PUMA - POŽEŠKA UDRUGA MLADIH AKTIVISTA -

POŽEGA - Sinoć je održano još jedno kino pod zvijezdama u organizaciji udruge PUMA. Preko tisuću malih i velikih požežana gledalo je Hrvatski film, Čudnovate zgode Šegrta Hlapića na velikom ekranu na livadi kraj starog autobusnog kolodvora. Udruga PUMA već par godina organizira kino pod zvijezdama, a ovog ljeta su odlučili to napraviti kao humanitarno djelo i pomoći osnovno školarcima iz Jakšića koji nisu ove godine otišli na više dnevnu ekskurziju, zbog prijevare turističke agencije kojoj su uplatili novce.

- Učenici iz Jakšića trebali su ići na ekskurziju od 11. do 14. lipnja na otok Krk, ali 11. lipanj obilježen je suzama i nevjericom zbog čovjeka koji je uzeo novac njihovih roditelja i nestao u nepoznatom smjeru. Bilo je teško gledati djecu i roditelje koji su ih vraćali kućama. Oni nisu zaslužili da im školovanje ostane u lošem sjećanju. Nekima je ovo trebao biti prvi odlazak na more. U rujnu želimo organizirati ponovni odlazak djece na ekskurziju i zato vas molimo za pomoć. Narodna poslovica glasi – „Dobro se dobrim vraća”. Skupili smo 3.367,30 kuna. Mi smo jako zadovoljni sa prvom projekcijom i sugrađani su se dobro odazvali kako bi pomogli djeci iz Jakšića. Potrebno je 35.000 kuna kako bi oni mogli u rujnu ove godine otići na ekskurziju. Pozivam sve da dođu i 31.07. u 21 sat kada ćemo prikazivati film "12 godina ropstva", kako bi skupili još novaca za djecu - izjavio je Marijan Crnjac predsjednik udruge PUMA te se zahvalio svima koji su došli i dali donaciju.

Generalni pokrovitelj ove manifestacije je Grada Požega.

Tekst/foto: Vanja Protić

KONCERT KOJI ĆE OSTATI U DUGOM PAMĆENJU -

 LIPIK - Povodom obilježavanja 90. godišnjice NK Lipik na lipičkim bazenima Marko Perković Thompson održao je koncert koji je trajao gotovo tri sata na kojem su dominirale emotivne i domoljubne pjesme iz poznatog Thompsonovog repertoara.

Brojni posjetitelji nisu krili oduševljenje, a na svojstvene načine su se pripremili sa zastavama, bedževima, šalovima i kapama kako bi iskazali poštovanje prema omiljenom pjevači i da bi koncert ostao upečatljiv i što veličanstveniji kakav je zapravo i očekivan na ovim prostorima.

Tekst/foto: pozega.eu

PRVA RIBARSKA VEČER U VINOGRADARSKOM VETOVU -

VETOVO – Organizatori uvijek strepe, posebno oni koju prvu puta nešto organiziraju, hoće li manifestacija uspjeti, a kada na kraju bude da pripremljene hrane nije bilo dosta i za one kasnije posjetitelje, manifestacija je uspjela. Toga su se pribojavali i u Sportsko ribolovnom društvu Matiševac i u Udruzi vinogradara i vinara Veteri Castra iz Vetova kada su odlučili organizirati Ribarsku večer u Vetovu. Istina je da u Vetovu, kada se organiziraju manifestacije sve uspije, a posebno dobro im idu vinske manifestacije za Martinje i Vincelovo, što im je i dalo poticaj da organiziraju i nešto u ljeto.

Sve je započelo nogometnim turnirom veterana a nastavljeno turnirom streličara templarskih organizacija. – Vetovo je templarsko selo, jer se u 13. stoljeću izgradila utvrda Templara Veteri castra oko koje se kasnije formiralo naselje. Evo trenutno se turnir održava na nekadašnjem templarskom groblju kojega više nema. Turnir se održava u disciplini dugi drveni engleski luk, upravo oružje iz vremena templara. Prije nekoliko godina uspostavljen je Srednjevjekovni streličarski kup, a ovo je jedno natjecanje u sklopu kupu. Pridružili smo se jednoj manifestaciji u Vetovu, zbog toga što Vetovo, kao povijesna baština to zaslužuje – istakao je veliki templarski prior Vinko Lisec.

Zaista odlična ponuda ribljih specijaliteta, fiš paprikaša i posebne delicije, šarana na rašljama koji se pekao na specijalnim stalcima i velikoj prikolici bila je impresivna, no impresivan je bio i broj posjetitelja. Gotovo dvije tisuće posjetitelja i potrošili su sve količine ribe koje su pripremljene, a iako je to selo s nekoliko poznatih vinara, skoro je nestalo i vina, rekao je predsjednik udruge vinara Branko Jakobović. – Vino ide sa svime, a pogotovo s pečenom ribom. Kod nas je interesantno u zadnje vrijeme što god smo organiziralo da je i uspjelo, jer sudjeluju sve udruge u selu. I mi vinari smo pomogli i naše selo j jedno od aktivnijih u kutjevačkom kraju. Mi smo se malo intenzivirali i potakli, no naša nesreća je što nismo općinsko središte. Teško nam je doći do sredstava, no samo našom upornošću mi to uspijevamo.

Uz dobru ponudu ribljih specijaliteta i krasnih vina na pozornici se odvijao kulturno umjetnički program u kojemu su sudjelovali KUD Bektež, mladi tamburaši KUD Poljadija iz Grabarja, najpoznatije tamburašice Garavuše i tamburaški sastav Posegana. Kad je krenuo taraban i kukunješće uključili su se svi u jedno veliko kolo. Uručili su i pehare najboljim streličarima, koje je uručio kutjevački gradonačelnik Josip Budimir, te šampionska priznanja za najbolje vetovačke vinare nakon ocjenjivanja vina. Tako je šampion za bijela vina postao vinar Gojko Soldo, a za crna Branko Jakobović.

- Ideja je došla s jednog Vincelova da napravimo i jedno ljetno događanje Ribarsku večer sa zabavnim i gastronomskim događanjima. Priredili smo samo 600 kg šarana na rašljama za početak i nekoliko kotlića fiš paprikaša, a kako vidimo već za drugu godinu trebat će nam i više – kaže Ivan Marinclin, tajnik ribičkog društva.

Tekst/foto: Vladimir Protić

3. SUSRETI MALIH PIVARA „POŽEŠKA KRIGLA“ -

EMOVAČKI LUG – Da je i u Hrvatskoj pokrenuto malo i obiteljsko pivarstvo, a tako i na području Požeštine, govore sada već 3. Susreti malih pivara „Požeška krigla“. Nisu to samo više veliki ljubitelji piva, nego oni koji su zbog piva uzeli stvar u svoje ruke i krenuli kuhati pivo. Požeška udruga za sada ima 15-tak članova koji se bave proizvodnjom piva, od 50-tak litara na više, za svoje potrebe i prijatelje, a neki od njih odlučili su se za veću proizvodnju, pa i da im to bude profesionalno zanimanje i budući biznis. Udruga ima u planu jedan zimski i jedan ljetni susret pivara, zbog različitih sezonskih piva, a za ovaj 3. susret odabrali su Turističko imanje „Zlatni lug“ u Emovačkom lugu. Na susrete su im došli mali pivari iz cijele kontinentalne Hrvatske i BIH.

- Ovo je naš 3. susret i ujedno mali sajam pivara iz Hrvatske i cijele regije, sajam kraft nezavisnih pivovara, koje se na taj način predstavljaju domaćoj publici. Većim dijelom tu su i pivari hobisti koji pivo proizvode samo za sebe i svoje prijatelje. Na ovim susretima imat ćemo oko 70 aktivnih kuhara piva. Svi oni su krenuli prvo kao ljubitelji piva, kroz eksperiment su probali proizvoditi pivo, neki su željeli imati svoje pivo, a poneki su nakon toga ušli iz hobija u pravi posao. Proizvodnja piva je dosta zanimljiva, traži stalno učenje i ima vrlo mnogo vrsta piva – kaže predsjednik požeške Udruge pivara Tin Lehner, koji dodaje da su oni svi tražili literaturu, neka iskustva drugih i krenuli s priručnom opremom. Zbog financijskih sredstava uglavnom svi rade s priručnom i improviziranom opremom, jer je profesionalna oprema skupa, pa tek poneki od njih nabavljaju prave male pivovare. Prije je bilo problema i oko nabavke sirovina, no sada već ima i dobavljača na više adresa u Hrvatskoj.

- Svako kuhanje mora imati svoj plan i za nabavku sirovina, moraš se odrediti koju vrstu piva želiš kuhati i prema tome nabavljati sirovine. Za jedno dobro pivo bitna je kvaliteta sirovine, znanje i strpljenje, a bitna je i voda. Za neke veće količine mora se prilagoditi voda, a ovisi o pivskom stilu kojemu težite. Tvrde vode više idu za tamna piva, a za manju proizvodnju mi uzimamo potpuno demineraliziranu vodu i onda ju obogaćujemo s mineralima kako želimo. Za lagana piva moramo uzeti svakako demineraliziranu vodu, što je nama malim proizvođačima dostupno, dok veliki, industrijski proizvođači moraju uzeti vodu koju imaju u svojoj blizini. Najviše se rade lagana pšenična piva, od pšeničnog slada, a imamo i američkih recepata u kojima ima malo pšeničnog slada. Mi u Slavoniji nismo navikli na jako hmeljena i aromatična piva – kaže Lehner koji ovisno o svojim obvezama kada proizvodi radi do 60 litara pojedine vrste piva i još ne razmišlja da krene u ozbiljnu proizvodnju, nego mu je to samo ljubav prema pivu. Nema nikakvog limita za male proizvođače, no proizvedeno pivo ne smiju nigdje prodavati, a za male količine ne isplati se raditi cijela procedura registracije.

Prije nekoliko mjeseci član požeške udruge Sandi Mance, nakon punih šest mjeseci svladavanja hrvatske birokracije uspio je registrirati svoju pivovaru. Za cijeli proces kaže „blaga katastrofa“. – Prije 15-tak dana krenuli smo s proizvodnjom i za sada proizvodimo jednu vrstu pod nazivom „Slawoner pivo“ Tražili smo jedan naziv koji će biti karakterističan za naše podneblje, i našli smo ga u čuvenoj rečenici baruna Trenka „Ich bin Slawoner“. Trenutno proizvodimo ciklus od 3.000 litara mjesečno, a mislili smo da će nam tržište biti najveća komplikacija. No pokazalo se da je tržište u toj našoj pivovarskoj realizaciji ispalo najmanja boljka, iako se veliki broj ugostitelja veže ugovorima za pojedine velike pivovare. Postoji jedan dio ugostitelja kojima je važna dobra ponuda za svoje goste i oni proširuju svoju ponudu kvalitetnim a ne samo industrijskim ponudama. Krenuli smo s takvim ugostiteljima kao ciljanim kupcima, i sada prodajemo pivo u šest lokala na Požeštini. Već sada zbog dobre prodaje vidimo da bez širenja proizvodnje nećemo moći širiti ni tržište – kaže Mance koji ističe da sada rade njih dvojica na svim poslovima, pa i dostavi piva, a da će sigurno uskoro morati zaposliti još nekoga. Pivo ugostiteljima prodaju po 5,5 kuna po boci i trenutno su na tržištu najpovoljniji. Njihovo pivo direktno iz punionice ide na stol ugostiteljskih objekata bez posrednika i bez raznih marži, pa u tome traže i svoj uspjeh. Sada u sred ljeta rade lagano, pitko pivo, a za zimu pripremaju i teža, crna piva. – Kad smo izašli na tržište vidjeli smo da ne samo veliki ljubitelji piva nego i obični ljudi radije posežu za našim pivom, a kad jednom popije pravo pivo teško se vraća na industrijske brendove. Požega je imala svoju pivarsku tradiciju, u vrijeme kada je u Osijeku otvorena prva pivovara na ovim prostorima u Požegi se spominju čak tri čovjeka s titulom pivar. Prema tome u Požegi su tada bile već tri pivovare, a na obroncima Požeške gode gdje su sada vinogradi sadio se hmelj. Zbog prometne nepovezanosti Požege, jer tada nije imala ni željeznicu te pivovare se nisu razvile. Nadam se da će netko uskoro početi uzgajati i hmelj. Pivarski slad imamo u velikoj tvornici u Novoj Gradišci koja je jedina na ovim prostorima – dodaje Mance koji ističe i belgijsku tvornicu slada u Novoj Gradišci koja je gradila tu tvornicu u Slavoniji gdje ima velike količine ječma za sirovinu. Temelj pivarstva su žitarice a Slavonija je Bogom dana za žitnicu, a tu bi trebalo biti i više pivovara, ne samo tri, nego 33, kaže Mance i misli da će do toga uskoro doći i da će svako mjesto imati svoju malu pivovaru i karakteristična piva.

Jedan od gostiju na susretima pivara bio je i Renato Hadrović iz Križevačke pivovare u Križevcima, koji također spominje dugu i veliku bitku s birokracijom dok su otvorili pivovaru. – Mi smo počeli s radom početkom 2014. godine u sklopu obiteljskog posla u kojemu imamo ugostiteljstvo i turizam. Počelo je sve iz ljubavi prema pivu, a vidjeli smo da velike pivovare ne mare previše za kvalitetu. Postoje tisuće vrsta i načina da se skuha dobro pivo. Naša pivovara danas može proizvesti do 1.000 litara dnevno, a ovisi o tome koliko vrsta piva radimo trenutno. Što više vrsta znači manji kapacitet zbog odležavanja piva. 90% proizvodnje prodajemo u svojim lokalima u Križevcima i na moru. Sada smo krenuli i na Varaždinsko tržište i malo po malo se razvijamo, a uvijek istom kvalitetom tržište zadržavamo. Mi nastojimo sastojke, ja ih zovem namirnicama za pivo, nabavljati najkvalitetnije. Za svijetlo pivo ide ječmeni slad, voda, hmelj i kvasac, a za tamno dodajemo četiri vrste slada tako da dobijemo okus kave i čokolade. Ljudi to prepoznaju i naša piva su vrlo pitka. Mislimo da imamo dobar proizvod i ide sve bolje, zadovoljni smo.

Tekst/foto: Vladimir Protić

MOTO KLUB INDEPENDENT ORGANIZIRAO MOTO SUSRETE -

POŽEGA - Moto klub „Independent" i ove je godine okupio veliki broj bajkera iz cijele Hrvatske na tradicionalnom devetom po redu moto susretu koji se održao ovoga vikenda na Automotodromu Glavica. Moto susret počeo je još u petak, a nastavio se u subotu defileom kroz grad, moto igrama te nastupima mladih alternativnih bendova, "The Rockera" iz Nove Gradiške, odličnih „Cat Paws" iz Daruvara i dr. Uz zvuk rocka i miris roštilja, dobra atmosfera potrajala je do ranih jutarnjih sati.

Požeške motoriste i njihove goste došao je pozdraviti i gradonačelnik Vedran Neferović koji se zadržao u druženju s bajkerima. - Mislim da su ovakve manifestacije potrebne, ne samo zbog moto-tradicije, nego i zbog jedne kulture vožnje motora po samom gradu. Ovi momci koji to rade i koji su se pokazali već dugi niz godina i humanitarnim djelovanjem zaslužili su pravu lokaciju. A ova lokacija je po meni bolja od prijašnje i vjerujem da na ovom mjestu takva manifestacija može opstati i razvijati se – poručio je Neferović, dodavši kako će Grad Požega iduću, desetu godišnjicu moto susreta u Požegi značajnije financijski podržati.

Da će deseta obljetnica biti posebna potvrđuje i sasvim posebna tombola čija je glavna nagrada motor Harley Davidson. Izvlačenje je 1. srpnja 2016., a tombola se mogla kupiti već na susretu i kroz cijelu godinu do idućeg susreta, odnosno do izvlačenja. Svi mogu igrati osim, naravno, članova kluba i njihovih obitelji.

U večernjim satima uz rock sastave na pozornici su poglede plijenile i djevojke koje su bile zadužene za davanje ritma. Poneki su se odvažili zataknuti koju kunsku novčanicu oko struka. Puna dva dana žestokog rocka bila su dovoljna i za najveće ljubitelje i fanove, a kako se bajkerska populacija dobrano navukla na pivo, bilo je to glavno piće cijelih trodnevnih susreta. Predlažemo vinarima da se malo potrude i oko bajkera, jer nije da oni ne vole vino, nego im je pivo dominantno u ponudi, tj. vina nije ni bilo. Stari majstor Anđelko bio je zadužen za roštilj, tako da nitko od bajkera nije ostao gladan.

Tekst/foto: Vanja Protić

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA „PETICA ZA DVOJE“ -

POŽEGA – Projekt „Petica za dvoje“ sufinanciran od strane Europske unije koji je postigao odlične rezultate i efekte u gradu Požega došao je do svoga kraja, a održana je i završna konferencija. Projektom je osigurano 32 pomoćnika u nastavi za 32 djece s posebnim potrebama na području grada Požege u tri OŠ, A. Kanižlića, D. Cesarića i J. Kempfa. Završna konferencija održana je u OŠ D. Cesarića Na konferenciji su predstavljene sve provedene aktivnosti i ostvareni rezultati u okviru projekta s osvrtom na značaj pomoćnika u nastavi za učenika s poteškoćama.

- Projektom je obuhvaćeno osposobljavanje 32 pomoćnika u nastavi i njihovo uključivanje u rad s učenicima s teškoćama, čime se pomoglo učenicima u prevladavanju socijalno-psiholoških prepreka, olakšalo usvajanje odgojno-obrazovnih sadržaja, te im pomoglo u interakciji s vršnjacima. Kroz projekt je zaposleno 32 osobe koje su bile na Zavodu za zapošljavanje, koje su na taj način riješile pitanja egzistencije sebe i svojih obitelji. Projekt se pokazao u potpunosti uspješan i mi sada čekamo raspisivanje natječaja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za slijedeću školsku godinu. Projekt je pripremljen, a imamo potrebe za oko 40 učenika, tj. 40 pomoćnika u nastavi – istakla je Ida Neruda, voditeljica projekta.

Učenicima s poteškoćama provođenje ovog projekta olakšava integraciju, njihov razvoj, povećava mogućnost upisa u redovne škole, unapređuje kvalitetu njihovog školovanja te povećava zapošljivost nezaposlenih osoba registriranih na tržištu rada.

Tekst/foto: Vladimir Protić

KNJIŽNICA BEZ ZIDOVA U PJEŠAČKOJ ZONI GRADA POŽEGA -

POŽEGA – Vrlo rado su od jutarnjih sati ovaj lijep i sunčan ljetni dan građani Požege proveli u pješačkoj zoni, obilazili police s knjigama, posudili neku novu literaturu za razonodu, a najviše je ipak bilo obitelji s djecom. Za njih je bilo i najviše sadržaja, puno slikovnica, knjiga, filmova, glazbenih CD a i jedna velika igraonica na otvorenom sa puno igračaka. Bila je to prošle godine odlična ideja rođena u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega koju su građani Požege prihvatili, pa se ove godine to ponovilo.

- Drugu godinu za redom provodimo program Knjižnica bez zidova, doslovno smo srušili zidove i preselili knjižnicu na otvoreno u svim našim funkcijama, djelatnostima i aktivnostima. Dojmovi su odlični zato što imamo puno posjetitelja, ljudi posuđuju knjige, razmjenjuju stripove, pogledaju izložbu „Knjiga svaki dan“ koju smo također postavili ovdje, a najzanimljivije je što dovode i svoju djecu koja sudjeluju i u radu nekoliko stvaralačkih i radionica za igru. Imamo i kreativnu radionicu za odrasle u kojoj čitatelji izrađuju nakit od novinskog papira. Cilj cijele akcije je popularizacija knjige i čitanja i sudeći po broju korisnika programa i broju upisa novih članova po povlaštenoj nižoj cijeni članarine, ljudi su ovo prepoznali i iskoristili priliku – istakla je ravnateljica Aleksandra Pavlović koja će ovu ideju dovođenja knjižnice u pješačku zonu među građane svakako ponoviti i obogatiti s novim sadržajima.

Za posudbu je bilo ponuđeno jako puno primjeraka stripova, koji su idealna literatura za ove ljetne dane odmora od obveza, a stripovi su se mogli i mijenjati na štandu. Kako koristiti ljekovito bilje, kako spravljati ljekovite i osvježavajuće ledene čajeve, pa i probati osvježavajući čaj od deset ljekovitih trava, također smo mogli na štandu s takvom vrstom literature, ali i izloženim vrstama mješavina čajeva i ljekovitog bilja.

Tekst/foto: Vladimir Protić

VELIKA IZLOŽBENA DVORANA POŽEŠKOG MUZEJA -

POŽEGA – Tijekom ovog ljeta prezentirat će se djela više od 40 izlagača, od akademika Luke Paljetka, pa samozatajne slikarice i keramičarke Mire Vitenberg, a u tijeku ljeta izložba slika polaznika tečaja crtanja i slikanja Anite Grbavac Jakobović „90 dana bez sapunice“ i izložba slika članova Udruge Matko Peić. Danas otvaramo izložbu požeške slikarice Mire Vitenberg, po struci keramičarke, koja prvi puta svoja djela izlaže u organizaciji „Požeška šetnja muzejskim ljetom“ u Gradskom muzeju Požega i to zanimljivu, nekima poznatu, ljetnu temu „RibeListi“ – istakla je Lidija Španiček predstavljajući umjetnicu i njena djela.

Mira Vitenberg rođena je u Požegi. Završila je u Zagrebu 1977. godine Školu primijenjenih umjetnosti, odjel keramike kod profesora, slikara i keramičara Ivana Švertaseka. Svoja djela izlagala je na humanitarnim izložbama i nam kolonijama. Bila je jedna od osnivačica likovne radionice za djecu i odrasle u Požegi. Izlagala je na samostalnim i skupnim izložbama od kojih su najznačajnije: 1992. Skupna izložba Gradski muzej Požega, 2003. Humanitarna izložba Dom umirovljenika Požega, 2003., 2005. i 2007. Likovna kolonija Alilovci, 2005. Samostalna izložba „Grane“, Galerija Ciraki Požega, 2008. Samostalna izložba „RibeListi“, Galerija Ciraki Požega.

- Slike su nastajale igrom, stvarajući određene formacije oblikom, bojom i kompozicijom. Tema je proistekla iz pejzaža. RibeListi su autori ovog „likovnog pravca“, složenica stvorena od riječi riba i list. Riba u struji voda i lišća na vjetru, stvarajući tako poseban ritam i dinamiku. Ima li tu sličnosti, prirodno da ima. I izraziti se o onome što vidiš oko sebe i u sebi, život i nadasve prirodu – rekla je Mira Vitenberg nakon otvorenja izložbe.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SADA JE DOKAZANO DA NAS VARAJU POŠTENI EUROPLJANI -

PULA - Čak trećina prehrambenih proizvoda koje nalazimo na policama trgovina u državama - novijim članicama EU - lošije je kvalitete nego što je to na Zapadu – čulo se na današnjoj konferenciji za medije koja je održana u Puli u organizaciji Ureda eurozastupnice Biljane Borzan, te u suradnji s njezinom češkom kolegicom Olgom Sehnalovom.

Hrvatska predstavnica u Odboru za zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan je u najavi konferencije rekla kako se temom nejednake kvalitete proizvoda počela baviti radi upita građana koji se često žale na kvalitetu proizvoda koje nerijetko i skuplje plate od potrošača u starijim članicama EU. Kazala je kako time postoje potrošači prvog i drugog reda, i kako to valja riješiti na razini EU.

- Još 2011. godine je Slovačka agencija za potrošače objavila istraživanje koje je pokazalo kako proizvodi koji se prodaju na policama starijih i novijih država članica imaju značajne razlike u kvaliteti. Europska komisija je sufinancirala to istraživanje, ali već godinama ignorira njegove rezultate - rekla je češka zastupnica u Europskom parlamentu Olga Sehnalova.

Upravo je ona provela istraživanje uspoređujući proizvode s polica trgovina u Njemačkoj i Češkoj. Rezultati istraživanja su pokazali da je trećina proizvoda različite kvalitete. Čak 8 od 24 proizvoda je različito.

- Posebno mi je drago sto je zastupnica uvažila i cjenovnu dimenziju, istraživanje je pokazalo da je 14 od 24 proizvoda skuplje u Českoj. Logično je pretpostaviti da ako plaćamo više da dobivamo proizvod bolje kvalitete, ali sad imamo crno na bijelo da to nije slučaj - komentirala je Biljana Borzan.

Zastupnica Sehnalova je objasnila proces istraživanja i navela kako je konzultirala i proizvođače po objavi rezultata, ali se dio nije povratno javio.
Istraživanje je pokazalo velike razlike u kvaliteti gaziranih pića. Možda je najšokantnija bila analiza mesnog nareska koji je prema deklaraciji od svinjetine. Međutim, tako je samo u Njemačkoj, dok je u Češkoj napravljen od pilećeg nadomjeska.

- Posebno me iritira sto se primjerice riblji štapici koji za tržište novijih država članica imaju sedam posto manje ribe, proizvode u istoj tvornici u Danskoj. Dakle, nema izlika o razlikama zbog sirovina iz određene regije EU jer se svjesno odvaja lošiji dio za naše tržište - kazala je Borzan.

Borzan će zajedno s Hrvatskom agencijom za hranu provesti i istraživanje usporedbe proizvoda u Hrvatskoj, te u još dvije države EU. Pored prehrambenih proizvoda, u istraživanje će usključiti i neprehrambene proizvode poput higijenskih potrepština.

Konferenciji je nazočio i Igor Vujnović iz Društva “Potrošač” koji je pozdravio odluku da se provede istraživanje i neprehrambenih proizvoda u EU. Naime, upravo je ova udruga nedavno dobila sudsku presudu protiv Ariela radi tvrdnji da je deterdžent slabije kvalitete u Hrvatskoj.

- Komisija si je za temelj ovog mandata odredila digitalno tržište i rješavanje problema s kojima se potrošači susreću online. Međutim, smatram kako je prioritet rješavati probleme na realnom tržištu i diskriminacije s kojom se nasi građani svakodnevno susreću. Zato sam posebno sretna sto sam u ovom mandatu pronašla saveznicu unutar Odbora za zaštitu potrošača Biljanu Borzan i vjerujem da ćemo s dva jasna istraživanja stvoriti snažan impuls prema EK - kazala je Sehnalova.

ODRŽAN DAN POKUSNIH VINOGRADA U POŽEŠTINI -

KAPTOL / VELIKA – Svake godine tvrtka Bayer CropScience izabire nekoliko vinogradara i na njihovim parcelama vinograda provodi mjere zaštite pod paskom stručne osobe i sa svojim zaštitnim sredstvima. Od 34 takve parcele u Hrvatskoj, na području Požeštine nalazile su se tri, i to jedna na području Pleterničkog vinogorja, a dvije na području kutjevačkog vinogorja, na vinogradima u Kaptolu i Velikoj. Sada kada su vinogradi pokazali svoj urod i rezultate pravilno poduzete zaštite viši stručni suradnik Petar Živković, dipl, ing., i ekipa iz Bayera okupili su sve zainteresirane vinogradare, obišli sve pokusne table vinograda i ukazali na dobre rezultate koje su postigla njihova zaštitna sredstva.

- Proljetos smo ovdje na terenu sa svim vinogradarskim udrugama organizirali predavanja i edukaciju, ukazali kako i koja sredstva upotrijebiti za pravilnu i pravodobnu zaštitu vinograda i voćnjaka. Sada smo sve doveli ovdje da vide postignute vrhunske rezultate. Na ovim parcelama mi smo dali naša sredstva i preporučili količine i vrijeme upotrebe. Ovaj vinograd je potpuno bez greške, u što su se svi uvjerili i takav mora ostati do kraja berbe grožđa. Vinogradi su ove godine dosta rodni i tko god vodi brigu o pravilnoj zaštiti imat će i vrhunske urode – istakao je Petar Živković prilikom obilaska pokusnih tabli vinograda.

- Mi smo evo sada drugu godinu koristili njihove preparate i preporuke, i moram priznati da smo se osvjedočili da su to vrhunski preparati. Nema nikakvih bolesti, ni pepelnice, ni peronospore. Nalazimo se na tabli od 1,8 ha pod nasadom graševine i za ovu parcelu potpuna zaštita košta do 12.000 kuna. Ovo ulaganje donosi da sigurno nećete imati bolesti i siguran urod. Očekujemo lijepi rod, a grožđe uglavnom prodajemo Kutjevu d.d., vina napravimo samo za svoje potrebe – istakao je Željko Bunjevac iz Radovanaca, a na vinogradu u Velikoj radi cijela obitelj, stoga je posebno i uredan. U njemu radi i kćerka Jelena koja s ocem ponosno pokazuje lijepe grozdove graševine za koje je i ona zaslužna, a pomagao joj je i dečko.

Tekst/foto: Vladimir Protić