PLETERNICA BILA DOMAĆIN ŽUPANIJSKOG NATJECANJA ORAČA  -

PLETERNICA - Podružnica Poljoprivredno savjetodavne službe Požeško-slavonske županije bila je organizator a Grad Pleternica domaćin tradicionalnog, desetog po redu, županijskog natjecanja orača. Na prostoru uz Londžu okupili su se orači iz Alilovaca, Bjeliševaca, Jakšića, Viškovaca, Gradca, Pleternice, Požege, Alaginaca, Biškupaca i Gornjih Emovaca. Natjecali su se u dvije kategorije: plug ravnjak i plug premetnjak.

- Drago mi je što je Grad Pleternica po drugi puta domaćin ovog natjecanja i nadam se da će današnji pobjednik biti najbolji i na državnom natjecanju u Brodsko-posavskoj županiji te otići na svjetsko natjecanje orača – istakla je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić.

  Pokrovitelj natjecanja orača bila je Požeško-slavonska županija pa se natjecateljima obratio i župan Alojz Tomašević. - Dalmatinci kažu: Ploviti se mora a ja bih dodao da Slavonci kažu: Orati se mora. Volio bih da svaka stopa slavonske zemlje bude preorana i da si seljaci preko te preorane zemlje mogu osigurati budućnost. Proizvodi s naše zemlje trebali bi se prodavati u Europi a ne da mi uvozimo njihove – istakao je župan Tomašević.

Kao posebna atrakcija natjecanja orača bili su članovi Konjogojstvene udruge "Valis aurea" koji su prikazali kako se zemlja nekada orala s konjima.

Najbolji u kategoriji plug ravnjak bio je Miroslav Bartolović iz Alilovaca, drugo mjesto je pripalo Peri Pilašu iz Viškovaca dok je treći bio Nenad Gaić iz Požege. U kategoriji plug premetnjak pobijedio je Mijo Samaržija iz Biškupaca, drugi je bio Nikica Marić iz Alaginaca a treći Luka Japarić iz Požege. Državno natjecanje će se krajem mjeseca održati u Sređancima.      

DOLAZI VRIJEME AMBROZIJE – PREPORUKA ZA GRAĐANE  -

POŽEGA – Dolazi vrijeme ambrozije a svake godine sve više građana pati od alergije na ambroziju. Procjena je da u Hrvatskoj 7-10% osoba boluje od alergijske hunjavice, a 3-5% od peludne astme. Pojavnost je viša kod djece i mladih 10-15%. Pelud ambrozije jedan jeod najjačih poznatih alergena i najzastupljenija je kao uzrok alergijske hunjavice.

Danas se sve više posvećuje briga tom problemu jer alergija na ambroziju postaje ne samo zdravstveni, nego i sociološki problem, pa i gospodarski problem, jer oboljeli od ove vrste alergije imaju problema sa normalnim životom u svom okruženju, obitelji, ali i nesposobnošću da normalno rade na svom radnom mjestu.

Ambrozija je izuzetno proširena u Slavoniji, cvijeta u srpnju i kolovozu, a cvjetanje traje mjesec i pol dana. U posljednjih deset godina koncentracija peludi ambrozije porasla je deset puta, a sa tim i broj osoba alergčnih na pelud ambrozije.

Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do 8 milijuna peludnih zrnaca (svaki cvijet oko 50 zrnaca). Pelud ambrozije se lako širi do jednog kilometra oko biljke, a vjetar je može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara.

S obzirom da je pelud ambrozije izrazito alergogena, koncentracija već od 20 do 30 zrnaca peludi u 1m³ zraka ili 1.000 zrnaca u prostoriji mogu, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Kod koncentracije od 200 do 1.000 peludnih zrnaca u 1m³ zraka kod većine će se pojaviti simptomi. Ako koncentracija peludi ambrozije prelazi 1.000 zrnaca u 1m³ zraka, simptomi će biti jako izraženi.

Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije savjetuje kako se nositi s povećanom koncentracijom peludi ambrozije tijekom kolovoza i rujna.

Zaštitite se od peludi ambrozije na otvorenom:

• U periodu najveće koncentracije peludi u zraku (od 5 do 10 sati ujutro) ne preporučuje se boravak na otvorenom. Boravak u prirodi planirajte tek nakon 18 sati.
  • Izbjegavajte, ukoliko je to moguće, boravak van kuće ili stana za vrijeme suhih i vjetrovitih dana. Ako to nije moguće, nosite sunčane naočale i šešire
  • Za boravak na otvorenom dobro je planirati vrijeme poslije kiše, jer kiša ispire pelud, pa je tada njegova koncentracija u zraku najmanja.
  • Prilikom vožnje u automobilu držite stakla podignuta i raspitajte se o protupeludnim filtrima.
  • Ako ste u mogućnosti koristite godišnji odmor kada je kod nas najveća koncentracija peludi ambrozije. Birajte odlazak na more ili u planine na visine iznad 1000 m/nm.
  • Upoznajte se sa peludnim kalendarom za određeno klimatsko i vegetacijsko područje.

Zaštitite se od peludi ambrozije u vlastitoj kući ili stanu:

• Nužno je držati prozore stana ili kuće zatvorene.
• Prije odlaska na spavanje istuširajte se i operite kosui na taj način odstranite preko dana nakupljenu pelud.
• Češće perite ruke i presvlačite se nakon boravka na otvorenom.
• Kao dugoročnu, iako skupu investiciju planirajte i klima uređaje jer oni smanjuju količinu peludi za 90%.
• Ne sušite odjeću izvan kuće.
• Redovito četkajte i kupajte kućne ljubimce kako ne bi bili dodatni izvor peludi.

Provjerite ima li u Vašoj okolici ambrozije:

• Upoznajte članove obitelji, prijatelje i susjede s problemima koje pelud ambrozije uzrokuje.
• Aktivno sudjelujte u svim aktivnostima uklanjanja ambrozije, priključite se preventivnim akcijama u gradu/općini, obavijestite nadležne o neodržavanim površinama obraslim ambrozijom.
• Redovito plijevite mlade biljke u proljeće (travanj-srpanj), redovito okopavajte posađene kulture, učestalo kosite travnjake i neobradive površine, redovito rabite herbicide (uz savjete stručnjaka). Pojedinačno se ambrozija treba čupati s korijenom, a za veće površine preporučuje se košnja prije cvatnje 5 cm od tla.
• Posavjetujte se sa stručnjakom koje kulture uzgajati u vlastitom vrtu okućnici, kako bi smanjili rizike u kućnom mikrookolišu.
• Ako ste alergični, pri radu u vrtu stavite zaštitne rukavice kako bi izbjegli kontaktni dermatitis.
• Ne dirajte ambroziju kada cvjeta jer trešnjom biljka otpušta pelud. U razdoblju cvatnje opasno ju je čupati, kositi ili prolaziti kroz njeno polje!

Kod alergičnih osoba pelud ambrozije najčešće uzrokuje alergijski rinitis (alergijsku hunjavicu). To je na prvom mjestu poremećaj nosne sluznice koji se javlja nakon dodira s alergenima iz okoline pri čemu nastaje upalna reakcija, kihanje, svrbež i vodeni iscjedak iz nosa; svrbež, crvenilo, osjećaj peckanja i suzenje očiju, otekline kapaka; podražajni kašalj i grebanje u grlu, te otežano disanje.

Ako ste primijetili nekoliko navedenih simptoma kod sebe ili nekog od bližnjih i oni traju dulje od tjedan dana, primijenite gore navedene mjere prevencije, a ako ne pomažu dovoljno, obratite se svom liječniku koji će Vam preporučiti odgovarajuću terapiju koja Vam može olakšati simptome.

HUMANITARNI NOGOMETNI TURNIR „ČETIRI UDRUGE“  -

PAVLOVCI - Na stadionu NK Mladost Pavlovci po drugi puta Udruga Komušana i prijatelja Komušine iz Brestovca pokraj Požege organizirala je humanitarni nogometni turnir zavičajnih zajednica ovog kraja. Udrugu čine doseljenici iz župe Komušina pokraj Teslića (BiH) koji su se u naše kraj naselili najviše za Domovinskog rata, a velika većina njih u naselja Brestovačke općine. Ove godine prihod s tog zanimljivog natjecanja u iznosu od 3.500 kuna darivan je za liječenje mladića Alena Hlebeca iz obližnjeg sela Skenderovci. On je kao 17-godišnjak stradao u prometnoj nesreći prije osam godina i od tada je potpuno nepokretan i vezan za kolica. Alen Hlebec je bio od dječačkih dana vrijedan nogometaš. Živi u sedmeročlanoj obitelji koja je nesrećom u šumi ostala i bez oca, hranitelja obitelji.

Pobjednik turnira je ekipa Ramske zajednice Požega, druga je ekipa Bosanske Posavine iz Požege, treća ekipa Udruge Komušana i ekipa Vallis aurea, a pehare im je uručila Mirela Mezak Stasny, predsjednica Skupštine Požeško-slavonske županije.

Najboljim vratarom turnira proglašen jer Ivica Bekić (Bos. Posavina), igračem Zdravko Novak (Ramska zajednica), a najuspješniji strijelac je bio Igor Šimić (Udruga Komušana). Večer je nastavljena uz pečene odojke i četiri vrste bosanskih pita, te folklor i obveznu šargiju, koja uvijek prati okupljanja doseljenih iz Bosne.

NAKON DUGE PAUZE ZAIGRALI I VETERANI SLAVONIJE  -

SLAVONIJA – VALIS AUREA     4:1

POŽEGA – Igralište Slavonije. Gledatelja 150. Sudac Budaj (Požega).

STRIJELCI: 1:0 – Hrmić (13), 1:1 – Andričić (28), 2:1 – Pejić (50), 3:1 – Mitrović (54), 4:1 – S. Kalnak (70).

SLAVONIJA: Bognar, Mitrović, Pavičić, Olujević, Miškulin, Berdi, Hodak, Rašić, Grbeš, Hrmić, Čabraja, R. Kalnak, Fuček, Mršić, Banović, Pejić, Budimir, Ivaniš, S. Kalnak. Trener Dragutin Krizmanić.

VALIS AUREA: Šijan, Budimlić, I. Živković, Dal. Mikić, Peharda, Mikšik, Fliszar, Zovko, Karan, Mršić, Mandić, Šarić, Andričić, Jukić, Soldo, Martinović, Lešković, Malnar, Dar. Mikić. Trener Petar Živković.

Odigravanjem prijateljske utakmice veterana Slavonije protiv ekipe Valis Aurea prekinuta je više od deset godina loša praksa bivših uprava, koje nisu smatrale za potrebnim da se veterani NK Savonije uključe u rad dugo godina najkvalitetnijeg kluba u Zlatnoj dolini. Očito bivšim upravama nisu bili zanimljivi bivši igrači, koji su se osjećali odbačenim, iako su za popularnost nogometa i promociju grada kroz desetljeća itekako bili zaslužni. Po dolasku nove uprave jedan od zadaća je bila ponovno okupljanje bivših igrača oko kluba. Zbog toga je na igralištu Slavonije zakazano okupljanje generacije igrača kluba, pa su se tu našli igrači od početnika do veterana, a bilo je igrača koji nisu čak trideset godina bili na igralištu Slavonije.

Pred susret veterana najmlađi su bili počašćeni sladoledom i zakuskom, a nakon utakmice veterana u kojoj je Slavonija pobijedila 4:1 druženje navijača, simpatizera Slavonije, veterana, sadašnjih igrača i uprave kluba na čelu s predsjednikom Marinkom Šarićem trajalo je do kasno u noć. Jedno vrijeme druženju su bili nazočni gradonačelnik Požege prof. Vedran Neferović, dogradonačelnik Mario Pilon i župan Požeško slavonske županije Alojz Tomašević. Bivši igrači su pozdravili potez uprave kluba i nadaju se da će okupljanje veterana ostati u obvezi sadašnjoj i svim novim upravama, jer su oni povjest kluba koja se ne smije zaboraviti.

VINARI POŽEŠTINE NA JADRAN PLASIRAJU TREĆINU PROIZVODNJE  -

Iako turistička sezona na Jadranu podrazumijeva znatno veću potrošnju vina, osobito onu iz kontinentalnih podruma koju rastereti dijela zaliha, moglo bi to puno bolje – ocjenjuju ovdašnji vinari. Iako su cijene kvalitetnih i vrhunskih vina gotovo prepolovili, ugostiteljske su marže i dalje visoke. Kad se sve zbroji kažu, nitko nema previše razloga za zadovoljstvo, a gost kojemu je vino preskupo, ponajmanje. Ipak, na čašama se rashlađene, lagane slavonske graševine koja sjajno ide uz mediteransku kuhinju, ne štedi jer je itekako dobar saveznik u borbi s ljetnim žegama. Potvrđuju to i u podrumu kutjevačke vinarske obitelji Adžić.

- Upravo punimo butelje koje vozimo u sve veće gradove na obali, a prodaja je uhodana, kupci vjerni našoj ponudi. Plasman je na razini prethodne godine, nema nekih pomaka ni većih promjena. Na more ode standardnih 30 posto proizvodnje u našem podrumu - kaže iskusan vinar Antun Adžić.

Uz domaća crna vina koja stranci uistinu rado piju, kontinentalni vinski adut ipak je bez premca graševina. Raskošnih aroma, umjerenih alkohola, prepoznatljive svježine i voćnosti imaju sigurnu formulu za uspjeh.

- Graševina nam je najtraženija u vinskoj paleti i sa sigurnošću možemo reći da trećina, a u nekih proizvođača polovica plasiranih vina otpada upravo na nju. Uz taj dobitni spoj mineralnosti i svježine koju ima, ono što je jednako važno jest i cijena, a ona je za kupca prihvatljiva - ističe požeški vinar Krunoslav Bartolović koji je upravo ove godine kao i mnogi drugi vinari išao na ruku kupcima.

Spustili su vinari cijene kako bi se popila i pokoja butelja više, no čini se nisu ih u tome pratili svi koji bi trebali. Spustili su cijene i vlasnici restorana i ugostiteljskih objekata, ali njih tek manji dio. Ostali se i dalje drže visokih marži kojih se ne žele odreći.

- Iskustva su mi različita. Neki od mojih kupaca i prijatelja na Jadranskoj obali su uistinu umjereni pa se tako butelja naših vina ovisno o vrsti i kategoriji koja kod nas u podrumu košta od 25 kuna + PDV, prodaje za 60 ili 80 kuna. A onda su tu i oni koji ih prodaju za 200 pa i 250 kuna, deset puta skuplje što svakako nije u redu - kaže ugledni hrnjevački vinar Ivan Enjingi te ističe kako je država trebala odavna uvesti reda i to kategorizacijom restorana i ugostiteljskih objekata. Samo tako gost može dobiti pravi omjer cijene, kvalitete i usluge, a dok to čekaju mnogi se jače okreću izvozu vina.

- Mi se u idućem razdoblju planiramo snažnije širiti na tržište Europske unije jer su se okolnosti ipak promijenile. Manje je 'izvozne' papirologije, lakše 'dišemo' jer nema više toliko skupih analiza za svako pojedino vino koje smo morali ponavljati od pošiljke do pošiljke. Pravila su ista kao i drugdje na europskom vinarskom tržištu, no još se to kod nas uhodava - dodaje Andrej Markulin, direktor Vinarije 'Galić' iz Lukača koja je velike količine vina plasirala na tržište BiH. Sada zbog uvođenja carina kažu, u znatno otežanim uvjetima kojima se nastoje što brže prilagoditi.

Iako s jedva 22 tisuće hektara vinorodnih površina nemamo izvoznog potencijala u količinama – imamo ga u visokoj kakvoći i prepoznatljivosti vina. A to je ono što svjetsko tržište traži. I baš tu domaći vinari vide priliku da dosadašnji nerazmjer uvoza i izvoza vina okrenu konačno u svoju korist.

ZA FINANCIJSKO IZVJEŠĆE GRADA KUTJEVA MEDIJI „SLUČAJNO“ NISU POZVANI NA SJEDNICU  -

VIJEĆNICI SAZVALI PRESICU DA UPOZNAJU GRAĐANE SA STVARNIM STANJEM FINANCIJA GRADA KUTJEVA

KUTJEVO – Vijećnici Gradskog vijeća grada Kutjeva koji obnašaju vlast u gradu Kutjevu ( vijećnici HDSSB, HDZ, HSS, HSLS, HSP AS, HSP i Nezavisni Ante Pavković) sazvali su presicu nakon sjednice na kojoj su konačno nakon višekratnog traženja dobili financijska izvješća o stanju financija grada Kutjeva. Na ovu sjednicu, suprotno dosadašnjoj praksi, mediji „slučajno“ nisu pozvani.

- Na žalost financijsko stanje je alarmantno i zabrinjavajuće. Situacija u kojoj se grad nalazi je potpuno drugačija od one koja je prezentirana javnosti u predizborno vrijeme kada se govorilo o 2 milijuna kuna u plusu dobiti. Kada smo napokon dobili tražene materijale o financijama grada, to je vjerojatno bio razlog zašto mediji nisu dobili poziv za tu sjednicu – kazala je Josipa Miličević, predsjednica Vijeća grada Kutjeva, koja kaže da su od 6 mjeseca i formiranja novog vijeća konstantno tražili od gradonačelnika Ivice Nikolića da dostavi stvarno stanje financija grada za koje su mnogi sumnjali da je potpuno drugačije od onoga što se tada iznosilo u javnost.

- Stvarno financijsko stanje grada Kutjeva je dug od 4 milijuna kuna, od kojih grad 2 milijuna kuna duguje dobavljačima, a dva milijuna kuna su kredit i pozajmice. Od 23,19 milijuna kuna planiranog proračuna za 2013. godinu, ostvareno 2,6 milijuna kuna do 30. lipnja ove godine, što ukazuje da je ostvarenje planiranog proračuna u najmanju ruku neozbiljno i znanstvena fantastika. Da bi se djelomično spasio ovogodišnji proračun potrebno je hitno reagirati, oformiti tim ljudi koji bi se bavio time i bar ostvarili dio projekata u slijedećoj godini – kaže Josipa Miličević, koja se zalaže za rezanje troškova, te navodi da se u rashodovnoj strani nalazi niz nepotrebnih i neobjašnjivih troškova, a to je 75 tisuća kuna za dnevnice za put u inozemstvo, 74 tisuće kuna za seminare i simpozije i dr. Njena bojazan je da će se dubljom analizom doći do još poraznijih rezultata i novih troškova koji do sada još nisu prikazani, a kako trenutno Državna revizija obavlja nadzor očekuje se i to mišljenje.

Nezavisni vijećnik Ante Pavković, koji se nalazi u vladajućoj koaliciji u gradu Kutjevu, čovjek s iskustvom sastavljanja nekoliko gradskih proračuna u prijašnjim razdobljima, navodi da je zakonska obveza dati polugodišnje financijske izvještaje, te ga čudi težak dolazak do ovih podataka. Vijećnici su željeli samo ukazati na tešku situaciju i ponuditi pomoć gradonačelniku Nikoliću za pronalazak izlaska iz teške situacije.

- Prihodi proračuna su znatno ispod planiranih, tek 17% od planiranog. Ili je planiranje bilo nerealno ili se nije učinilo dovoljno da se planirano realizira. Izvorni prihodi proračuna su u opadanju, smanjenje prihoda od poreza i doprinosa na sve manji broj radnika, smanjenje prihoda od koncesija na vađenje minerala, kamena i šuma, a u problemu su i ostvarenja prihoda grada od komunalnog doprinosa, naknade, uređenje građevinskog zemljišta. Nerealno je planirano i 5,8 milijuna kuna pomoći od centralne države i županije, što je do sada ostvareno samo sa 238 tisuća kuna – ističe Ante Pavković kojeg brine što je gospodarstvo sve slabije u Kutjevu i neće biti prihoda, a rashodi su već u prvih 6 mjeseci išli sa 40%, što je više nego duplo od prihoda u tom razdoblju. – To je prouzročilo samo dodatnu dubiozu, pa pored ovih 4,2 milijuna kuna koji su prikazani, mi u zadnje vrijeme imamo još 850 tisuća kuna kroz tekuće poslovanje, pa je u ovom trenutku minus grada Kutjeva preko 5 milijuna kuna. To je ozbiljna brojka, a još je važnije što se pozajmice grada vraćaju minimalno i da se stvarno pozajmica diže na pozajmicu, što ne ide u pravcu da će se uskoro riješiti problem – ukazuje Pavković koji smatra da su sada tek dobili sliku od onih 3,4 milijuna u plusu koji su u 5. mjesecu objavljeni u medijima, a sada samo nakon tri mjeseca došli do minusa od 5 milijuna kuna. Njega brine i veliki dug prema javnim poduzećima za struju, plin, vodne usluge, jer dolazi u pitanje ostvarenje osnovnih prava građana, te veliki dug prema izvođačima radova na komunalnoj infrastrukturi grada. On očekuje u rješavanju ovih problema i partnera s druge strane, gradonačelnika Nikolića, u cilju stabiliziranja proračuna.

Mato Ramić, vijećnik i predsjednik MO Bektež tražio je i prije da se dug specificira po dobavljačima, te se vidi kome se i koliko duguje, a kome su sve obveze plaćene. – Dugovanja su APP-u (114 tisuća), HEP-u (296 tisuća), HP (128 tisuća), Niskogradnja Jurčak (120 tisuća), Shimatzu (111 tisuća), Tekija (129 tisuća), Vodogradnja (305 tisuća), Zavod za prostorno planiranje (112 tisuća), su samo veći iznosi u listi dobavljača. Ja sam to znao i za vrijeme izbora, no to građanima Kutjeva moramo iznijeti, a naša dužnost je da učinimo sve da se situacija spasi i popravi – napominje Mato Ramić, koji naglašava da s popisa dobavljača nema duga samo onim tvrtkama koje su pratile gradonačelnika u predizbornoj kampanji, a sve ostalo je u velikom minusu.

- Činjenice pokazuju da je stanje alarmantno i da se nalazimo u raskoraku od 8,5 milijuna kuna koje su nastale u nekoliko mjeseci od predizbornog vremena do sada. Gradsko vijeće nudi suradnju kao partner da se zajednički nađe izlaz iz te dubioze. Za dijalog trebaju biti raspoložene obje strane i mi se i ovim putem nudimo, jer kada smo prihvatili da budemo vijećnici i da budemo u vlasti grada Kutjeva, prihvatili smo i određene odgovornosti. Zato smo dužni izvijestiti građane o ovako alarmantnom stanju financija u gradu Kutjevu – zaključuje Ivica Ribičić, vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika koalicije koja obnaša vlast. Njega brine i to što se u zadnjih nekoliko godina vidi sve veći nesrazmjer razvoja grada Kutjeva i pojedinih naselja spram ostalih općina i gradova županije. Suradnja s Mjesnim odborima bi trebala biti bolja, jer se neka mjesta moraju postidjeti svoga slabog razvoja, kao Ciglenik, Gradište, Poreč.

Mato Ramić dodaje da je sramotno da u nekim naseljima ima još neasfaltiranih ulica, da nemaju kanalizaciju, a da se nakon nekoliko godina obećanja od kanalizacije napravi samo desetak metara da ne propadne građevinska dozvola.

NAJAVLJEN OVOGODIŠNJI GLAZBENI FESTIVAL SLAVONIJE  -

POŽEGA – Na tiskovnoj konferenciji čelnici grada Požege, Organizacijski odbor festivala i Turistička zajednica grada Požege najavili su održavanje ovogodišnjeg Glazbenog festivala Slavonije u Požegi u vremenu od 29. kolovoza do 01. rujna. Uz bogati program festivala u četiri dana trajanja najavljene su i brojne popratne manifestacije koje Požegu ponovno stavljaju u središte tamburaške glazbe.

- Pozivam sve Požežanke i Požežane da u dane festivala doista žive s festivalom u gradu Požegi i s manifestacijama koje će se paralelno s njim događati. Nama je najvažnije u ovom trenutku da se festival i kompletan program održi što kvalitetnije, da naši sugrađani i njihovi gosti budu zadovoljni, također i oni sponzori koji su se uključili na razinama od Fišijade do festivale za pomoć u organizaciji. Svi problemi koje smo imali na početku kada smo došli u gradsku kuću, po pitanju festivala i nekih drugih stvari ostaviti ćemo za kasnije. O njima ćemo razgovarati da nam se to više u budućnosti ne događa, da imamo jednu jasnu situaciju što je festival za grad Požegu i kako se on treba provoditi i financirati. na prvom mjestu je zadovoljstvo Požežanki i Požežana i njihovih gostiju – rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

Glazbeni festival Slavonije počinje u četvrtak 29. kolovoza od 17 sati, kada kreće svečana povorka ulicama grada Požege sve do Trga sv. Trojstva, s brojnim kulturno-umjetničkim društvima i poznatom Požeškom berbom grožđa. – Slijedi svečano otvorenje festivala, a od 19 sati Polufinalno večer tamburaške pjesme na kojem ćemo čuti 16 izvođača, što mladih, što afirmiranih izvođača. Konkurencija za požeški festival iz godine u godinu je sve veća, pa tako ima i poznatih imena. Tri pjesme će se plasirati u subotnje finalno večer – najavio je Tomislav Jakobović, umjetnički direktor festivala. Nakon polufinala svečani cjelovečernji koncert imat će Stjepan Jeršek Štef sa svojim gostima, koji će tako obilježiti i svoj 20-godišnji rad.

Za petak 30. kolovoza najavljeno je održavanje Večeri pjesme i vina koje počinje u 21 sat, a čut ćemo jako puno poznatih imena zabavne i tamburaške glazbe.

Za subotu 31. kolovoza najavljena je Finalna večer festivala na kojoj ćemo čuti 16 skladbi i 3 pjesme iz polufinala. Finalna večer bit će prenošena na HTV.

Tijekom petka i subote predviđeno je niz promocija pjesama, spotova i CD-a, proglašenje najslušanijih pjesama s prošlogodišnjeg festivala u izboru 40 radio stanica, njihovih glazbenih urednika i slušatelja.

Grad će biti u znaku festivala

Da će grad potpuno živjeti u znaku festivala, najavio je Bruno Horvat, direktor turističkog ureda TZ grada Požege. Već u četvrtak 25. kolovoza na Trgu sv. Trojstva bit će podignuta festivalska zastava, a sam trg i ulice u gradu dobit će svoja nova festivalska imena. Tako ćemo imati Trg starih rukotvorina, Festivalsku ulicu, Ulicu kulena i vina koje će biti obilježene i prikladnim pločama s novim nazivima. Za sve vrijeme festivala na trgu ispred gradske kuće bit će postavljen Sajam rukotvorina, koji će raditi od 10 pa do 23 sata sa brojnim štandovima proizvođača rukotvorina, suvenira i proizvoda starih zanata.

Požežani, obrtnici, ugostitelji i tvrtke već tradicionalno uređuju svoje prostore u slavonskom i festivalskom štihu, te je i ove godine TZ grada Požege pripremila natjecanje za Najljepši izlog. Bogate novčane nagrade bit će dodijeljene najljepšim izlozima, a svi se pozivaju da se još mogu prijaviti i sa svojim uređenim izlogom ili prostorom sudjeluju u konkurenciji za nagrade.

Fišijada u parku kraj Orljave

- 19. godinu za redom organiziramo jednu od najvećih gastro manifestacija u Slavoniji, a to je naša Fišijada koja je od jedne male manifestacije zaista postala nešto zbog čega brojni gosti dolaze u naš grad. Zabavni program počinje već od 9 sati u petak 30. kolovoza – najavio je Bruno Horvat iz TZ grada Požega. Natjecanje u kuhanju ribljeg paprikaša po slavonskoj recepturi počinje od 10,45 sati, a već sada ima veliki broj prijavljenih natjecatelja. Svi koji se žele okušati u pripremanju fiša još se mogu prijaviti, jer kotizacije nema a organizator osigurava meso od ribe, drva i vodu. Natjecatelji moraju sa sobom donijeti samo začine i dobar kuharski recept. Dobra ugostiteljska ponuda i tamburaši jamče da će svima i ove godine ovo biti jedan od najboljih provoda.

Smotra folklora i revija nošnji

Za nedjelju 01. rujna najavljeno je održavanje 9. smotre folklora „Oj Požego sve ti je na glasu“ na Trgu sv. Trojstva. U tradicionalnoj smotri koju organizira GKUD Požega nastupit će desetak folklornih društava iz cijele Hrvatske i jedno društvo iz BiH. U sklopu smotre organizirat će se Revija narodnih nošnji i Vašar kolača koji započinje već od 16 sati. Smotra počinje svečanom povorkom svih izvođača u 17,30 sati.

TAMBURAŠKI SASTAV GARAVUŠE I ALBUM „DAME BIRAJU“  -

DRAGOVCI - U nedjelju, 18. kolovoza, cure iz Tamburaškog sastava Garavuše snimile su spot za još jednu pjesmu sa svoga albuma ''Dame biraju'', za pjesmu ''Na kolodvoru'' (A. Berač - A. Berač - K. Dražić/Ž. Bošković/B. Jovanovac).

Spot je sniman na željezničkoj postaji u mjestu Dragovci. Redatelj spota je Boris Sekulić, snimatelj Goran Šantar, vizažistica Ana Čorić, a za frizure je bila zadužena Anita Borovec.

- Drago nam je što smo imale priliku surađivati s Borisom jer nam se sviđa njegov dosadašnji rad i nadamo se da će se ovaj spot svidjeti publici. Za glumce u spotu odabrale smo drage prijatelje iz Kutjeva i okolice, koji su se odlično snašli u svojim ulogama. Ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su sudjelovali u snimanju spota te mještanima Dragovaca na gostoprimstvu – rekla je Ivana Ketović.

Jako smo zadovoljne cijelom ekipom i jedva čekamo gotov uradak koji ćemo za par dana predstaviti svojoj publici, istakle su Garavuše, koje na žalost niti ove godine neće nastupati na požeškom festivalu.

- Kao osoba iz likovne struke i zaljubljenik u film, prije nepunih godinu dana snimio sam svoj prvi video spot. Spot je lijepo prihvaćen od publike isto kao i od tamburaškog sastava Garavuše, koje su me na osnovu tog spota odlučile angažirati. Drago mi je i zahvaljujem da sam dobio potpunu slobodu u kreiranju i realizaciji spota, što je ujedno i velika odgovornost. Nakon poduže pripreme i napornog dana snimanja, mogu samo reći da sam uživao radeći na ovome spotu. Bilo je poprilično zahtjevno pri realizaciji, ali nema ljepšeg osjećaja umoriti se zadovoljan. Nadam se da će gledatelji uživati u ekranizaciji ove lijepe pjesme – rekao je redatelj Boris Sekulić.

POŽEŠKI ANTIFAŠISTI ORGANIZIRALI KOMEMORACIJU  -

SLOBOŠTINA – Komemorativnim skupom u Sloboštini članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Požega prisjetili su se 1.368 žrtava, uglavnom žena, djece i staraca koji su svoje živote tragično završili u pet bunara u Sloboštinu. Stradali civili bili su stanovnici okolnih sela i stanovništvo s područja Kozare koji su prije toga stradanja dotjerani u naš kraj. Ovu akciju likvidacije tijekom ljeta 1942. godine provele su snage okupatora potpomognute ustaškim pripadnicima.

Komemoracija je i ove godine održana na mjestu gdje su sve žrtve pokopane u masovnim grobnicama, pored i dalje srušenog spomenika. Na ta tragična zbivanja, ali i nebrigu šire zajednice da se dostojno uredi ovo mjesto gdje je stradalo toliko mnogo ljudi, podsjetila je predsjednica udruge Kata Holjevac. Prigodnu pjesmu o stradanju recitirao je tajnik udruge Kazimir Simeunović. Ovo mjesto je bilo obilježeno spomenikom žene s malim djetetom u naručju, a potpuno je uništeno u Domovinskom ratu.

Vijence su položili Udruga antifašista Požega, Udruga antifašista Pakrac-Lipik, Vijeće srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije i zamjenik župana Miroslav Grozdanić. Uz članove antifašista komemoraciji su nazočili i stanovnici okolnih sela.

POČINJE DEVETNICA PLETERNIČKOJ GOSPI OD SUZA  -

PLETERNICA – Pedesetosmu godinu za redom ovog 23. kolovoza u Pleternici će početi devetnica Gospi od Suza. Ovaj puta će ju voditi mr. Bože Radoš, duhovnik Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu. – On će kroz devetnicu govoriti o različitim temama ali, obzirom da smo u Godini vjere, to će mu biti jedna od glavnih. Naravno, i ono o čemu neprestano treba progovarati: put obraćenja i nastojanje da sve više učvršćujemo svoju vjeru – kazao je pleternički župnik i rektor svetišta Gospe od Suza preč. Antun Ćorković. Kao i svake godine tijekom devetnice će se obilaziti stariji i bolesni a takvih je u pleterničkoj župi oko 300. Program pobožnosti je uobičajen: desetak minuta iza 18 sati početak je molitve krunice, misa počinje u 19 sati a nakon toga u župnoj crkvi je klanjanje pred Presvetim koje svaku večer predvode vjernici iz druge župe.

   Kako bi se što bolje pripravili za devetnicu mladi Pleterničani su ove godine po prvi puta odlučili svaku večer uz kapelicu na pleterničkom brijegu zajednički moliti krunicu. Inicijativa je to skupine studenata među kojima je i Antonija Šarić. - Tamo na Knežiji gdje živim, u crkvi Marije Pomoćnice, krunica se moli svaku večer i to mi se svidjelo. Razgovarali smo nekolicina nas i tako smo došli na ideju da pokušamo ovdje nešto tako organizirati s tim da molimo krunicu Gospe od Suza. Mladih bude u prosjeku dvadesetak i ja sam ugodno iznenađena odazivom. To dokazuje kako im samo treba predložiti alternativu i oni će izabrati dobro – kazala je Antonija.    (vm)