PRIKUPLJANJE POTPISA ZA NOVI REFERENDUM U SVIM GRADOVIMA I OPĆINAMA -

POŽEGA – Na tiskovnoj konferenciji u ime 15 sindikata i sedam udruga civilnog društva obratio se županijski koordinator Krešo Posedi najavljujući “Referendum za referendum” za koji će se prikupljati potpisi od 30. svibnja do 13. lipnja 2015. godine.

- Potaknuti prijedlogom novoga Zakona o referendumu koji je u saborskoj proceduri trenutno na prvom čitanju, a koji nudi značajna ograničenja za održavanje referenduma koji zatraže birači, 15 sindikata i 7 udruga civilnog društva okupili su se u inicijativu „ZA REFERENDUM“!?, kako bi pokušali ublažiti štetne posljedice donošenja takvog zakona – rekao je Posedi te naglašava kako novi Zakon o referendumu uređuje prikupljanje potpisa isključivo u uredima državne uprave i putem sustava e-građani čime će se otežati ili čak onemogućiti prikupljanje potrebnog broja potpisa birača. Veliki broj građana neće biti u prilici dati svoj potpis zato što uredi državne uprave ne rade tijekom cijeloga dana niti vikendom, nema ih dovoljno na području države, a u velikom broju naselja nema nikakvih ureda državne uprave. Slab učinak ostvarit će i prikupljanje potpisa putem sustava e-građani jer je broj građana koji se koriste tim sustavom izuzetno nizak.

Također treba istaknuti i prošlogodišnji uspjeh Inicijative protiv outsourcinga koji je unatoč tome što referendum nije održan, sačuvao radna mjesta. - S ponosom ističemo, i zahvaljujemo svim građanima naše Županije koji su svojim prošlogodišnjim potpisom pokazali izrazito visoku dozu svijesti i pružili nam potporu u prošlo godišnjoj Inicijativi, te tako spasili brojna radna mjesta naših sugrađana. Nadamo se i vjerujemo, da će građani i sada prepoznati opasnost, od direktnog udara na demokraciju i prava običnog i malog čovjeka da odlučuje i utječe na političke elite. Budućim generacijama želimo ostaviti oružje kojim je spašeno 27.000 radnih mjesta. Ovaj je referendum najvažniji od svih do sada jer ako izgubimo ovo što ovim referendumom tražimo, referenduma više nikada biti neće - rekao je Krešo Posedi, županijski koordinator.

Tekst/foto: Vanja Protić

OSNOVANA TURISTIČKA AGENCIJA A PONOVO KRENULA I KAMPANJA "LIPIK VAS ČEKA" -

LIPIK – Lipik odnedavno ima turističku agenciju koja za sada djeluje u sklopu Lipičke razvojne agencije LIRA. To je još jedan korak naprijed u želji Lipičana da od svog grada naprave poželjnu turističku destinaciju kakva je nekada bio. - Ove godine Lipik se vraća na turističku kartu i na tome intenzivno radimo. Istina, i djelatnica u turističkoj agenciji i svi mi još pomalo učimo ali, kako se kaže, ako ne krenete, nikada nećete ni stići do cilja. Polako ćemo se svi uhodavati i za koju godinu kada novi vlasnici izgrade hotel i obnove ostale objekte ZRC-a, bit ćemo spremni. Mi smo cijeli posao započeli već ranijih godina otkako intenzivno radimo na uređenju grada a tu su i razni sajmovi i manifestacije, poput nedavnog sajma cvijeća ili skorog Lipnja u Lipiku, koje organiziramo na jednom većem nivou o koje bi također trebale privući turiste u grad – kazao je gradonačelnik Vinko Kasana.

Turistička agencija nalazi se u središtu grada u prostoru gdje je i Turistička zajednica a vodi ju Ivana Pleše koja je pripravnički staž i odradila u Turističkoj zajednici. Posjetiteljima nudi prigodne prospekte i brošure o Specijalnoj bolnici, Ergeli, Kasačkom klubu "Dijamant" i drugim zanimljivim odredištima za turiste i izletnike. Odnedavno u istom prostoru mogu se iznajmiti i bicikli. Za tri sata vožnje po Lipiku i okolici plaća se samo deset kuna. Naravno, bicikl se može iznajmiti i na duže vrijeme, čak na 12 sati za što treba platiti 30 kuna. Inače, izletnicima i turistima na raspolaganju je 11 bicikla. od čega su tri električna, jedan dječji, četiri sportska muška, dva sportska ženska i jedan bicikl za gradsku vožnju (citybike). Kako bi gostima bio što više na usluzi turistički ured će sve do listopada biti otvoren svakog dana, pa i blagdanom, od 9 do 21 sat.

Kako bi što bolje oglasili svoju turističku ponudu Lipičani su ovog mjeseca ponovo krenuli s promotivnom kampanjom "Lipik vas čeka" koja je prvi puta organizirana prošle godine. - Ove godine smo kampanju malo i proširili pa smo tako jumbo plakate s našom ponudom postavili i u susjednoj Bosni i Hercegovini, oko Gradiške i Banja Luke. Također smo od Grada Zagreba tražili termin da se predstavimo na Trgu bana Jelačića, po mogućnosti u lipnju. Oglašavamo se i na više radio postaja u okolici, preko facebooka i nadamo se kako će sve to pomoći da postepeno turiste dovedemo u naš grad – dodao je gradonačelnik Kasana. 

Tekst: V.M. Foto: Vanja Protić

VELEUČILIŠTE U POŽEGI I ERASMUS + 

POŽEGA - U okviru dolazne Erasmus + mobilnosti na Veleučilištu u Požegi su gostovali assoc. prof. dr. Recep Yücel i asst. prof. dr. Cihat Kartal sa institucije partnera Kırikkale Üniversitesi iz Turske. Tijekom boravka održali su predavanja za studente i nastavnike iz područja marketinga i menadžmenta, te su predstavili svoje sveučilište. Druga je to dolazna mobilnost predavača na Veleučilištu u Požegi. Predavači su sretni što imaju priliku upoznati Požegu i Hrvatsku. - Požega je lijep grad, tih i pun zelenila, ima dosta kiše na što mi u Turskoj nismo navikli - rekao je Recep Yücel te dodaje da su požeški studenti disciplinirani, ali veseli i nasmijani. Studenti s njihovog učilišta također provode odlazne mobilnosti, te su do sada boravili u Njemačkoj, Litvi, Poljskoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i drugim europskim zemljama.

Veleučilište u Požegi čeka potpisivanje ugovora za novi program od iduće akademske godine, koji bi obuhvatio različite kvote i potpore za studente i osoblje, tako da se će biti novih odlaznih i dolaznih mobilnosti. U postojećem programu preostalo je jedno slobodno mjesto za studij i održavanje nastave, za što će biti proveden natječaj. Početkom iduće akademske godine trebale bi se dogoditi i dvije dolazne mobilnosti iz Poljske, stručna praksa na studiju Prehrambene tehnologije.

Tekst/foto: Vanja Protić

NAJAVLJENA MANIFESTACIJA POŽEGA - ZDRAVI GRAD -

POŽEGA - U organizaciji Turističke zajednice grada Požega u subotu 30. svibnja već od 9 sati sati na šetalištu Nikole Tesle održat će se zdravstveno-edukativna manifestacija „Požega – zdravi grad“. Prezentirat će se sve sportske udruge u gradu Požega, poljoprivredna gospodarstva i zadruge koje potiču zdrav život u našem gradu.

- Pozivamo sve posjetitelje da dođu na Šetalište Nikole Tesle, preko puta starog Autobusnog kolodvora. Zdravi grad je priča koja nas povezuje s nizom događanja i želja nam je da što više udruga i društava sudjeluje u organizaciji. Od 11,30 počinje Pumina biciklijada koja se vozi kao rekreativna biciklijada ulicama grada Požege, pa sve do Restorana Stari fenjer u Turniću – rekla je direktorica TZ Silvija Podoljak i pozvala sve Požežane da dođu i aktivno se uključe u aktivnosti sportskih udruga i oni koji dođu s biciklima na samu biciklijadu. Na štandovima će biti i velika ponuda zdrave hrane OPG-ova.

- Prošle godine bio je veliki odziv biciklista, a ove godine očekujemo i više sudionika. To je rekreacijska biciklijada namijenjena cijelim obiteljima. Za sve sudionike osiguran je besplatan ručak na cilju u Turniću, a nakon toga su organizirane razne sportske igre na prostoru Restorana Stari fenjer – rekao je Marijan Crnjac iz Pume.

Planinarsko društvo Sokolovac je također pripremilo za taj dan planinarski izlet. - Prva aktivnost je izlet na brdo Sokolovac na Požeškoj Gori, na koji idu svi polaznici Planinarske škole, zainteresirani planinari i sugrađani. Polazak je u 8 sati ispred gradske kuće, a povratak oko 10 sati na manifestaciju kraj Orljave. Tamo će članovi društva imati svoj štand na kojem će se prezentirati dobre strane planinarstva na zdravlje – istakao je predsjednik planinara Predrag Livak.

Tekst/foto: Vladimir Protić

150. GODINA OSNUTKA SELA ŠPANOVICA -

ŠPANOVICA – Tradicionalnim okupljanje na Duhovo Španovčana i njihovih potomaka iz cijele Hrvatske i BiH obilježena je 150. godišnjica osnutka naselja Španovica, koje je osnovano 1865. godine. Nakon što su svi zvonjavom na crkvenom zvonu najavili da su došli u svoju Španovicu održana je sv. misa, a promoviran je i Rječnik ravnogorsko-sušičko-španovačkog dijalekta autora Zvonimira Erjavca.

Španovicu su osnovali doseljenici iz Gorskog kotara, točnije iz Ravne Gore, krajeva gdje su ljudi uglavnom živjeli od rada u šumama, poljoprivrede i kirijašenja. Kriza koja je zahvatila te krajeve, a posebno kada je završena glasovita Luizijana i nije više bilo velikih krčenja šuma potakla je odlazak dalje za boljim životom. – Nova Luizijana nije išla kroz Ravnu Goru, nego od Vrbovskog, preko Skrada i Delnica za Rijeku. Tada je Ravna Gora ostala bez kirije, a kirija je bila veliki izvor dohotka. Postoji anegdota kada je sin pitao majku ujutro „al bi šo arat ili u kirija“, a majka odgovara „sinko, aranje može čohat, a kirija je gotov groš“. Kada je napravljena Luizijana Ravna Gora je osiromašila i tamo se pročulo da u Slavoniji ima jeftine krčevine. Na težak posao krčenja šuma naučili su još u Kranjskoj, svojoj prvotnoj domovini iz koje su naselili Ravnu goru i tamo donijeli taj svoj specifični dijalekt, a donijeli su ga sa sobom i u Slavoniju, ovdje u Španovicu – priča jedan od potomaka ravnogorskih Španovčana, Zvonimir Erjavec priču kako je nastala Španovica, koju su naselili rovtari, koji su živjeli od šumskog rada, drvosječe, kirijaši, šlajseri klada i izrada drva za ogrjev. Na području današnje Španovice označene su 96 parcele u šumskom dijelu pakračkog vlastelinstva koje su preko jedne banke prodavane na kredit budućim doseljenicima. – Od 1865. u dvije godine ovdje se naselilo na 94 parcele i toliko obitelji, ukupno 53 prezimena, a ostale su još dvije parcele za školu i crkvu. Bilo je to oko 800 stanovnika jer su doseljavale cijele obitelji, bake i djedovi, sinovi i kćeri s supružnicima i djecom, a putovalo se sa dugim kirijaškim kolima, s okovanim šinama na kotačima. Španovica je ubrzo postalo poznata kao mjesto sa puno djece. Rovtari su brzo raskrčili šumu, stvorili naselje i plodne poljoprivredne površine od kojih su živjeli.

Već pred 2. Svjetski rat Španovica je broj stanovnika utrostručila, sa obiteljima koje su naseljavale i okolna sela Dragoviće i Kusonje prema Pakracu i Branešcima prema Bučju. Veliki egzodus stanovništvo doživljava nakon završetka rata kada je cijelo selo spaljeno i raseljeno zbog suradnje s okupatorom, a stanovnici Španovice smještaj su našli diljem Hrvatske, najviše u okolnim naseljima Požeštine, Daruvara, u susjednoj BiH, a puno ih je završilo u inozemstvu, Australija, Amerika. – Lijepo je bilo živjeti u Španovici, priča najstarija, rođena Španovčanka, 96-godišnja Marija Brus. Djed joj je iz Koruške, doselio u ravnu Goru a otac u Španovicu. – Sjećam se da je to bilo lijepo, ali je nastradalo pa smo svuda, neznam da li ima mjesto gdje nema bar jednog Španovčana. Svi su se snašli, a poslije rata prošla sam svašta. Dolazim ovdje svake godine na Duhove da se nađem sa svojim Španovčanima.

Oduvijek su se Španovčani razlikovali od svojih susjeda specifičnim govorom koji nisu baš razumjeli Slavonci. Tim ravnogorskim dijalektom koji svoje porijeklo vuče iz slovenske pokrajine govorilo se u Španovici, no njenim raseljavanjem dijelom svijeta taj dijalekt je polako nestajao. Da bi ga spasio od zaborava Zvonimir Erjavec odlučio je izdati rječnik španovačkog dijalekta koji će produžiti njegov život, a Španovica će živjeti i kad nestanu i zadnji materijalni tragovi njena postojanja. Na rječniku je radio oko osam godina a prethodile su mu dvije njegove knjige koje se tematikom bave Ravnom Gorom i Španovicom, a koje su pisane u dijalektu. – Smatrao sam da posao nije gotov dok ne spasimo od zaborava i naš osebujni španovački govor, koji je jedan fenomen. U srcu zapadne Slavonije, okruženi narodom koji govori izrazito ijekavski, da se naš čudni govor održao 500 km od izvora tog govora, a to je Gornja Kranjska u Sloveniji, na talijanskoj granici, Tolmin, Cerkno, Črni Vrh i dolina Soče. Kada sam se ozbiljno počeo time baviti došao sam 2008. u Ravnu Goru i tamo u školi s nastavnicima zaključio da sam obavio ozbiljan posao i priključili se. Jedna nastavnica već je imala zapisano 1.700 riječi i izraza sušičkog govora, koji se tamo još zadržao. Kada su oni čuli kako ja govorim i vidjeli moj rječnik zaključili smo da je Španovica najbolje sačuvala taj stari govor. Uspostavio sam vezu i sa Slovenskom akademijom u Ljubljani i njihovom sekcijom za dijalekte, gdje sam dobio rječnike tih starih dijalekata, koje oni zovu rovtarski dijalekti, dijalektu ljudi koji su radili u šumama – priča svoj put u stvaranju rječnika Zvonimir Erjavec, kojega je promovirao u Španovici. Rječnik ravnogorsko-sušičko-španovačkog dijalekta ima oko 18.000 tisuća riječi sa svim pojašnjenjima na 580 stranica A-4 formata. Rječnik je nagrađen nagradom Gorančica Primorsko-goranske županije i Goranskog Novog lista. Rječnikom se služe u Ravnoj Gori na radionicama domaćeg jezika i u igrokazima koji obrađuju domaće zgode.

Tekst/foto: Vladimir Protić

14. OLIMPIJSKI FESTIVAL DJEČJIH VRTIĆA ŽUPANIJE -

POŽEGA - U Sportskoj dvorani "Tomislav Pirc" održan je 14. Olimpijski festival dječjih vrtića u organizaciji Požeškog sportskog saveza i pod generalnim pokroviteljstvom Grada Požege. Festival je dva puta odgađan zbog lošeg vremena te je na kraju i održan u zatvorenom prostoru.

Nakon što su natjecatelji iz Dječjeg vrtića Radost donijeli Olimpijsku zastavu i pročitali Olimpijsku zakletvu, Festival je otvorio požeški gradonačelnik Vedran Neferović koji je pozdravio sve nazočne i poželio im dobre rezultate. Nastupilo je 360 djece iz 9 vrtića s područja Požeško-slavonske županije, a natjecali su se u 5 disciplina.

Prvo mjesto u ukupnom poretku osvojio je Dječji vrtić Sveti Leopold Mandić Požega čiji su natjecatelji osvojili 95 bodova. Drugo mjesto osvojio je DV Pod gradom Požega (82 boda), a treće DV Cvjetna livada Požega (71 bod). Četvrto mjesto pripalo je DV Kockica Lipik (64), peti je Maslačak Pakrac (55), šesta Tratinčica Pleternica (53), sedmo Kutjevo (46), osma Radost Požega (35), a deveta Velika (19.

Dječaci i djevojčice su se natjecali u skoku udalj s mjesta, bacanju loptice, trčanju na 35 metara, štafeti 4x25 metara i malom nogometu. U skoku udalj s mjesta prvi je bio Dominik Bahora (Pod gradom) koji je skočio 172 centimetra. Kod djevojčica prvo mjesto osvojila je Katja Kožić (Radost) sa skokom od 167 centimetra. Dino Derma (Leopold Mandić) je osvojio prvo mjesto u bacanju loptice (19 metara). Kod djevojčica prvo mjesto osvojila je Lara Rozman (Pod gradom) koja je lopticu bacila 13,5 metara.

Najbrži na 35 metara bio je Šimun Obućina (Leopold Mandić) s vremenom 6,37 sekunde a kod djevojčica Ines Ninić (Kutjevo) koja je 35 metara pretrčala za 6,53 sekunde.

 U štafeti 4x25 metara najbrži su bili dječaci Leopolda Mandića a kod djevojčica Cvjetna Livada. Prvo mjesto u malom nogometu osvojio je Leopold Mandić, a kod djevojčica Tratinčica Pleternica. Svaki natjecatelj dobio je diplomu i medalju za sudjelovanje a posebno su nagrađena i tri najbolje plasirana u svakoj disciplini.

Pehare i medalje najuspješnijima uručio je predsjednik Požeškog sportskog saveza Nino Abramović.

Tekst: J.B. Foto: Vanja Protić

12. IZVANREDNA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE -

POŽEGA – Održana je 12. Izvanredna sjednica Županijske Skupštine Požeško-slavonske županije, a iako je najavljena samo jedna točka, prije nje došlo je i do promjene vijećnika Skupštine. Kako je Višnja Gašpar podnijela zahtjev za mirovanje mandata vijećnice u Županijskoj skupštini, Mandatna komisija je predložila da Skupština donese Zaključak da se umjesto izabrane vijećnice mjesto odredi zamjenik Milan Jurković, dipl ing. iz Požege s liste HDZ-HSP dr. Ante Starčević. Milan Jurković je odmah položio i prisegu te na taj način postao punopravan član Skupštine.

Najavljenu točku Prijedlog Odluke o donošenju ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana Požeško-slavonske županije pojasnio je župan Alojz Tomašević, te obrazložio i hitnost donošenja odluke zbog rokova koji se moraju poštovati. – Predlažem da ovaj dokument izglasate da ga možemo staviti u punu funkciju naše županije. Zakon definira da sve županije moraju donijeti Stratešku studiju utjecaja na okoliš i ja sam ponosan što smo mi prva županija u RH koja smo završili tu studiju. Ona je pokrenuta prije godinu i pol, a do sada smo obavili niz sastanaka s ministarstvima, na razini lokalne uprave ali i javnu raspravu za sve građane. To je izuzetno važan dokument ako želimo živjeti u skladu s prirodom i sa prirodom, brinuti se za prirodu jer ni jedna investicija iz Europe neće moći biti ostvarena. Obavili smo to na najbolji mogući način, a pokriva nam i sve jedinice lokalnih samouprava. Bit će temelj i ugrađen je u izmjene Prostornog plana naše županije koji smo pokrenuli na osnovu inicijativa, prijedloga i zahtjeva jedinica lokalne samouprave prije dvije i pol godine, još za vrijeme kada je župan bio Marijan Aladrović. Danas predstavljamo najveću izmjenu koja se odnosi na promjene u gradu Lipiku zbog izgradnje tvornice stakla. Investitor sada dobiva pravo zahtjeva za izdavanje svih dozvola. U novom planu bit će mogućnost realiziranja svih naših gospodarskih zona, izgradnja uzvodnih i nizvodnih hidrocentrala i dr. – istakao je župan Tomašević, a podrobnije objašnjenje dali su pročelnica Ureda za gospodarstvo Branka Kuba i ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Mladenko Soldo.

Na osnovu pisanih materijala i pojašnjenja koja su dobili na sjednici vijećnici nisu imali dodatnih pitanja, te je Odluka usvojena jednoglasno.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POLJOPRIVREDNICI I VINOGRADARI NEZADOVOLJNI NAČINOM PRIJEMA AMBALAŽE ZAŠTITNIH SREDSTAVA -

KAPTOL – Svoje nezadovoljstvo iskazali su poljoprivrednici i vinogradari načinom prijema ambalaže zaštitnih sredstava koja oni koriste u svojim poljima i trajnim nasadima, a po zakonu ih moraju predati na zbrinjavanje. Na nekoliko punktova se u Požeštini prima ta ambalaža, što dovodi do toga da se stvara gužva, jer jednom mjestu prijema gravitira 20-tak i više naselja i trebalo bi više tih punktova ili da dolaze češće pa da se ne stvaraju gužve.

- Ovo nije u redu i prava je katastrofa jer mi za predaju te ambalaže gubimo praktički cijeli dan. Stvorena je velika gužva jer ima puno poljoprivrednika, koju je dodatno izazvalo i to što oni ne primaju svu ambalažu, nego tek nekih proizvođača, što dodatno usporava proces jer se ambalaža razvrstava – kaže Branko Jakobović, vinogradar iz Vetova, koji je i reagirao na takav način prijema i odvoženja ambalaže. Ambalažu koju tvrtka koja je organizator prijema ambalaže nije željela primiti poljoprivrednici su ostavili u kontejnerima u dvorištu u Kaptolu.

DAN OTVORENIH VRATA U VOJARNAMA OS RH - 

 GRAĐANI MOGU RAZGLEDATI NAORUŽANJE, VOZILA I TEHNIKU

POŽEGA - Povodom svečanog obilježavanja Dana Oružanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske, danas je za građane organiziran Dan otvorenih vrata vojarne 123. brigade u Požegi od 9 do 16 sati. Posjetitelji mogu razgledavati izloženo naoružanje, oklopna i tehnička vozila i ostalu tehniku. Prvi posjetitelji su bili učenici drugog razreda OŠ Antuna Kanižlića koji su imali prilike pregledati sva vozila i sjesti u njih, te zatrubiti i okretati kupolu.

Dan Oružanih snaga i Dan Hrvatske kopnene vojske obilježava se 28. svibnja jer je na taj dan 1991. godine održana svečana smotra prvih brigada Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. To je bila prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, čime je označeno osnivanje OS RH.

Također su vrata otvorena i u vojarnama u Karlovcu, Bjelovaru, Vinkovcima, Kninu, Petrinji, Našicama, Gospiću i Đakovu. U vojarni smo zatekli učenike nižih razreda OŠ Antuna Kanižlića iz Požege i učenike osmih razreda OŠ Dragutin Lerman iz Brestovca.

- U sklopu projekta "Slavonski heroj, da se nikad ne zaboravi", koji je odobren od strane ministarstva Branitelja, udruga HVIDR-a je vodila učenike osmih razreda OŠ D. Lermana iz Brestovca u obilazak lokacija na području općine Brestovac gdje su postavljena spomen obilježja poginulih Hrvatski branitelja, također u sklopu projekta je bio predviđen i obilazak vojarne 123. brigade u Požegi - izjavio je Tomo Vrhovac predsjednik HVIDR-e te dodaje kako je ovaj projekt prvenstveno namijenjen promicanju istine o Domovinskom ratu.

Tekst/foto: Vanja Protić

 PRIJEM NOVOROĐENIH BEBA KOD GRADONAČELNIKA POŽEGE -

POŽEGA - U gradskoj vijećnici 36-ero najmlađih Požežanki i Požežana, koji su rođeni u srpnju, kolovozu i rujnu prošle godine, bili su sa svojim roditeljima na prijemu kod gradonačelnika Vedrana Neferovića i njegovih zamjenika Darka Puljašića i Maria Pilona. Gradonačelnik im je čestitao i zaželio dobro i sretno djetinjstvo te puno zdravlja i veselja. Po dosadašnjem običaju, mališani su darovani novčanim darom od po 1.000 kuna, a njih osmero po 3.000, jer toliko po odluci Gradskog vijeća dobivaju djeca koja su treće ili koje daljnje dijete u obitelji. Sudeći po imenima, prošlo ljeto najpopularnije muško ime bilo je David, a žensko Mia.

Na prijemu su nazočili djeca i roditelji, Stibor Dundović-Antolović sin od Vesne i Hrvoja, Noa Balenović sin od Kristine i Ivana, David Balog sin od Josipe i Darija, Jelena Barukčić kći od Žane i Miroslava, Beata Borevac kći od Ane i Marija, David Božičević sin od Elizabete i Ivana, Ivan Gluck sin od Lidije i Danijela, Anamarija Gojo kći od Katarine i Marina, Magdalena Grlić kći od Anamarije i Ivana, Mia Grozdanić kći od Aleksandre i Saše, Katja Hlevištan kći od Ivane i Dalimira, Mirta Jelić kći od Stele i Ivana, Ana Jelić kći od Daria, Korina Kata kći od Sandre i Zorana, Petar Kovačević sin od Helene i Josipa, Josip Lazić sin od Marije i Alena, Mateja Lešić kći od Ane i Nikole, David Martinek sin od Mirne i Igora, Klararita Matković kći od Monike i Josipa, Eva Medilović kći od Danijele i Ivana, Tia Mrdalj kći od Tihane i Siniše, Kristian Orešković sin od Marijete i Damira, Lucijana Prpić kći od Julijane i Tomislava, Toni Šega sin od Martine i Domagoja, Ivano Špehar sin od Lade i Alena, Mia Šućur kći od Josipe i Nenada, Tena Vlahović kći od Mateje i Tomislava, Vanesa Vučković kći od Josipe, Šimun Begović sin od Nikoline i Šimuna, Tadijan Čališ sin od Ivane i Olivera, Matea Čavajda kći od Marije i Josipa, Paulina Kakuk kći od Violete i Perice, Mia Kukić kći od Danijele i Nenada, Mateo Kundakčić sin od Anite i Jurice, Filip Pelcl sin od Barbare i Dejana, Lea Relić kći od Jasne i Željka.

Tekst/foto: Vanja Protić