
Alen
Muke voćara Marinovića iz Dervišage
NEDAVNA POPLAVA NAJVIŠE ŠTETA JE IZAZVALA NA POLJOPRIVREDI I VOĆARSTVU -
DERVIŠAGA - Gotovo nismo mogli prepoznati da je to nekada bio uredan voćnjak s oko 2.400 stabala jabuka, neposredno uz rijeku Orljavu, kada smo došli na poziv Ivice Marinovića iz Dervišage, da nam pokaže koje sve štete mu je nanijela poplava. Cijeli voćnjak na površini od 3 ha bio je ograđen, a bujica je ogradu porušila, te u voćnjak nanijela silne količine granja, drva, komunalnog smeća i ostalog krša do polovine krošanja. Voda u voćnjaku je bila visoka gotovo 2 metra, pokazuje Marinović ostatke od poplava u krošnjama jabuka.
- Općenito poljoprivreda, a posebno mi voćari nemamo već dobru godinu od 2007., kada je bila velika suša i Orljava presušila. Već 2008. godine imali smo poplavu sa štetama na voćnjaku, a odštetu nikakvu nismo dobili za te dvije godine elementarne nepogode. Led i tuča uništila je voćnjake 2009. godine, pa ponovnom poplava 2010. godine, naravno i te dvije godine bez ikakve odštete. Velika suša je bila ponovno 2011. godine, a veliki mraz 2012. uništio je sve voćke i nije bilo niti jedne kile uroda jabuka. Država nije imala novaca pa nije bilo niti odštete – jada se Marinović, koji svoju investiciju u voćnjak sa jabukama nikako da opravda, ako nikome drugom, a ono samom sebi, jer želio je napraviti nešto za sebe, svoju obitelj.
- Ova do sada najveća poplava nezabilježena u ovim krajevima napravila je i najveću štetu. Osim uništene ograde, mjesecima ću čistiti krš koji mi je voda nanijela i ostavila u voćnjaku. No najteže je što je voda bila preko dva metra i što se danima zadržala pa je korijenje voćaka ostalo bez kisika. To je nakon sedam dana dovelo do toga da su stabla odbacila sve plodove da bi spasila sebe. Sve lišće je u potpunosti zamuljeno pa neznam što da radim, padala je i kuša no taj mulj se ne ispire. Šteta na voćnjaku mi je 100% - kaže Marinović, koji još ne vjeruje, da iz voćnjaka koji bi mogao donijeti oko 100 tisuća kilograma jabuka, opet neće pojesti niti jabuku. Kako je prije toga napravio i svu potrebnu zaštitu na jabukama i uložio sredstva, bez ovogodišnjeg uroda šteta mu je oko 300 tisuća kuna. Nada se da će možda EU pomoći da se prevlada ova katastrofa.
Požeški ogranak Matice hrvatske predstavio knjigu
Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na RH
POŽEGA – Po drugi puta u tjedan dana u Požegi je gost požeškog Ogranka Matice Hrvatske bio prof. dr. sc. Andrija Herbrang, no ovaj puta kao autor knjige koja se promovirala. „Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku“ uz Hebranga predstavili su prof. dr. sc. Ante Ćorušić i prim. dr. Stjepan Bačić kao recenzenti, Tihomir Dujmović kao novinar i publicist, te prof. dr. sc. Željko Glavić kao moderator prezentacije.
- Ovo je knjiga koja na temelju identifikacija i dokumenata govori o ubijenim civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na RH. Kada me pitaju zašto sam išao pisati ovu knjigu i potrošiti dvije godine života na to, onda odgovaram, zato jer je Domovinski rat, prvi rat nakon kojega se o njemu laže, u medijima, na svim službenim forumima, domaćim i inozemnim, iz različitih interesa, nas i onih vani. Činjenica je da se izjednačavaju agresor i žrtva, činjenica je da se kriminaliziraju hrvatski generali, predsjednik Tuđman kao vrhovni zapovjednik, sve istine se metu pod tepih i kaže se i mi smo činili zločine – kaže Hebrang, koji je 1991. godine uveo Odjel za informiranje sa 32 lokacije u RH, koji je imao cilj identificirati i zabilježiti svakog ubijenog civila.
- To sam napravio zato jer sam poučen iskustvima 45' na ovamo kada je ubijeno na desetke tisuća civila a ni do danas nezna gdje im je grob i koliko ih je. Da se to spriječi uveli smo taj Odjel – dodao je Hebrang, pa se zato zna da je hrvatskoj strani ubijeno osam tisuća civila, a na srpskoj strani oko 70. Najviše je po spiskovima Save Štrpca oko 110 ubijenih srpskih civila, a drugo su kao on kaže uvjetno vojnici, naoružani civili poput seoskih straža, teritorijalna obrana i dr. – Taj podatak govori da je činjen planirani genocid nad Hrvatima. 47% ubijenih je starije od 60 godina, a 45% ubijenih su žene i 5% djece. To su genocidni podaci jer govore da ciljevi srpske artiljerije nisu bili vojni objekti nego civilne zgrade, kuće i nastambe. Analiziram i da su civili imali veće ozljede nego vojnici. Svi ovi podatci iz knjige upotrijebljeni su i u našoj tužbi u Hagu i to mijenja iz temelja koncepciju Domovinskog rata koja se plasira u medijima.
Isključen iz prometa i smješten na trežnjenje
U četvrtak, 5. lipnja 2014. godine, oko 3.45 sati, u Vidovcima, u Ulici Stjepana Radića, policijski službenici su prilikom kontrole prometa u osobnom automobilu marke „Opel“, novogradiških registarskih oznaka, zaustavili 23-godišnjeg vozača kod kojeg je utvrđena prisutnost alkohola od 1,29 promila. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 23-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi obavezni prekršajni nalog. Javljaju iz PU požeško slavonske.
Provala u kuću i ukraden el. alat
Tijekom poslijepodneva i noći, sa utorka na srijedu, 3./4. lipnja 2014. godine, u mjestu Omanovac, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u obiteljsku kuću u vlasništvu 45-godišnjaka prilikom čega je otuđio razni električni alat. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava. Stoji u izvještaju PU požeško slavonske.
Problem je manji kad se podijeli
UČENICI PODRUČNE ŠKOLE SOVSKI DOL U PROJEKTU -
SOVSKI DOL - Učenici 4. razreda OŠ Stjepan Radić Čaglin s učiteljicom Marinom Baričević i 4. razreda Područne škole Sovski Dol s učiteljicom Blankom Hribar-Čmelar te pedagoginjom Ljiljanom Đurđević odazvali su se pozivu udruge Hrabri telefon i uključili u projekt „Problem je manji kad se podijeli“. Projekt je namijenjen edukaciji djece o dječjim pravima i informiranju o mogućnosti anonimnog i besplatnog dobivanja podrške Hrabrog telefona za djecu.
Učenici su naučili osnovne informacije o Hrabrom telefonu za djecu 116 111, na kojem volontira stotinjak studenata pedagogije, psihologije, socijalnog rada i edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Svaki poziv je anoniman i ne vidi se na telefonskom ispisu.
- Učenicima najzanimljivija aktivnost bila je pozivanje Hrabrog telefona kada su razgovarali s ljubaznom volonterkom i postavili joj pitanja koja su ih zanimala: koliko poziva dobiju dnevno, zbog čega ih najčešće zovu, je li teško raditi na Hrabrom telefonu i kako znaju odgovoriti na sva pitanja. Učenici su bili zadovoljni dobivenim odgovorima i složili se kako je volonterka bila jako ljubazna, draga i simpatična – rekla je učiteljica Marina Baričević.
Projekt je bio iznimno uspješan, učenicima se svidio i naučili su da je Hrabri telefon sigurno i povjerljivo mjesto kojemu se mogu obratiti kako bi porazgovarali sa stručnom osobom i potražili savjet kako postupiti ili se postaviti u određenoj situaciji.
20. godišnja skupština Matice umirovljenika Jakšić
Rekreacija i putovanja „lijepom našom“
JAKŠIĆ – Prije 21. godinu osnovana je općina Jakšić, a ubrzo nakon toga smo samostalno formirali svoju Maticu umirovljenika Jakšić, jer do tada smo radili u sklopu požeške Matice. Ove godine smo se prisjetili tih osnivača i što se radilo - prisjetio se današnji predsjednik MU Jakšić, Stjepan Marković, na jubilarnoj 20. Skupštini Matice. - Radili su slično što i mi danas, družili se, putovali, pomagali jedni drugima, nastojali olakšati umirovljeničke dane. Onda 94. i 95. najviše se radilo na skupljanju i podjeli humanitarne pomoći, jer je to tada bilo aktualno. Svaki umirovljenik je tada imao pravo na određene namirnice, kao što su šećer, ulje, brašno. Tada smo imali 280 članova, a danas od ukupno 760 umirovljenika na području općine Jakšić, u Maticu je učlanjeno nešto više od 300 članova – ističe Marković, koji dodaje da se danas malo više brine o sportskim i rekreacijskim aktivnostima.
Za ovu godinu planirane su četiri djelatnosti, Uspješno i zadovoljno starenje ljudi, Rekreacijom do zdravlja, Putovima lijepe naše, te Animiranje novih članova. – Pokušavamo naše članove usmjeriti na više rekreativnih aktivnosti, a u sklopu toga pripremamo se i za naše natjecanje na nivou županije, u kojem uvijek aktivno sudjelujemo, i to u pikadu za žene, a kuglanju, šahu i streljaštvu za muške. U putovanjima smo također aktivni i već smo odradili jedan dvodnevni izlet u Istri, gdje smo posjetili Istarske toplice, unutrašnjost Istre, glagoljaškim putovima. Planiramo za lipanj izlet u Pečuh, a na jesen posjetiti ruralna i poljoprivredna gospodarstva – kaže predsjednik Marković, kojemu u provođenju aktivnosti pomaže zamjenik Vlado Čiček i tajnica Milka Gurdon, te blagajnica Štefanija Čiček.
Kup osvojila Slavonija
2. Finalna utakmica kupa Požeško slavonske županije
SLAVONIJA – SLAVIJA 2:0
POŽEGA – Igralište Slavonije. Gledatelja 800. Sudac Adžijević (Lipik).
STRIJELCI: 1:0 – Zeba (40), 2:0 – Pavelić (42).
SLAVONIJA: Bošnjak, Pavelić (od 87. Pavličević), Jan Neruda, Tomić, Žiška (od 71. Novak), Golik (od 90. Šarić), Darmopil, Martinović (od 76. Kolembus), Parmaković, Zeba, M. Peharda (od 62. Včelik). Trener Željko Mitrović.
SLAVIJA: Petković, Nikolaš (od 89. Štavlić), Majstorović, Vukoja, V. Ančurovski, Antunović, Valentić (od 34. Abramović), Šubara (od 80. Jakovljević), I. Peharda, Marčinković, H. Ančurovski (od 74. Kamenčak). Trener Dalibor Bognar.
UDALJENJE S KLUPE: Željko Mitrović (52)
CRVENI KARTON: Vukoja (58).
Lijepo vrijeme, ali i značaj utakmice bio je razlog da se na igralištu Slavonije okupi oko 800 gledatelja, na drugoj finalnoj utakmici Kupa Požeško slavonske županije između Slavonije i Slavije iz Pleternice. U prvom susretu u Pleternici rezultat je bio 1:1 i Slavonija je uvjetno rečeno u utakmicu ušla s malom prednošću, koja u stvari nije ništa značila. Kako je riječ o dva najbolja kluba u Požeško slavonskoj županiji rivalstvo je tradicionalno, a Slavija u međusobnim susretima ima daleko slabiji omjer, bez obzira što je prije petnaestak dana dobro osramotila igrače Slavonije u prvenstvenom susretu. U otvaranju utakmice obje momčadi su igrale dosta oprezno, a Slavija je zatvorenom igrom pokušala izvući igrače Slavonije što dalje od svog gola, kako bi iz kontra napada pokušala zabiti gol. No što je utakmica odmicala kod igrača obje momčadi popuštala je koncentracija i disciplina u igri i počelo se malo više igrati na gol. Slavija je prva zaprijetila i sredinom prvog poluvremena nije iskoristila dosta statičnu igru obrane Slavonije i postići pogodak. S druge strane Slavonija je samo na refule napadala, no s obzirom na iskustvo igrača svaki napad je mogao biti za Slaviju koban. Sve što je važno na ovoj utakmici dogodilo se u dvije minute pred kraj prvog poluvremena. Slavonija je došla u vodstvo u 40. minuti. Nakon kornera s desne strane u kaznenom prostoru Slavije netko od obrambenih igrača gostiju je izbio loptu, koja je došla do Zebe a on je vrlo efektnim volej udarcem s nekih šest-sedam metara loptu poslao u gornji deseni kut vratara Slavije i 1:0 za Slavoniju. Erupcija oduševljenja na terenu, ali i na tribinama za vodstvo Slavonije. Igrači Slavije se nisu uspjeli oporaviti od šoka, a Slavonija je vodila s 2:0. U 42. minuti Žiška je oko sredine igrališta na desnom boku oduzeo loptu gostima i polu desno izbacio Martinovića. Martinović je bio brži od jednog igrača Slavije, te je odigrao loptu u sredinu na vrh kaznenog prostora gostiju prema Paveliću koji je pratio akciju. Manirom iskusnog strijelca Pavelić je poslao loptu u donji desni kut vratara Petkovića, koji je bio nemoćan da bilo što učini kako se lopta ne bi našla u mreži Slavije. Ponovno buket igrača Slavonije u zagrljaju a domaći navijači su njihov pogodak nagradili burnim aplauzom. Sve dileme oko pobjednika ovog susreta mogao je riješiti Martinović u 45. minuti kada je sam izašao pred Petkovića, no njegov šut s 12-13 metara Petković je nogom odbio u korner. U drugom poluvremenu je bilo nekoliko polu prilika s obje strane, no rezultat se nije promijenio, a pamtiti će se po udaljenju trenera Slavonije Mitrovića i isključenju igrača Slavije Vukoje. Po završetku utakmice pehar Županijskog nogometnog saveza kapetanu Slavonije Neviju Berdiju predao je predsjednik ŽNS Drago Lucić. Nakon toga igrači Slavonije su s publikom velikom feštom proslavili još jednu uspješnu sezonu, u kojoj su osvojili drugo mjesto u prvenstvu i drugi uzastopni kup Županijskog nogometnog saveza te potvrdili da su najbolja momčad na Županiji.
Stradao u prevrtanju traktora i poluprikolice
GOLOBRDCI - Večeras nešto oko 21,10 sati, odmah nakon ulaska u selo Golobrdci, gotovo nadomak svoje kuće 64-godišnji I.D. je vozeći traktor Ursus s priključenom poluprikolicom domaće izrade, uhvatio zelenu površinu uz prometnicu i prevrnuo se u kanal dubok, 1,5 metara. Kako je kraj kanala podignut i visoki betonski zid ostao je priklješten u kanalu, sve do dolaska pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Požega, koji su ga izvukli. 64-godišnjak je pretrpio teže ozljede a u svjesnom stanju ga je odvezla ekipa Hitne medicinske pomoći, koja je ubrzo došla, u Opću županijsku bolnicu Požega.
Policija PU Požega osigurala je mjesto nesreće i radila očevid. Od okupljenih građana i uznemirene supruge 64-godišnjaka koja je došla na mjesto nesreće saznali smo da je bio vjerojatno u jako alkoholiziranom stanju i da se vraćao kući.
Predrag Livak dao ostavku na članstvo u upravi Hrvatske poljoprivredne komore
Zbog neslaganja s radom Predsjedništva i Upravnog odbora
POŽEGA - Predsjednik Županijske poljoprivredne komore Požeško-slavonske županije i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Predrag Livak iz Požege podnio je ostavku na te dužnosti zbog neslaganja s radom nekih članova Predsjedništva i Upravnog odbora vezano uz prijedlog novog statuta Komore i vezano uz način evidentiranja sjednica Upravnog odbora s kojim se ne slaže te zbog neovlaštenog uključivanja u rad UO HPK osoba koje nisu članovi tijela.
- Ono o čemu Upravni odbor odlučuje može se provoditi na prijedlog ili predsjednika, ili predsjedništva Komore, što dovodi u pitanje dignitet i potrebu postojanja Upravnog odbora HPK, a kao održane sjednice Upravnog odbora vodile su se i one na kojima nije bilo kvoruma, što smatram nedopustivim i protustatutarnim ponašanjem. Ostavkom želim pokazati kako ne pripadam u veliki dio članova UO koji namjerno stvaraju podjele među poljoprivrednicima zbog svojih osobnih i sitno politikantskih interesa, te smatram kako osobni i krupno politikantski interesi postoje kod osoba koje nisu članovi UO HPK – tvrdi Livak u svojoj pisanoj ostavci, koji smatra da i ostali članovi UO trebaju podnijeti ostavke ako se ne smatraju dijelom koji namjerno stvara podjele među poljoprivrednicima zbog svojih osobnih i sitno politikantskih interesa i ako nemaju osobne interese unutar Komore, a koji nemaju veze s poljoprivredom.
Predrag Livak nije na poziv novinara redakcije tjednika KRONIKA požeško-slavonska htio dodatno komentirati svoju odluku o ostavkama. - Sve što sam imao kazati, kazao sam u ostavci upućenoj u HPK i nemam potrebu ništa više obrazlagati. Kako više nisam član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i predsjednik Poljoprivredne komore Požeško-slavonske županije, smatram se osobom koja nije ovlaštena davati izjave i molim vas da uvažite ovu činjenicu, kao i činjenicu da o svojoj ostavci nisam obavijestio nikoga iz bilo kojeg medija pa tako ni vas – rekao je Livak na upit novinara te dodao da je podnio ostavku i na dužnost glavnog tajnika Hrvatskog seljačkog saveza te da tim činom želi izbjeći sve eventualne optužbe vezane uz osobne interese. - Također bih želio da se određeni članovi Predsjedništva HPK pismenim putem očituju kako u Komori nemaju osobnih i poslovnih interesa i da prema tome postupe – zaključuje Livak.
Željko Jakopović, predsjednik ŽO HSS čiji je član Predrag Livak i obavlja funkciju tajnika HSS-a, istakao je da je Livak zaista preopterećen funkcijama, te da je odlučio da tamo gdje ne može znatno doprinijeti svojim angažmanom da se povuče. Inače Livak je aktivan i u brojnim udrugama, predsjednik je planinara HPD Sokolovac, aktivan u Gljivarskom društvu Požega, a profesionalno obavlja funkciju glavnog nadzornika u Javnoj ustanovi za zaštićena područja Požeško-slavonske županije.
Kao predsjednik vijeća prvi među jednakima
NINO SMOLČIĆ – VIJEĆNIK POŽEŠKOG GRADSKOG VIJEĆA KOJI I U OVOM SAZIVU NAJVIŠE PREDLAŽE -
Bliži se godina dana od konstituiranja 6. saziva Gradskog vijeća Grada Požege. Obnašate dužnost predsjednika, a izabrani ste jednolasno. Za razliku od ranijih godina javnosti su danas dostupnije informacije o radu Vijeća, a i sama činjenica tko obnaša dužnost predsjednika. Kakvo ocjenjujete godinu dana rada?
- Obećao sam da će rad Vijeća biti znatno otvoreniji prema javnosti i da će aktivnost biti veća. Činjenica da ćemo u ovom mjesecu, godina dana od konstituiranja, održati 10. sjednicu, a da je prije godišnje bilo 4, dovoljno govori o aktivnosti. Drago mi je što se Vijeće, ali i Gradska uprava proteklu godinu nisu bavili radom prijašnjeg vlasti i gledali u prošlost, nego smo se okrenuli prema ispunjavanju programa i onog što smo obećali građanima. Razinu demokratske rasprave znatno smo podigli, ali na tolerantnosti uvažavanja suprotnih stavova trebamo još raditi.
U prošlom sazivu bili ste vijećnik koji je najviše predlagao. Nakon što je konstituirano vijeće pojedinci su Vaš rad stavljali pod upitnik i isticali kako nećete više predlagati i kako dvoje u vašu dosljednost?
- Na sve izrečeno sam odgovorio brojem sjednica, ali i brojem svojih prijedloga čime sam i u ovom sazivu sa najviše prijedloga.
Koji su to prijedlozi?
- Dio prijedloga je išao kroz Vijeće, a dio dogovorno sa gradonačelnikom kroz usaglašavanje programa kao preduvijet suradnje. Izdvojio bi odluku koja se tiče uredovnog vremena predsjednika Gradskog vijeća jer se njome definira moja obveza prema vijećnicima i građanima što do sada nije bio slučaj, višestranačje u stalnim radnim tijelima, izvještaj o radu Tekije, Odluka o osnivanju Poduzetničke zone Sjever, Odluka o osnivanju Gospodarske zone poljoprivredno-poslovne namjene i rekreacijske zone Požega – sjever, ustrojavanje ureda za Europske projekte, uključivanje Požege u LAG Papuk – Krndija, vraćanje imena festivalu Zlatne žice Slavonije i novi programski okvir, izmjena Odluke o spomeničkoj renti i poreza na tvrtku štoje već upućeno kao prijedlog za usvajanje, formiranje Tima za potporu projektima itd..
Referendum za ključna pitanja
U svojem programu istaknuli ste da ćete o nekim važnijim pitanjima tražiti mišljenje građana?
Pitanje koje se stavlja pred svaku gradsku vlast je pitanje zatvaranja požeškog gradskog trga za promet i parkiranje. U okviru mandata želim da o istom pitanju provedemo referendum. Moj stav je da naš barokni trg ne smije biti pakriralište za limene ljubimce, već prostor za multifunkcijski sadržaj. Da li sa trga cjelokupno ukloniti promet i parking treba provesti referendum, ali prije toga treba predložit rješenja.
Bili ste predlagatelj tematske sjednice koja je imala za cilj ostanak sjedišta Općinskog i Prekršajnog suda u Požegi?
- Da, nakon što je došlo do izmjene prijedloga o sjedištima sudova razgovarao sam sa ljudima iz predmetnog područja i zaključili smo kako je takva sjednica neophodna. Nakon što smo usvojili Zaključak koji je bez političkih ocjena i isključivo na stručnoj analizi argumentirao nužnost da sjedište sudova ostane u Požegi došlo je i do izmjene, tj. konačnog prijedloga koji ide u saborsku proceduru čime Općinski i Prekršajni sud ostaje u Požegi.
Naravno, tematska sjednica bila je samo jedan dio koji je utjecao na izmjenu prijedloga, ali je svakako bila nužna kao poruka i kao službeni stav predstavničkog tijela. Požega ima i više nego dovoljno argumenata za ostanak sjedišta sudova, no sjednica se pokazala kao nužna, pokazala je zajedništvo kod pitanja od interesa za Grad Požegu. Gubitak sjedišta sudova značio bi gubitak jednog dijela identiteta što nismo smjeli dopustiti.
Inzistirat ću na postizanje konsenzusa među političkim opcijama kod svih političkih odluka.
Kako ocjenjujete 2013. godinu i promjenu vlasti u lipnju?
- Kao što sam rekao i to želim isticati nije se gledalo u prošlost i tražilo argumente za neuspjeh, već se radilo na provedbi zatečenog i izradi novih programa. Unatoč poteškoćama završena je nova zgrada Glazbene škole, Grad se u prošloj godini nije zaduživao, a sve obveze su podmirene, povećana je vrijednost gradske imovine, nismo uveli niti jedan novi namet prema građanima i gospodarstvenicima, uvedene su nove relacije gradskog prometa. Sukladno zakonskoj obvezi uspješno je osnovana nova tvrtka Komunalac Požega d.o.o. koja je 73 % u vasništvu Grada Požege, a ostali osnivači su općine i gradovi kao i kod Tekije d.o.o. Osnovana je ustanova za raspolaganje sportskim objektima koja će na odgovorniji način upravljat istima, a očekujem i da nakon preuređenja Rekreacionog centra koji predstavlja jedan od do sada neiskorištenih potencijala našeg grada bude upravo ono za što je zamišljeno, a to je rekreativni prostor za sve generacije i koji će biti prostor okupljanja. Kroz rad Vijeća poštivali smo sve zakonske obveze i postavili standarde koje ćemo u narednom razdoblju dodatno podizati.
Iako je na Vijeće bio upućen prijedlog da se produži korištenje odmarališta u Baški, na Vijeću je prijedlog bio izmjenjen. Zašto je došlo do izmjene?
- Gradonačelnik i ja održali smo sastanak 2 dana prije Vijeća gdje smo usaglasili stavove i donijeli odluku da nećemo produžavati postojeći ugovor dok se ne napravi procjena vrijednosti odmarališta, vrijednost izvršenih radova, vidi daljnji plan ulaganja kao i ocjena tekuće sezone od strane korisnika, ali i Grada. Obzirom da je odmaralište predano na korištenje sa dosta otvorenih pitanja cilj nam je napravit čisto početno stanje, te osigurat uvjete za veći broj požeške djece i umirovljenika kako izvan tako i u sezoni. Odmaralištem se godinama neodgovorno upravljalo od strane Grada i mi tu grešku ne želimo ponovit.
Što očekujete od Vijeća i Gradske uprave u narednom razdoblju?
- Očekujem da vijećnici prihvate činjenicu kako im je dužnost da predlažu i da kroz taj segment dodatno obogatimo Vijeće. Želim da vijećnici generiraju teme i da imamo još više argumentirane rasprave. Od Gradske uprave tražim da nam dostave što više prijedloga na raspravu i usvajanje, da odgovorno upravljaju cjelokupnom gradskom imovinom i da pripreme što više projekata koji će se sufinancirati iz sredstava državnog proračuna i sredstava Europske unije.
U danima ispred nas inzistiram na izradi što više projekta koji će se direktno odraziti na veću aktivnost u realnom sektoru, to stoji kao obećanje, ali i kao jedini mogući ključ uspjeha koji Požegu može vratiti u tokove razvoja.