POŽEGA DOMAĆIN 21. SPORTSKOM NATJECANJU ŠNIDOR -

POŽEGA – Udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Požega domaćin je 21. sportskom natjecanju ŠNIDOR koje se održava na nivou Požeško-slavonske županije. ŠNIDOR je sportska manifestacija ratnih vojnih invalida koja je prvi puta održana 1993. godine upravo u gradu Požega. Ove godine učestvuju HVIDR-a Pakrac, HVIDR-a Lipik i HVIDR-a Požega sa oko 120 natjecatelja, a natječu se u osam disciplina: boćanje, viseća kuglana, elektronski pikado, stolni tenis, kuglanje, streljaštvo iz zračne puške, šah i sportski ribolov.

21. ŠNIDOR u ime pokrovitelja otvorio je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, poželjevši svim natjecateljima dobre rezultate i dobro druženje, a sve učesnike i goste pozdravio je ispred grada domaćina i dogradonačelnik Požege Darko Puljašić, koji se kao grad domaćin uvijek rado odaziva za susrete, natjecanja i druženja branitelja i njihovih udruga i to će i ubuduće podržati.

Svečanom postrojavanju osim čelnika braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata nazočili su i načelnici općina i gradonačelnici gradova s područja županije, čelnici policije, vojske i gospodarstvenici koji uvijek pomažu u organizaciji ovakvih manifestacija.

Natjecanje se odvija na više lokacija u gradu Požega, kuglana, streljana, šah klub, prostorije HVIDR-e, te u Golobrdcima na boćalištu i Poljanskoj sportski ribolov. Proglašenje pobjednika očekuje se oko 14 sati uz ribnjak Zlatnog Luga na Emovačkom Lugu, gdje je uz zajednički ručak organizirano druženje svih učesnika.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PISMA ČITATELJA -

 POŽEGA - Imali smo do prošle jeseni uredne travnjake svatko ispred svoje kuće u požeškoj ulici Pavla Radića, a mnogi i razna stabla kao drvored. Grad Požega je prošle jeseni porušio ta stabla, povadio korijenje i zasadio nova stabla za budući drvored. Sve je to pohvalno, da nam nisu za popunjavanje tih rupa i ravnanje travnjaka dovezli zemlju s groblja Krista kralja. Ta zemlja je bila puna ambrozije, i umjesto trave na proljeće nama na našim travnjacima sada raste ambrozija. Kontaktirala sam sama i ostali susjedi predsjednika Mjesnog odbora kada je ambrozija u lipnju i srpnju već dosegla dobru visinu, a rezultat je bio da su došli djelatnici Komunalca i pokosili sve. No to je bilo samo trenutno rješenje, jer ambroziju se mora uništiti i posaditi prava trava. Sada sredinom kolovoza ta ista ambrozija ponovno buja i sa jačim korijenom, mi se je nećemo riješiti samo tako. Imam u obitelji kćerku koja je alergična na ambroziju i naravno da se brinem što joj sada pod prozorom njene sobe umjesto travnjaka raste ambrozija. Mislim da su trebali rupe od drveća popuniti sa humusom ili zemljom koja se stavlja na zelene površine i cvjetne gredice provjerene kvalitete, a ne dovesti zemlju koja je dobrano zaražena s ambrozijom, jer sada ćemo svi imati problema.

 Žao mi je što nas nitko nije obavijestio kada je gradonačelnik Neferović obilazio Mjesne odbore, jer bi ga i mi pozvali da dođe vidjeti u kakvu su sada stanju naši travnjaci ispred kuća. Reagiram na ovo i molim odgovorne da nešto naprave po pitanju ambrozije na našim travnjacima, da je trajno uklone i posade na lijepu travu, stoji u pismu kojem nam se obratila Biljana Rajković, stanovnica požeše ulice Pavla Radića.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEGA – Aurea fest i ove godine tradicionalno započinje velikom povorkom nošnji, prikazom berbe grožđa i tradicijskih običaja vezanih za berbu začinjenih tradicijskom pjesmom i plesom KUD-ova Požeštine. Prvi puta požeški festival u novom obliku sedmodnevne priredbe počinje nedjeljom, 30. kolovoza, a završava u subotu 5. rujna, a organizatori najavljuju sedam dana i sedam noći programa i aktivnosti za posjetitelje.
Aurea fest običaja kreće od 16 sati, a nakon berbe grožđa slijedi izbor najgizdavije šokice. Na velikoj pozornici na Trgu sv. Trojstva od 21 sat na programu je tamburaški koncert TS Zlatna dolina i njihovih gostiju koji će zaključiti prvi dan festivala.

Po danima od ponedjeljka tako slijedi Aurea fest uličnih svirača i mađioničara, Aurea jazz fest, Festival koreografiranog folklora, u tijeku festivala snimat će se i popularni srijal „Lijepom našom“ u Sportskoj dvorani Grabrik. Slijede festivali DJ i MC, festival popularne glazbe, pop, rock i pop folk stila na kojem ćemo čuti 17 izvođača odabranih kroz natječaj i po pozivu organizatora.
Svaki dan tijekom popodneva u požeškoj pješačkoj zoni održava se Aurea fest vina i gastronomije, zanimljiva natjecanja u ispijanju vina te tradicionalna Fišijada, natjecanje u pripravljanju fiš paprikaša u petak 4 rujna od 11 sati u Parku kraj Orljave Svake noći od 23 do 4 sata ujutro noćni program u odabranim lokalima u centru grada u kojem će nastupati uživo tamburaški, zabavni, rock i jazz sastavi do sitnih sati.
Sve završava poznatom završnicom, Festival „Zlatne žice Slavonije“ kada ćemo čuti sedamnaest novih tamburaških pjesama. Nakon službenog dijela u show programu poznati glazbenici pjevat će svoje najveće hitove.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Arhivska fotografija, Vanja Protić 

PRIGRADSKO NASELJE ŠEOVCI POSTAJE LJEPŠE -

ŠEOVCI – Prigradsko naselje Šeovci, sjeverno od grada Požega postaje ljepše i ugodnije za život, a gradska vlast provodi svoju odluku o ravnomjernom razvoju svih naselja. Stanovnici naselja, njih oko 120, zadovoljni su, a grad Požega ovom mjestu će posvetiti dodatna ulaganja jer su oko 70 stanovnika u naselju mladi do 25 godina. Završene radove obišli su su dogradonačelnici Mario Pilon i Darko Puljašić, a u razgovoru sa stanovnicima došli su do zaključka da zbog puno djece treba urediti i dječje igralište u centru sela.

- Grad Požega je izvršio radove na uređenju autobusnog stajališta, plohu oko centralnog križa u centru naselja, radove na zvoniku i uređenje okoliša i prilaznog puta na kapelici. radovi su vrijedni 50.000 kuna koje je financirao Grad u potpunosti, a radove je izvodila tvrtka Promet građenje iz Požege. Ovo smo izgradili po željama stanovnika koje su iskazali za vrijeme našeg redovnog obilaska Mjesnih odbora. Željeli smo dati što bolje uvjete upravo za ove mlade i djecu kojih ima puno, a ovo je samo jedan nastavak politike koju zastupa ova gradska uprava, ravnomjerni razvoj cijelog područja grada – istakao je dogradonačelnik Pilon, koji je napomenuo da su slične radove napravili i u ostalim susjednim mjestima Alagincima, Turniću, Marindvoru, Štitnjaku, Kunovcima, Bankovcima, Novom Selu. trenutno se radi uređenje društvenog doma u Drškovcima vrijednosti 40 tisuća kuna, radovi u Vidovcima i groblju u Staroj Lipi.

U gradu Požegi trenutno se radi nogostup u Zelenoj ulici, te obalni prilaz i šetnica uz rijeku Orljavu.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POČELA BERBA BUČE GOLICE U POŽEŠTINI -

ALAGINCI – Započela je berba na poljima zasađenim bučom golicom na Požeštini, na kojoj je pod ovom kulturom oko 200 ha. Organizator proizvodnje je Uljara Grbić, koja je ove godine posijala 6o ha, a kooperanti još 140 ha. Sva berba ide s mehanizacijom, specijalnim kombajnima koji sakupljaju buču i odvajaju koštice.

- Velika suša koja se događala u vrijeme intenzivnog rasta buče ostavila je velikog traga na razvoju, buča je mala i prinos koštice je i za 50% manji nego u prosjeku. Sada očekujemo do 1.000 kg koštice sa ha, a prošlih godina imali smo do 2.000 kg i više. To ove godine buču ne stavlja u dohodovne kulture. Tek oni koji su poštivali sve agrotehničke mjere i buču zasadili na kvalitetnim tlima mogu očekivati neki dohodak – kaže direktorica tvrtke Nives Lovrić. Buča je osim suše pretrpjela i ožegline od sunca te na tim mjestima počinje i proces truljenja te se mora ubrzano skinuti sa polja.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA POŽEGA -

POŽEGA – Do '90. godine na Senjaku je postojao veliki 14 metarski spomenik i granitna grobnica postavljena civilnim žrtvama koncentracijskog logora u Požegi koji su vodili ustaše. Na spomen ubijenima u noći 26. kolovoza 1942. godine kada je ubijeno 360 logoraša, Srba koji su bili u logoru Glis. Ustaše su sve strijeljali i pokopali upravo ovdje na Senjaku. Među strijeljanim bilo je i dječaka do 15 godina, što je posebno izazvalo negodovanje među Požežanima i od tada ustaše nisu više vršili slična masovna smaknuća. Spomenik žrtvama postavljen je 1960. godine a potpuno uništen devedesetih godina miniranjem. Udruga antifašističkih boraca i antifašista Požega zajedno s gradom Požega ove godine je obnovila spomeničko područje, uredila okoliš i postavila novu spomen ploču koja govori o tom stradanju iz 1942. godine. Predsjednica udruge Kata Holjevac zahvalila se predsjedniku Gradskog vijeća grada Požege Nini Smolčiću i gradu Požegi na pomoći da se uredi ovo mjesto, na kojemu se sada dostojno može održati komemoracija i položiti vijence. Zahvalila se i djelatnicima Komunalca Požega koji su pomogli oko uređenja te svim članovima koji su svojim radom pomogli. Spomen ploču zajedno su otkrili prvi predsjednik Udruge antifašista Borivoj Zarić i Nino Smolčić, a vijence podno nove spomen ploče položila je delegacija grada Požega i delegacija udruge antifašista. Uz članove požeške udruge gosti su bili i delegacija antifašista iz Osijeka.

- Ovo nije spomenik nikakvim bitkama i ratnim operacijama, nego mjesto gdje su stradale civilne žrtve naprosto zato što su bile drugačije i nisu bile podobne tom režimu – rekao je Zarić, a predsjednik požeškog vijeća Smolčić istakao je da je teško vjerovati da može postojati ovakvo mjesto, mjesto patnje i agonije ljudi koji su na svirep način izgubili svoj život. – Ovakvih mjesta ima na žalost mnogo, a na nama je da na dostojanstven način obilježimo ta mjesta, da se podsjećamo mi i generacije koje dolaze, da se ovakvo nešto više nikada ne dogodi, ovakva fašistička ideologija ili bilo koja isključiva ideologija. Želja nam je da se ovdje vrati ona ploča i da nagodinu taj prostor vratimo u okruženje kakvo je nekada bilo.

Tekst/foto: Vladimir Protić

VATROGASNA ZAJEDNICA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

 POŽEGA - Na prijedlog Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije požeško-slavonski župan Alojz Tomašević donio je Odluku o zabrani paljenja vatre na otvorenom 23. srpnja. Analizirajući primjenu navedene odluke VZŽ zaključuje da je razvidno da ista nažalost nije doprinijela željenoj preventivnoj aktivnosti, a to je da sukladno i nadalje ekstremnim klimatskim uvjetima i stvorenim svim preduvjetima za nastajanje i brzo širenje požara, da se istom odlukom spriječe daljnji požari i evidentne štete u istima.

„Svaki dan i nadalje bilježimo između 5-10 požara otvorenog prostora, uglavnom nekontroliranog paljenja i požara strništa, koji se brzo šire i prijete drugim kulturama. Nažalost zbog navedenih ekstremnih uvjeta i bez obzira na povećanu mobilnost vatrogasnih postrojbi i veoma brzi izlazak istih na dojavljene požare, veliki dio požara je brzim širenjem pričinio znatne štete na raznim kulturama (kukuruz, voćnjaci, vinogradi i balirano sijeno), a u nekoliko navrata samo brzom i učinkovitom intervencijom gasitelja isti se nisu proširili na šumske površine.

 Moramo naglasiti da i vatrogasne postrojbe imaju direktnu štetu na vozilima, oštećenjima guma te ostaloj osobnoj, zaštitnoj i skupnoj vatrogasnoj opremi, jer se uglavnom radi o požarima van prometnica i na nepristupačnim terenima, a nije zanemariva ni količina goriva koju smo potrošili kroz više svakodnevnih intervencija“ stoji u analizi koju je VZŽ uputila i županu Tomaševiću apelirajući da se putem medija ovoj tematici posveti više prostora i poveća preventivna strana zaštite od požara. VZŽ smatra da je potrebito istu odluku ostaviti na snazi do daljnjega, jer su najavljene samo prolazne oborine, ali isto tako potrebito je i pooštriti represivne mjere i sankcioniranje prekršitelja navedene odluke, a kao primjer drugima da ne urade istu grešku.

Vatrogasne postrojbe na području županije sve češće dobivaju pozive građana da uzmu učešće u aktivnostima skidanja i uklanjanja gnijezda stršljena. Ista aktivnost veoma je ozbiljna i opasna po život kako pučanstva tako i gasitelja, o istoj problematici se raspravljalo na nekoliko sjednica Zapovjedništva VZ-e Požeško-slavonske županije, kao i na nadležnim državnim tijelima. Zaključeno je da je ista problematika u nadležnosti veterinarske službe i pčelarskih udruga koje su educirane i opremljene za navedenu aktivnost, tako da u najvećem broju županija, gradova i općina isto rade navedene službe.

 - Kako navedena aktivnost nije sukladno pozitivnim propisima primarna niti sekundarna aktivnost i obveza vatrogasne organizacije, ne bježeći ni od navedene aktivnosti, ponudili smo svoju pomoć i zamolili Županijski stožer zaštite i spašavanja da se JVP Grada Požega, JVP Požeško-slavonske županije i središnjim vatrogasnim postrojbama gradova i općina osiguraju financijska sredstva za edukaciju jednog broja operativnih članova koji bi se opremili adekvatnom opremom i u tom slučaju bi i naši vatrogasci mogli obavljati navedenu aktivnost. Koliko je situacija složena i opasna najbolje potvrđuje slučaj zapovjednika DVD-a Lipik koji je zbog naprijed navedenih razloga nedovoljnog educiranja i bez adekvatne zaštitne opreme zamalo smrtno nastradao zbog uboda stršljena prilikom jednog skidanja gnijezda stršljena, zbog čega je bio hospitaliziran – kaže predsjednik VZŽ Željko Petrović, koji ujedno naglašava i sve veći problem uzimanja i korištenja vode za gašenje požara te prijevoz iste za potrebe pučanstva i stoke, jer ukoliko se nastave navedeni ekstremni klimatski uvjeti kako najavljuje struka, uskoro bi nastao i problem uzimanja vode iz hidrantske mreže za potrebe gašenja požara, a zbog presušivanja prirodnih vodotoka nema mogućnosti ni uzimanja tehničke vode bar za gašenje požara i napajanja stoke.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija (Alen Protić)

UREĐUJE SE ŠETNICA UZ ORLJAVU IZMEĐU DVAJU MOSTOVA -

POŽEGA – Na sjevernom nasipu rijeke Orljave niče nova kontura nasipa i priprema se podloga za izgradnju nove šetnice od Plavog mosta do Rekreacijskog centra, čime se spajaju dvije trase već ranije uređenih i popločanih šetnica. Požežani tako dobivaju jednu novu i dužu trasu za šetnju i rekreaciju, koje su se i do sada pokazale kao poželjne i mladima i starima. – Ovdje se uređuje 300 metara obalnog nasipa, povećanje visine nasipa i stabilizacija nasipa, te uređenje staze duge 330 metara. Vrijednost investicije je 438 tisuća kuna a financiraju je zajedno Hrvatske vode, dvije trećine i grad Požega, jedna trećina sredstava. Grad Požega dodatno ulaže 180 tisuća kuna u javnu rasvjetu na tom prostoru. želja nam je ovaj cijeli prostor Parka kraj Orljave, koji naši Požežani koriste u raznim prigodama urediti i dodatno postaviti novi drvored i pošumiti ovaj prostor. Želimo pristojan i uredan gradski park kakav grad Požega zaslužuje – istakao je prilikom obilaska gradilišta požeški gradonačelnik Vedran Neferović s kojim su bili savjetnik dr. sc. Borislav Miličević i dogradonačelnik Darko Puljašić.

U parku su sva stabla za koje je Povjerenstvo za hortikulturu utvrdilo da nisu dobra uklonjena i na njihovo mjesto se sade nova stabla. Sve se sadi po zahtjevima struke, a stara stabla se odvoze u tvrtku Spin Valis gdje se koriste kao gorivi materijal u novom kogeneracijskom postrojenju za proizvodnju energije. Radove izvodi tvrtka Presoflex gradnja iz Požege, a radovi će biti gotovi za 30 dana.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Zbog emisije ugljičnog dioksida ekološki otisak daleko nadmašuje godišnje kapacitete planeta. I Hrvatska je zemlja koja živi na kredit, trošeći 1,2 zemlje umjesto jedne u kojoj živimo.

U razdoblju kraćem od osam mjeseci, čovječanstvo je iskoristilo prirodne kapacitete za cijelu godinu, dok skladištenje ugljičnog dioksida sudjeluje s više od pola potrošnje ovih kapaciteta, kažu podaci Mreže za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), međunarodne neprofitne organizacije koja se bavi pitanjima održivosti i koja ima centre u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji.

Global Footprint Network prati potrošnju prirodnih resursa od strane čovječanstva (ekološki otisak) u odnosu na sposobnost prirode da odgovori na tu potrošnju obnavljanjem prirodnih resursa (biokapacitet). Dan ekološkog duga je dan kada godišnja potrošnja čovječanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Dan ekološkog duga svake se godine pomiče unaprijed – 2000. godine bio je početkom listopada dok ove godine pada na 13. kolovoza.

Posljedice ekološke potrošnje postaju sve očiglednije, a javljaju se u vidu ogoljavanja šuma, suša, nedostatka svježe vode, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nagomilavanja ugljičnog dioksida u atmosferi. Prema klimatskim modelima, navedene pojave će sve više dovoditi do sve izraženijih ekoloških posljedica. Shodno tome, donosioci odluka koji će uzimali u obzir ova rastuća ograničenja imat će veće šanse da postignu dugoročno održive gospodarske rezultate.

Ugljični otisak čovječanstva se udvostručio od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je čovječanstvo prvi put prešlo granicu ravnoteže i ušlo u ekološki dug. Ugljični otisak je i dalje najveći uzrok neravnoteže između ekološkog otiska i biokapaciteta planeta. Matis Vakernagel, predsjednik Global Footprint Networka i jedan od tvoraca izračunavanja ekološkog otiska kaže: ,,Globalni odgovor leži u postupnom smanjivanju uporabe fosilnih goriva što je i predmet međunarodnih pregovora u očekivanju novog općeprihvaćenog klimatskog dogovora u Parizu.“

Ugljični otisak je neraskidivo povezan s ostalim komponentama ekološkog otiska - obradivim zemljištem, pašnjacima, šumama i zemljištem na kojem su izgrađeni objekti i infrastruktura. Svi korisnici tih prostora međusobno se natječu za slobodan prostor. Što je veća potražnja za hranom i drvnom biomasom i proizvodima, to je manje raspoloživih šumskih ekosustava koji apsorbiraju ugljični dioksid oslobođen sagorijevanjem fosilnih goriva.

Pod uvjetom da se globalne emisije ugljičnog dioksida smanje za barem 30 posto do 2030. godine u odnosu na sadašnju razinu, Dan ekološkog duga u toj godini bi se mogao vratiti na 16. rujan.

Pozitivan primjer predstavlja smanjenje emisija ugljičnog dioksida u Danskoj koja je svoje emisije smanjila za 33 posto u odnosu na devedesete godine prošlog stoljeća. Da je i ostatak svijeta primijenio taj princip, Dan ekološkog duga ove bi se godine obilježavao 3. listopada.

Nastave li se resursi trošiti kako ih danas trošimo, potrošnja resursa u 2030. godini odgovarala bi resursima dviju planeta a dan ekološkog duga bi se pomaknuo na kraj lipnja.

Hrvatska živi izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Prema WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta“, kada bi svatko na svijetu živio poput prosječnog Hrvata, trebali bi nam resursi 1,9 planeta. Broj Hrvatska koje bi nam bile potrebne kako bi održale trenutačnu populaciju u Hrvatskoj iznose 1,2. Što se tiče otiska, većina biokapaciteta u Hrvatskoj je šuma, gotovo 55 posto, dok je samo 24 posto hrvatskog biološkog kapaciteta obradiva površina. Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992. godine, ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac.

(Global Footprint Network)

POLICIJSKA BICIKLISTIČKA OPHODNJA U POŽEGI -

POŽEGA - Policijska uprava požeško-slavonska od danas na području Policijske postaje Požega započinje s provođenjem pilot projekta policijske biciklističke ophodnje.

Ovaj model rada već je zaživio na područjima pojedinih Policijskih postaja u policijskim upravama na području RH te je Ministarstvo unutarnjih poslova nabavilo više bicikala od kojih je jedan dodijeljen PU požeško-slavonskoj.

- Policijske biciklističke ophodnje osnivaju se radi veće dostupnosti policijskih službenika građanima, većeg uključivanja policijskih službenika u zajednicu, lakšeg uočavanja sumnjivih i nepoznatih osoba, lakše uočavanje kaznenih djela kao što su krađa, teška krađa, zlouporaba opojnih droga, lakše uočavanje osoba za kojima se traga, sprječavanje činjenja prekršaja iz područja javnog reda i mira te sprječavanje lakših prekršaja iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama - izjavio je Dinko Šulc, voditelj odsjeka za javni red i nezakonite migracije, te dodaje da prednosti policijske biciklističke ophodnje u odnosu na auto i moto ophodnju prvenstveno se očituje u njihovoj pokretljivosti i mogućnosti da policajci mogu patrolirati i intervenirati na mjestima na kojima se vozilima ne može prići. Također je jedna od prednosti pridobivanje pažnje i povjerenja djece i maloljetnika koji su i najčešći korisnici bicikala.

Dosadašnjim radom na području Policijskih uprava koje već koriste policijske biciklističke ophodnje bilježe se pozitivni rezultati.

Kontakt policajac Policijske postaje Požega obavljat će biciklističku ophodnju na području grada Požege što će zasigurno imati dodatni preventivni učinak s ciljem sprječavanja prekršaja i kaznenih djela a ujedno ojačati povjerenje i osjećaj sigurnosti kod građana.

Tekst/foto: Vanja Protić