti – rekao je Miroslav Grozdanić, zamjenik župana Požeško-slavonske županije.

Do sada je pronađeno 13 tijela a za ostalim tijelima se još traga. Za ovaj slučaj podnesene su i kaznene prijave a iz Srpskog demokratskog foruma kažu da nemaju informacija do kuda je došla istraga. Predsjednik se susreo i u kratkom razgovoru zadržao sa rodbinom poginulih.

- Vrijeme je da im se poklonimo, vrijeme da se počinitelji zločina otkriju drago mi je da je ovdje i rodbina poginulih, čuli smo da su se neki vratili u ovaj kraj, ali u svakom slučaju možemo reći ne ponovilo se. Ja sam se raspitao i policija radi svoj posao na otkrivanju. Kada bude nekih rezultata sigurno ćemo znati rekao je predsjednik Josipović nakon razgovora s rodbinom poginulih srpskih civila.

Nakon Šnjegavića predsjednik RH Ivo Josipović položio je vijenac na spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima kod kapelice Male Gospe u Kusonjama, te sudjelovao na javnoj tribini „Aktualni položaj srpske zajednice na području Zapadne Slavonije“ koja je održana u Velikoj vijećnici grada Pakraca. Ocijenio je i današnji položaj srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. – Ocjena naravno nije jednoznačna, puno toga je napravljeno, no razlikuje se od mjesta do mjesta. Znamo svi da odredbe ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina nisu do kraja implementirane i svima nama koji smo u politici je da se izborimo za puno poštivanje zakona – rekao je predsjednik Josipović.

MOTO KLUB INDEPENDENT OPET U AKCIJI -

POŽEGA – Već tradicionalno i veliki dečki na snažnim motorima u predblagdansko vrijeme Božića i Nove godine obuku crvena odijela i na dan postanu moto mrazovi. Članovi Moto kluba Independent Požega tako već nekoliko godina u koloni kao Djeda mrazovi voze požeškim ulicama, obilaze dječje vrtiće i ustanove za brigu io djeci i darivaju djecu sa slatkišima.

Svoj pohod i ove godine započeli su na Trgu sv. Trojstva ispred Gradske kuće gdje ih je ispratio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, koji ih inače podržava u njihovim akcijama, od kojih su mnoge humanitarnog karaktera. Na pomoći tijekom godine gradonačelniku Ronku zahvalio se Iko Kuprešak, predsjednik požeškog moto kluba. Vesela kolona crvenih moto mrazova provezla se kroz grad na putu za Dječji vrtić Radost i Udrugu Mi.

Prometna nesreća s ozlijeđenom osobom

U nedjelju, 23. prosinca 2012. godine oko 21.35 sati na D-51 između mjesta Gradište i Bektež 27-godišnja vozačica osobnog automobila marke „škoda“, požeških registracijskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine stanju i uvjetima na kolniku izgubila je nadzor nad vozilom i sletjela s kolnika. Jedan putnik iz vozila lakše je ozlijeđen, a protiv 27-godišnje vozačice slijedi obavezni prekršajni nalog.

Isti dan ok 18.20 sati dogodila se još jedna prometna nesreća, ali s materijalnom štetom u Požegi na raskrižju ulica Njemačke i Dr. Franje Tuđmana između dva osobna automobila.

Tri narušavanja javnog reda i mira

U nedjelju, 23. prosinca 2012. godine oko 16.15 sati u mjestu Bektež u ugostiteljskom objektu dvojica muškaraca verbalno i tjelesno su se sukobili.

Isti dan u Požegi u ulici Sv. Florijana oko 23.25 sati u ugostiteljskom objektu i ispred njega trojica muškaraca u alkoholiziranom stanju narušavala su javni red i mir verbalno i tjelesno se sukobljavajući.

Nešto kasnije oko 23.50 sati u Požegi u ulici Frankopanskoj dvojica muškaraca pod utjecajem alkohola vikali su ulicom, te rukama i nogama rušili kante za otpad, Protiv počinitelja slijede optužni prijedlozi.

PRIMJER USPJEŠNOG KORIŠTENJA FONDOVA  -

Antonija Jozić, dogradonačelnica Pleternice gostovala je u emisiji Zoom u Središtu zbivanja zagrebačke Televizije Z1. Povod njenog gostovanja, po riječima voditelja Ivana Žade, je nesvakidašnji primjer velikom broju hrvatskih gradova i općina kako se mogu uspješno koristiti fondovi Europske unije, te Mini hidrocentrala u Pleternici kao jedini grad u Hrvatskoj koji je vlasnik takvog energetskog objekta. Prenosimo najzanimljivije dijelove razgovora.

-Gospođo Jozić, hidroelektrana na riječici Orljavi? Otkuda ideja za takav projekt?

-Ideja postoji duži niz godina još od devedesetih. Međutim, nisu nam išli u prilog zakonske norme koje su tada vrijedile. No, dvijetisuće i šeste godine ponovo počinjemo intezivno razmišljati o tom projektu. Tada su određeni zakonski preduvjeti ispunjeni, a lokacija je uvrštena u prostorni plan Požeško slavonske županije. Lokacija je izabrana na parceli koja je vlasništvo grada, a rijeka Orljava u tom dijelu ima slap visine četiri metra. Dakle, postojala je prirodna lokacija za izgradnju hidroelektrane. Na toj visinskoj razlici, padu vode od četiri metra, stvara se dovoljna količina vode i protok koji može pokretati turbine i proizvoditi električnu energiju.

-Što Pleternica rješava sa svojom hidrocentralom?

-Pleternica se proteže na površini od dvjesto kvadratnih kilometara i ima nešto više od jedanaest tisuća stanovnika. Naši proračunski prihodi su skromni pa je ova ideja proizišla iz razmišljanja može li grad takvim projektom ostvariti dodatna sredstva u proračunu. Isporučena struja iz hidrocentrale bi trebala donositi prihod oko milijun kuna.

-Koliko je to u odnosu na vaš temeljni proračun?

-Naš proračun se u posljednje dvije godine kreće između pet i pol i šest milijuna kuna. Dakle, ovaj dodatni prihod je povećanje proračuna za oko dvadeset posto. Ako znamo da je trošak rasvjete grada Pleternice i svih njenih naselja na godišnjoj razini bio oko sedamsto tisuća kuna evidentno je da smo novim prihodom zatvorili tu stavku, te se ta sredstva mogu preusmjeriti u druge gradu potrebne projekte.

-S kojim sredstvima ste financirali izgradnju?

-Kao i za većinu projekata koje provodimo u gradu. Kandidiramo na sve interesantne natječaje, iz ministarstava, fondova, pred pristupnih fondova Europske unije, i na taj način ostvarujemo bespovratna financijska sredstva.

-Je li to prvi i posljednji energetski projekt koji ste zamislili u Pleternici?

-To je prvi energetski projekt, ali nije posljednji. Postoji ideja da unutar naše Poslovne zone izgradimo solarni park na dvanaest hektara površine. U zoni imamo šestnaest megavatnu trafostanicu i ona bi mogla prihvatiti tu količinu tako proizvedene električne energije. Mi smo već unutar prostornog plana predvijdjeli taj projekt i čekamo povoljne zakonske propise za pretakanje ideje u realizaciju. Prije toga izgraditi ćemo sunčane kolektore na krovovima zgrada u vlasništvu grada.

-Pleternička vlast puno ulaže u razvoj Poslovne zone koju ste spomenuli, a uvjeti za potencijalne investiture i poduzetnike su izuzetno povoljni. Na kolikoj površini razvijate Zonu i koliko tvrtki posluju u njoj?

-Prostornim planom grad Pleternica ima Poslovnu zonu koja se prostire na sto šesdeset hektara. Zasada poduzetnici mogu koristiti trideset hektara. Naime, mi nismo poput nekih gradova dobili zemlju na korištenje od države već je moramo otkupljivati od privatnih vlasnika. Mi promišljamo i realiziramo Poslovnu zonu sa svim potrebnim preduvjetima kako bi se poduzetnici odlučili poslovati u njoj. Prema tome, mi smo u Zoni osigurali svu potrebnu komunalnu infrastrukturu, vodu, kanalizaciju, struju, internet i telefonske komunikacije, nogostupe, kolnike…Trenutno u zoni imamo jedanaest poduzetnika koji zapošljavaju više od tri stotine osoba, a što je oko dvadeset posto ukupno zaposlenih u Pleternici. Cilj nam je privući i nove investitore pogotovo s planom izgradnje proizvodnih pogona. Shodno tome mi proizvodne djelatnosti oslobađamo komunalne naknade od tri do pet godina, u istom periodu i od poreza na tvrtku, te komunalnog doprinosa. Trenutno se u Zoni izgrađuje Tehnologijsko inovacijski centar s inkubatorom. Centar koji će primate poduzetnike početnike. Taj projekt smo ostvarili korištenjem sredstava Europske unije, IPA 3C, gdje nas Europska unija sufinancira sa 623 tisuće eura, a vrijednost projekta je milijun eura.

-Vaša ulaganja u grad u odnosu na proračun impresioniraju. Koliko je ove godine investirano u Pleternicu?

-Iz predpristupnih fondova Europske unije uspjeli smo povući u Pleternicu oko deset milijuna kuna, te se s projektima ostvarenim iz raznih ministarstava i fondova taj se iznos penje na više od pedeset milijuna kuna.

-To je kao da Zagreb s proračunom od milijardu eura investira u grad pet milijardi eura! Kakvi su vam planovi za budućnost?

-Mi se već pripremamo za ulazak u Europsku uniju i korištenje strukturnih fondova. To znači i dalje kandidirati za bespovratna sredstva kojima ćemo razvijati grad i podupirati gospodarstvo. Planiramo urediti multimedijalnu dvoranu u Pleternici, gradske bazene, daljnje projekte na području energetike, spomenula sam, solarni park…

No, strateški plan nam je daljnje stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva jer o njemu ovisi i razvoj grada, egzistencija stanovništva, odnosno, budućnost mladih u Pleternici.

RAZGOVOR S POVODOM: FRANJO LUCIĆ, GRADONAČELNIK GRADA PLETERNICE I SABORSKI ZASTUPNIK U DRUGOM MANDATU  -

Kao zastupnik u Saboru upoznaje osobe i način funkcioniranja raznih ministarstava, agencija i državnih poduzeća te može učinkovito lobirati

Pleternica je grad koji je u posljednjem desetljeću umnogome proljepšao svoje lice i koji se razvija na svim svojim poljima. Unatoč recesiji koja posljednje dvije godine utječe na gospodarski razvoj cijelog svijeta niti na tom polju u Gradskoj kući nisu odustajali od aktivnosti kojima bi ipak potakli i gospodarski razvoj grada. Svakako je u svim tim procesima najvažniju ulogu imao prvi čovjek grada, gradonačelnik i saborski zastupnik Franjo Lucić. S njim smo razgovarali.

-Dugo ste na čelu grada Pleternice. Razvoj grada odvijao se u različitim političkim i gospodarskim makro i mikro uvjetima.

-Ako govorimo o mojim gradonačelničkim mandatima u Pleternici tada mogu istaći ponos učinjenim. To je period od dvanaest godina. Ulaskom u HDZ devedesete godine deklarirao sam političku pripadnost i svjetonazor. Nisam dvojio da svoj poslovni, politički i životni put želim ostvarivati u Pleternici. U svojim poduzetničkim pothvatima sam ostvarivao uspjehe i smatrao sam da isti pristup, gospodarskog razvoja, mogu ponuditi i svom gradu. Za unaprijeđenje grada bila je potrebna vizija. Moj motiv da se kandidiram na čelnu funkciju nije bio „uhljebljavanje“ na gradonačelničkom mjestu već da svojim znanjem, iskustvom, i, vizijom unaprijedim grad i život u gradu. Razvoj gospodarstva je ključni pokretač unaprijeđivanja svih drugih područja iz života grada. Dvije tisućite godine, poslije smrti Prvog hrvatskog Predsjednika, kada je u HDZ-u zavladala svojevrsna apatija i mnogi ga napuštali, tada sam se u potpunosti odlučio uhvatiti u koštac sa svim nagomilanim problemima i u stranci i u gradu. Kandidirao sam se za gradonačelnika i dobio povjerenje za obavljanje te dužnosti. Od tada pa do danas građani su mi potvrđivali povjerenje na izborima i vjerujem da sam im se na tome dostojno odužio. Danas je Pleternica mali, ali lijepi gradić i naša današnja stremljenja i aktivnosti su stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj pa time i stvaranje još ljepšeg i ugodnijeg grada.

- Gospodine gradonačelniče, što se u ovom trenutku gradi u Pleternici?

-Četiri kapitalna objekta, i niz također važnih projekata komunalne infrastrukture. Mini hidrocentrala je dovršena i trenutno se nalazi u probnom radu. Nova knjižnica i čitaonica je u visokoj fazi izgradnje, objekt od otprilike tisuću kvadrata korisne površine. Dječji vrtić koji će imati smještajni kapacitet za sto pedeset djece. I još Tehnologijsko inovacijski centar s poduzetničkim inkubatorom, koji dijelom financiramo sredstvima Europske unije, a dijelom iz gradskog proračuna.

-Počnimo od ovog posljednjeg.

-Tehnologijsko-inovacijski centar s inkubatorom je objekt kojim želimo pomoći poduzetnicima početnicima u njihovom početku poslovanja na način da im omogućimo i osiguramo poslovni prostor, ali ne samo prostor, već kroz cjeloviti projekt svu logističku pomoć potrebnu za prve tri godine njihovog poslovanja. Naravno da ti poduzetnici koji će biti smješteni u Inkubatoru neće biti ograničeni nekim uvjetom da poslije tri godine moraju iseliti iz prostora. Mi im želimo različitim subvencijama i akcijama pomoći da kroz te tri godine ojačaju i kada budu spremni da se dislociraju u našu Industrijsku zonu koja je također opremljena svom potrebnom komunalnom infrastrukturom. Dakle, da mogu otkupiti vlastito zemljište i izgrađivati vlastite objekte. Pored toga imat će savjetodavnu pomoć i druge potpore kako bi im omogućili da se mogu posvetiti svojoj osnovnoj poslovnoj ideji, a rasteretiti ih administrativnih problema. Pomoći im u ostvarivanju prava i apliciranju na projekte raznih ministarstava i fondova. Dakle, uključit ćemo se i u njihovu edukaciju i pripremu projekata, jer smo već kao grad i naš Poduzetnički centar dokazali da se mogu privući sredstva iz ministarstava, državnih fondova, europskih fondova i drugih. To želimo preslikati na korištenje našim poduzetnicima.

-Knjižnica i čitaonica?

-Tijekom ovog mjeseca ugradit će se stolarija, a ugovoreni su radovi na fasadi. Dakle, radove ugovaramo u tempu kojim uspijemo osigurati sredstva za izgradnju. U ovom trenutku to je stolarija, fasada i dio unutarnjih instalacija. Prijavili smo se na natječaj Ministarstva kulture i očekujemo njihovu daljnju potporu u realizaciji projekta. U idućoj godini bi trebali, poslije osiguranja financijskih sredstava, sklapati nove ugovore s izvođačima i nastaviti izgradnju.

-Dječji vrtić?

-Vrtić se počeo graditi u lipnju ove godine s predviđenim rokom završetka sljedeće godine u svibnju. Izuzetno zahtjevan objekt. Bit će vrlo reprezentativan, sa svim potrebnim pedagoškim standardima koji su potrebni za smještaj djece predškolske dobi i za smještaj djece jasličkog uzrasta. Trenutno su u fazi radovi na krovištu, te do kraja studenoga očekujemo da će u potpunosti biti natkriven i ugrađena stolarija, a potom slijede unutarnji radovi. Dakle, očekujemo dovršenje radova u rečenom roku. Objekt se financira sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i gradskog proračuna.

-Nedavno ste u pogon pustili Mini hidrocentralu, prvu u Hrvatskoj kojoj je vlasnik grad.

- Mini hidrocentrala je puštena u probni rad. To znači da smo priključeni na mrežu, te da imamo sve potrebne ugovore, odnosno, sve potrebno kako bi došlo do navedenog čina. Probni rad bi trebao trajati kojih petnaestak dana. No, ovi zimski uvjeti, led, malo usporavaju kvalitetnija ispitivanja, ali kako rekoh u brzom roku očekujemo daljnje potrebne elaborate, pristupiti tehničkom pregledu, dobiti uporabnu dozvolu, i poslije toga isporučivati električnu energiju u mrežu HEP-a, te tako ispuniti naš osnovni cilj, ostvarivanje određenog prihoda za grad Pleternicu.

-Što se moralo činiti da bi se polučio takav razvoj?

-Prvenstveno postaviti realne i provedive ciljeve, te stvoriti preduvjete za njihovu realizaciju. Mi nismo nikada imali puno sredstava u svom proračunu, ali ono što smo imali ulagali smo u pravljenje projekata. Učinili smo pretpostavke donošenjima prostornih i urbanističkih planova. Dakle, vršili smo pripreme i čekali predpristupne fondove EU, ali i državne fondove. Pripremljenim projektnim dokumentacijama smo u pravo vrijeme kandidirali za sredstva gdje god da su ona bila ponuđena. Kako smo imali kvalitetne aplikacije sredstva, odnosno, projekti za koja smo kandidirali bila su prihvaćana i financirana. Imali smo ideje, bili neumorni i vrijedni u izradi kvalitetnih projekata, aplicirali na prave fondove, te uz kvalitetno lobiranje u pravilu bili uspješni. Vrlo brzo, ulaskom u EU, na raspolaganju će nam biti i strukturni fondovi. Pleternica već danas priprema projekte i za njih. Kroz naše gradske ustanove za gospodarstvo želimo i naše poduzetnike educirati i pomoći im da i oni sa svojim projektima kandidiraju na sredstva strukturnih fondova Europske unije, a što će donijeti novi zamah gospodarstvu našeg kraja.

-Koliko je važna bila vaša saborska funkcija u razvoju Pleternice?

-Vrlo važna. Nije lako obavljati i dužnost saborskog zastupnika, i gradonačelnika, ali ako imate suradnike u gradu s kvalitetama koje sam naveo tada to rezultira uspjehom u korist grada. Kao zastupnik u Saboru upoznajete osobe i način funkcioniranja raznih ministarstava, agencija i državnih poduzeća te učinkovito lobirati. Danas su lobisti na svim mogućim pozicijama važni. Lobiranje je standardna i uobičajena aktivnost u cijelom svijetu, kako političkom tako i u poslovnom. Nitko neće činiti nešto što je u protuslovlju sa zakonom, ali lobirati da vas involviraju u proračune i projekte, da ukažete na svrsishodnost i korisnost projekata i ulaganja, to je lobiranje. Grad Pleternica ima proračun od kojih pet do šest milijuna kuna, a mi svake godine investiramo u grad pedeset do i sedamdeset milijuna kuna. Jedne godine smo imali investicija u iznosu sto milijuna kuna! Dakle, u mojim mandatima je u Pleternički kraj uloženo blizu osamsto milijuna kuna. Govorim samo o projektima na razini Pleternice, a kada bi tome pribrojili i projekte na razini Požeško slavonske županije taj bi iznos bio još puno veći. Pomagao sam i drugim gradonačelnicima i načelnicima iz županije da ostvare sredstva za svoje projekte prije svih cestovne i komunalne infrastrukture. Doduše, to spada i u program i ciljeve Županijske organizacije Hrvatske demokratske zajednice gdje obnašam dužnost predsjednika. Kao što znate prije četiri godine birači su na razini naše županije ponovo ukazali povjerenje HDZ-u, a za župana je izabran HDZ-ov kandidat, gospodin Marijan Aladrović.

-Zadržimo se trenutak na Županiji. Kako ste zadovoljni rezultatima na toj razini?

-Vodstvo HDZ-a na razini Županije sam preuzeo u delikatnom trenutku. Tada su se zbivale afere vezane uz neke naše članove, a na državnoj ravni je vlast preuzeo SDP s koalicijskim partnerima. Nije bilo lako. No, zajedno sa svim svojim prijatelja iz gradova i općina naše Županije sam se prihvatio posla i vraćao povjerenje naših žitelja. Cilj nam je bio gospodarski razvoj svih jedinica naše lokalne uprave i samouprave, te svim našim građanima osigurati kvalitetniji život. Dolaskom gospodina Aladrovića na čelo Županije mnogi procesi i projekti koji su bili opstruirani od strane prethodne SDP-ove vlasti realizirani su, poput dvorana u Velikoj i Pleternici, kružni tok u Pleternici...Dakle, dolaskom župana Aladrovića ostvareni su svi zacrtani ciljevi tako da smo već negdje u pola njegovog mandata ispunili sva predizborna obećanja data biračima. Svi veliki projekti, od već pomenutih dvorana do dvorana u Jakšiću i Brestovcu, završava se sportska dvorana u Čaglinu, mnogi drugi objekti na razini Županije, do Poliklinike u Požegi. Za jedan od važnijih projekata, brzu cestu Požega-Bablja gora-preko Godnjaka i do izlaza na autoput A3 smo obećali izraditi projektnu dokumentaciju. Tu je odrađena studija utjecaja na okoliš, usvojeni su u dvije županije, Požeško slavonskoj i Brodsko posavskoj, prostorni planovi, te smo sada u fazi ishođenja glavnog projekta u Hrvatskim cestama. Nažalost, imam informaciju da saborski zastupnik Zdravko Ronko stopira taj projekt i to mi nije jasno kao građaninu ove Županije. On, navodno, zagovara neki drugi pravac, te navodeći da se radi o velikim financijskim sredstvima. No, pitam se, kako to drugi čelnici u drugim županijama, od Iloka, Zadra, Šibenika, Benkovca koji su izgradili sebi izlaze ka brzim prometnicama nisu postavljali takva pitanja. Zaslužuju li i građani Požeštine imati brzi pristup autoputu i koliki je to značaj za gospodarski razvoj Županije. No, ipak se nadam da će prevladati razum i projekt biti nastavljen pogotovo imajući na umu da sredstva ne osigurava Županija već Hrvatske ceste i Hrvatske auto ceste. Postoje mnogi projekti koji se tako reći ne vide, a od životne važnosti su poput vodovoda. U našoj Županiji pitku vodu ima preko devedeset osam posto žitelja.

-Što poručujete našim čitateljima za Božić?

- Zahvaljujem im na povjerenjima koja su mi davali i koja su me činila još ustrajnijim u poslu i obvezama. Proći će i ova ekonomska kriza, a mi za to vrijeme sve činimo da stvorimo uvjete boljeg življenja. Svima im želim sretan i blagoslovljen Božić i sretnu i blagoslovljenu Novu godinu.

IZLOŽBOM FOTOGRAFIJA PREDSTAVLJEN FOTOKLUB OPPIDUM  -

PLETERNICA – Povodom osnivanja „Fotokluba Oppidum“ i 105-te obljetnice postojanja Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici Udruga Oppidum postavila je u pleterničkoj knjižnici 14. prosinca izložbu fotografija pod nazivom „Black and White“.

Tri mlada fotografa, inače članovi vrijedne Udruge Oppidum iz Pleternice, osnovali su sekciju udruge pod nazivom „Fotoklub Oppidum“. Drago Komarić, Tomislav Safundžić i Milica Milosavljević već duže vrijeme bave se fotografijom, a ova izložba je njihovo prvo predstavljanje svome gradu. Doduše, Tomislav Safundžić je već dosegao svjetsku slavu svojim videom „This is our planet“ koji je složio koristeći NASA-ine fotografije. Video je do sada na youtube.com servisu i internetu pregledan više od 2,3 milijuna puta, a nisu ni rijetke njegove pobjede na domaćim i inozemnim foto natjecanjima. Drago Komarić, inače je predsjednik Udruge Oppidum i pleterničanima je poznat kao stručnjak za informatiku i vrsni fotograf. Jedina dama među jačim spolom je Milica Milosavljević, inače dopredsjednica udruge, koja svoju ljubav prema prirodi i životinjama već duži niz godina bilježi svojim foto aparatom.

- Iako prostorom skučena, knjižnica je bila dupkom puna posjetitelja koji su došli pogledati 20 fotografija u crno-bijeloj tehnici ovog vrijednog pleterničkog trojca. Ovo je bilo njihovo prvo predstavljanje svome rodnome gradu, a emocije nisu zaobišle ni voditelja knjižnice. - Sve ovo su moja djeca koja kao da su prije par dana bili kod nas po školsku lektiru - rekao je ravnatelj Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici, prof. Franjo Novak.

- Već smo izradili novu stranicu „Fotokluba Oppidum“ koja će na internetu biti dostupna zajedno s novom stranicom Udruge Oppidum koja je također u izradi. Ovim putem pozivamo sve zaljubljenike u fotografiju da nam se priključe jer planiramo i foto natjecanja i tečajeve, a naravno i nove izložbe., kazao je voditelj sekcije fotokluba Tomislav Safundžić.

Goste na otvorenju izložbe s par izvedbi na gitari oduševila je mlada gitaristica Marta Šojat, uspješno je sve vodila voditeljica Ana Safundžić, a svi su se na kraju počastili vinima Vinarije Markota.

Izložba je otvorena do 21. prosinca u radno vrijeme knjižnice.

IZLOŽBA POVODOM ZAVRŠETKA PROJEKTA  -

POŽEGA – Učenici trećih razreda Opće gimnazije u Požegi provodili su projekt povodom Noći vještica i Blagdana sv. Lucije zajedno sa profesorima izborne nastave povijesti i geografije. – Na prvim satima izborne nastave odredili smo svrhu, postupke i cilj projekta. Kako je cijeli svijet zaokupljen procesom globalizacije, tako je i hrvatska u tom užurbanom, suvremenom i povezanom svijetu okupiran istim problemom. Često zaboravljamo na naše izvorne narodne običaje i blagdane. Tako je američki Halloween jako poznat u našoj zemlji i svojim simbolima i značenjem pokušava zamijeniti i zametnuti blagdan sv. Lucije. Premda se oni pojavljuju i obilježavaju u različitim povijesnim razdobljima i mjesecima, listopad i prosinac, povezuje ih simbol izrezbarene bundeve – istakla je voditeljica projekta Farkaš Marina.

Na izložbi koja je postavljena u gimnazijskoj knjižnici izložene su osnovne informacije i zanimljivosti obilježavanja sv. Lucije, a prikazano je i desetak izrezbarenih bundeva.

U sklopu projekta učenici su posjetili i eko imanje Grbić, koje se bavi uzgojem buče golice, te preradom bučinih sjemenki od kojih proizvode bučino ulje, slane bučine koštice a u pekari peku kruh s mljevenim bučinim košticama.

- Oni su kod nas u tvrtki Grbić sudjelovali u cijelom procesu proizvodnje, od trenutka kada smo sjemenke stavljali u zemlju, do praćenja čitavog vegetativnog procesa, do pranja i sušenja ubranih koštica, gdje su ih posebno fasciniralo naše korištenje ekološki prihvatljivih energenata za sušaru. Mi kao ekološki proizvođači živimo sa ekologijom, u ekološkom okruženju i koliko uzmemo od zemlje toliko i vratimo zemlji, što je njima bila poveznica i sinteza u kojoj su vidjeli da za sve treba puno rada, dosta muke a još više znanja. Na kraju su sve proizvode i kušali od bučinog ulja, sjemenki, kruhova i sada to svoje iskustvo prezentiraju drugim učenicima – rekla je Nives Lovrić iz tvrtke Grbić.

Kroz program priređen uz izložbu vodile su učenice Valentina Prepolec, Dora Tolić, Renata Novinc i Iva Popić.