PRIMJER USPJEŠNOG KORIŠTENJA FONDOVA  -

Antonija Jozić, dogradonačelnica Pleternice gostovala je u emisiji Zoom u Središtu zbivanja zagrebačke Televizije Z1. Povod njenog gostovanja, po riječima voditelja Ivana Žade, je nesvakidašnji primjer velikom broju hrvatskih gradova i općina kako se mogu uspješno koristiti fondovi Europske unije, te Mini hidrocentrala u Pleternici kao jedini grad u Hrvatskoj koji je vlasnik takvog energetskog objekta. Prenosimo najzanimljivije dijelove razgovora.

-Gospođo Jozić, hidroelektrana na riječici Orljavi? Otkuda ideja za takav projekt?

-Ideja postoji duži niz godina još od devedesetih. Međutim, nisu nam išli u prilog zakonske norme koje su tada vrijedile. No, dvijetisuće i šeste godine ponovo počinjemo intezivno razmišljati o tom projektu. Tada su određeni zakonski preduvjeti ispunjeni, a lokacija je uvrštena u prostorni plan Požeško slavonske županije. Lokacija je izabrana na parceli koja je vlasništvo grada, a rijeka Orljava u tom dijelu ima slap visine četiri metra. Dakle, postojala je prirodna lokacija za izgradnju hidroelektrane. Na toj visinskoj razlici, padu vode od četiri metra, stvara se dovoljna količina vode i protok koji može pokretati turbine i proizvoditi električnu energiju.

-Što Pleternica rješava sa svojom hidrocentralom?

-Pleternica se proteže na površini od dvjesto kvadratnih kilometara i ima nešto više od jedanaest tisuća stanovnika. Naši proračunski prihodi su skromni pa je ova ideja proizišla iz razmišljanja može li grad takvim projektom ostvariti dodatna sredstva u proračunu. Isporučena struja iz hidrocentrale bi trebala donositi prihod oko milijun kuna.

-Koliko je to u odnosu na vaš temeljni proračun?

-Naš proračun se u posljednje dvije godine kreće između pet i pol i šest milijuna kuna. Dakle, ovaj dodatni prihod je povećanje proračuna za oko dvadeset posto. Ako znamo da je trošak rasvjete grada Pleternice i svih njenih naselja na godišnjoj razini bio oko sedamsto tisuća kuna evidentno je da smo novim prihodom zatvorili tu stavku, te se ta sredstva mogu preusmjeriti u druge gradu potrebne projekte.

-S kojim sredstvima ste financirali izgradnju?

-Kao i za većinu projekata koje provodimo u gradu. Kandidiramo na sve interesantne natječaje, iz ministarstava, fondova, pred pristupnih fondova Europske unije, i na taj način ostvarujemo bespovratna financijska sredstva.

-Je li to prvi i posljednji energetski projekt koji ste zamislili u Pleternici?

-To je prvi energetski projekt, ali nije posljednji. Postoji ideja da unutar naše Poslovne zone izgradimo solarni park na dvanaest hektara površine. U zoni imamo šestnaest megavatnu trafostanicu i ona bi mogla prihvatiti tu količinu tako proizvedene električne energije. Mi smo već unutar prostornog plana predvijdjeli taj projekt i čekamo povoljne zakonske propise za pretakanje ideje u realizaciju. Prije toga izgraditi ćemo sunčane kolektore na krovovima zgrada u vlasništvu grada.

-Pleternička vlast puno ulaže u razvoj Poslovne zone koju ste spomenuli, a uvjeti za potencijalne investiture i poduzetnike su izuzetno povoljni. Na kolikoj površini razvijate Zonu i koliko tvrtki posluju u njoj?

-Prostornim planom grad Pleternica ima Poslovnu zonu koja se prostire na sto šesdeset hektara. Zasada poduzetnici mogu koristiti trideset hektara. Naime, mi nismo poput nekih gradova dobili zemlju na korištenje od države već je moramo otkupljivati od privatnih vlasnika. Mi promišljamo i realiziramo Poslovnu zonu sa svim potrebnim preduvjetima kako bi se poduzetnici odlučili poslovati u njoj. Prema tome, mi smo u Zoni osigurali svu potrebnu komunalnu infrastrukturu, vodu, kanalizaciju, struju, internet i telefonske komunikacije, nogostupe, kolnike…Trenutno u zoni imamo jedanaest poduzetnika koji zapošljavaju više od tri stotine osoba, a što je oko dvadeset posto ukupno zaposlenih u Pleternici. Cilj nam je privući i nove investitore pogotovo s planom izgradnje proizvodnih pogona. Shodno tome mi proizvodne djelatnosti oslobađamo komunalne naknade od tri do pet godina, u istom periodu i od poreza na tvrtku, te komunalnog doprinosa. Trenutno se u Zoni izgrađuje Tehnologijsko inovacijski centar s inkubatorom. Centar koji će primate poduzetnike početnike. Taj projekt smo ostvarili korištenjem sredstava Europske unije, IPA 3C, gdje nas Europska unija sufinancira sa 623 tisuće eura, a vrijednost projekta je milijun eura.

-Vaša ulaganja u grad u odnosu na proračun impresioniraju. Koliko je ove godine investirano u Pleternicu?

-Iz predpristupnih fondova Europske unije uspjeli smo povući u Pleternicu oko deset milijuna kuna, te se s projektima ostvarenim iz raznih ministarstava i fondova taj se iznos penje na više od pedeset milijuna kuna.

-To je kao da Zagreb s proračunom od milijardu eura investira u grad pet milijardi eura! Kakvi su vam planovi za budućnost?

-Mi se već pripremamo za ulazak u Europsku uniju i korištenje strukturnih fondova. To znači i dalje kandidirati za bespovratna sredstva kojima ćemo razvijati grad i podupirati gospodarstvo. Planiramo urediti multimedijalnu dvoranu u Pleternici, gradske bazene, daljnje projekte na području energetike, spomenula sam, solarni park…

No, strateški plan nam je daljnje stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva jer o njemu ovisi i razvoj grada, egzistencija stanovništva, odnosno, budućnost mladih u Pleternici.