KONFERENCIJA U OKVIRU 3. VOLONTERSKOG PROJEKTA -

 PAKRAC - Konferencija „Značaj nacionalnih manjina u društvima danas“ organizirana je u sklopu 3. Volonterskog projekta Pakrac. Uvodnu riječ je imao Nikola Ivanović, voditelj volonterskog kampa i pakrački gradski vijećnik iz redova SDF-a koji je istaknuo potrebu većeg angažmana u provedbi obrazovanja na materinjem jeziku. Govoreći o lokalnim medijima istaknuo je napredak, uz napomenu da prostora za poboljšanje još ima. Naročito je naglasio potrebu većeg demokratskog odgoja mladih čime će sve slobode i prava biti podignute na višu razinu.

 Goran Labus, koji je pozdravio prisutne u ime gradonačelnika, istakao je i neke pozitivne pomake koji su na razini gradske uprave postignuti u ovom mandatu, ali i postojanja niza prepreka koje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina često na terenu čini ne provedivim.

 Aleksa Đokić, pomoćnik ravnatelja Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, udruga, je izjavio da postoji potreba da se vijeća nacionalnih manjina u Hrvatskoj više povezuju i razmjenjuju dobra iskustva.

 Slavica Plavček, predstavnica češke nacionalne manjine se požalila da mediji dovoljno ne poprate izbore nacionalnih manjina. Pa da je to razlog slabog odaziva birača a da mediji to okarakteriziraju kao nezainteresiranost pripadnika nacionalnih manjina. Sugerirala je da se izbori za vijeća nacionalnih manjina organiziraju kada i izbori na državnoj razini (općinski, parlamentarni).

Predstavnik talijanske udruge Liberta Antun Bruneta Gazda je probleme talijanske manjinske zajednice povezao s komunalnim i ekonomskim teškoćama koje pogađaju sve stanovnike ruralnih dijelova. Požalio se da u sjevernom dijelu pakračke općine, gdje su većinom Talijani nema vodovoda, ambulanta je zatvorena u Ploštinama. Ne vrednuje se volonterski rad. Sredstva iz gradskog proračuna dobili su 29.12., prošle godine i to 5.000 kn.

Obrad Ivanović iz Srpskog nacionalnog vijeća je istakao potrebu da se upravo ovo vijeće više angažira jer za razliku od Čeha i Talijana, Srbi nemaju tako izraženo organiziranje kroz različite udruge na čemu se tek radi.

 Goran Božičević iz udruge “Miramida” je rekao da su njemu kao Hrvatu prava pripadnika nacionalnih manjina važna jer si istovremeno test njegovih sloboda kao pripadniku većinskog naroda. Bilo je i prijedloga da se osnuje koordinacija nacionalnih manjina. Na to je Bruneta reagirao da su koordinacije samo „papi lova“ novaca kojih nema. I da općenito ljudi ne vole da budu koordinirani. Sugerirao je da udruge budu ti nositelji međunacionalne suradnje i rada i da se udruge bolje financiraju.

Vijeća nacionalnih manjina trebaju preuzeti aktivniju ulogu u provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kako bi se položaj pripadnika manjina popravio, ali i kako bi ih građani bolje razlikovali od raznih udruga s manjinskim predznakom. Sam Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je dobar, ali su prisutni nedostaci u njegovoj primjeni, a jedan od većih svakako je to što nisu predviđene kazne za one koji ga ne provode. U manjim sredinama poput Pakraca osnovni problem je nedovoljna komunikacija na razini gradska uprava - vijeća nacionalnih manjina što je najviše vidljivo jer vijeća nacionalnih manjina nisu konzultirana prilikom donošenja važnijih odluka Gradskog vijeća. To je zaključak koji je donijet na kraju konferencije koja je završena uz domjenak i međusobno druženje.

Tekst/foto: Gordan Vukić

Provalili u vikendicu i ukrali el. uređaj

 U razdoblju od 17. do 18. srpnja, u blizini mjesta Kaptol, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u vikendicu u vlasništvu 49-godišnjaka prilikom čega je otuđio električni uređaj. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Na "zebri" udario 36-godišnju biciklisticu koja je zadobila teške tjelesne ozljede

 U subotu, 18. srpnja, oko 21.05 sati, u Pakracu, u Ulici Kralja Tomislava, 38-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „Fiat“, daruvarskih registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine je udario u 36-godišnjakinju koja je iza 7-godišnjeg djeteta upravljala biciklom preko pješačkog prijelaza. U prometnoj nesreći 36-godišnjakinja je teško ozlijeđena i protiv nje slijedi prekršajni nalog dok protiv 38-godišnjaka slijedi kaznena prijava.

 Tijekom vikenda također su se dogodile dvije prometne nesreće s teško ozlijeđenim osobama i to u mjestu Sovski Dol te u Požeškoj Koprivnici.

Požari na otvorenom

 U petak, 17. srpnja, oko 16 sati, u Gradcu, u Ulici Alojzija Stepinca, na neutvrđeni način došlo je do zapaljenja suhe trave i niskog raslinja na njivi u vlasništvu 47-godišnjakinje.

 U subotu, 18. srpnja, oko 12.15 sati, u Čaglinu, na poljoprivrednom zemljištu na neutvrđeni način je došlo do zapaljenja suhe trave prilikom čega je opožareno oko 1000 kvadratnih metara.

Vozio traktor bez vozačke dozvole i sa 2,46 promila alkohola

 U subotu, 18. srpnja, oko 18.45 sati, u Požegi, u Ulici Hrvatskih branitelja, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 26-godišnjaka koji je prije stjecanja prava na upravljanje upravljao traktorom marke „IMT“, požeških registarskih oznaka pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,46 promila. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog.

Tekst: Alen Protić Foto: ilustrativna fotografija

TREĆINA STANOVNIKA HRVATSKE SVAKODNEVNO KONZUMIRA MESO -

 REZULTATI ANKETE POKAZUJU KAKO SI DOMAĆI POTROŠAČI U VELIKOJ MJERI NE MOGU PRIUŠTITI ONU VRSTU MESA KOJU UISTINU PREFERIRAJU

 Vrijeme je godišnjih odmora, uživanja u suncu i moru, vrijeme relaksacije i zasluženog opuštanja. A svatko od nas će si u tom ljetnom ozračju, barem u večernjim satima ili nekom brzom sendviču "s nogu", priuštiti poneku zakusku, bez obzira hoće li se na njoj nalaziti pršut, kulen, šunka ili neka druga slasna delicija, a neće izostati niti roštilj kao neizbježan socijalizacijski faktor u vremenu koje treba iskoristiti da se napune "baterije" i krene dalje u nove izazove koji nas očekuju do kraja godine.

 Hrvati su veliki "mesokusci" jer se meso redovito nalazi na trpezi gotovo svakog hrvatskog kućanstva. No, rezultat ankete otkriva kako si domaći potrošači ne mogu priuštiti ono meso koje uistinu preferiraju pa slijedom toga izbor mesa koje najčešće jedu i mesa koje najviše vole pokazuje značajno odstupanje.

 Trećina ispitanih građana (33,6%) svakodnevno jede meso, a nekoliko puta tjedno ovu namirnicu konzumira dodatnih 57,2% ispitanika, što znači da je velikih konzumenata mesa više od 90%. Nasuprot tome, onih koji meso konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 4,1%, a da meso konzumiraju rijetko ističe njih 3,3%. O popularnosti ove namirnice govori i podatak da samo 1,8% sudionika ankete navodi kako ne jedu meso.

 Upitani koju vrstu mesa najčešće jedu, uvjerljiva većina potrošača mesa (62,9%) ističe kako preferira piletinu. Svinjetina (18,9%) i teletina (14,4%) vrlo su blizu po stupnju konzumacije, dok još jedino puretina ima koliko toliko značajan udio od 3,4%. Janjetina s 0,2% i kozletina s 0,1% zauzimaju marginalan udio u konzumaciji. 

Dosta je drukčije mišljenje ispitanika kada su upitani koju vrstu mesa najviše vole. Tu je uočljiv značajan napredak janjetine koja je s udjelom od 14,8% gotovo izjednačena sa svinjetinom koja ima 14,9% udjela. U odnosu na stupanj konzumacije, bolji rezultat bilježi i puretina koja je najdraže meso za 6,4% potrošača. Prema tome, očito je kako vodeća piletina visok udio u konzumaciji duguje širokoj dostupnosti i pristupačnoj cijeni jer ovu vrstu mesa najviše voli tek 39,4% ispitanika, što je dosta veliko odstupanje u usporedbi s udjelom ljudi koji tu vrstu mesa konzumiraju (spomenutih 62,9%). To zapravo znači da čak 23,5% konzumenata piletinu jede samo zato što mora i što si ne može priuštiti neku drugu mesnu deliciju. Nauštrb piletine napredovala je i teletina koja je najdraža vrsta mesa za četvrtinu ispitanih (24,1%). Vrlo male udjele u preferenciji potrošnje mesa ima i divljač (0,3%) te zečetina (0,1%).

Kobasica je na vrhu liste suhomesnatih proizvoda koji se najčešće konzumiraju s 26,8% udjela. Potom slijede špek/slanina s 19,9% i šunka sa 17,3%, a dvoznamenkast udio u konzumaciji ima još jedino parizer s udjelom od 11,5%. Izbor potrošača zaključuju pršut s 5,8%, kulen s 4,4% i vratina s 1,6%, a da suhomesnate proizvode ne konzumiraju ističe 11,5% anketiranih.

 Za razliku od najčešće konzumiranih, sasvim je drukčiji poredak suhomesnatih proizvoda kada je riječ o preferenciji potrošača. Naime, od suhomesnatih proizvoda koje potrošači najviše vole pršut je dobio najviše glasova (24%), a kobasica se spustila na drugo mjesto s 20,4% udjela. Potpuno identičan rezultat od 16,4% ostvarili su špek/slanina i šunka, a u stopu ih slijedi kulen s 15,4% udjela. Parizer s 3,8% i vratina s 1,6% zaključuju popis suhomesnatih proizvoda koje hrvatski potrošači najviše vole.

 Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o kupnji i konzumaciji mesa i mesnih prerađevina provedeno je tijekom lipnja 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustrativna fotografija (tportal.hr)

STARI ĆOSIĆEV MLIN U DRENOVCU USKORO MALA HIDROCENTRALA -

 DRENOVAC – Stari mlin u Drenovcu, svima poznatiji kao Ćosićev mlin, zapravo je izgrađen 1889. a vlasnik mu je bio Karlo Stehno. Kako je vlasnik stradao u nesreći na radu u samom mlinu, njegova supruga se udaje za prvog Ćosića i tako mlin dobiva ime i nove generacije. Prije desetak godina Ljiljana Šoch, koja još uvijek radi u Njemačkoj kupuje, sada već pomalo devastiran mlin koji više ne radi niti meljavu žitarica, te planira tu napraviti nešto kada dođe u mirovinu. Prije tri godine, sada već umirovljenica i trajno se naseljava u drenovački mlin sa svojim životnim partnerom Ivom Ložnarom. Planovi su veliki i brojni, a jedan od prvih je ekološka poljoprivreda i proizvodnja struje. Mlin više ne radi i teško bi ga bilo obnoviti, iako je postrojenje očuvano gotovo u cjelini, a Ljiljana planira samo meljavu žitarica na vodenički kamen, meljavu samo cjelovitog zrna i proizvodnju integralnog brašna.

 - Ja sam rođena u mlinu i odrasla u mlinu koji se nalazi uzvodno od ovog mlina u Ratkovici, a uvijek sam željela živjeti u mlinu, ali i baviti se upravo ovim što danas radim, ekološkom poljoprivredom i proizvodnjom zdrave hrane. Ovdje u staroj sušari nadogradili smo objekt gdje smo napravili eko savjetodavni i edukacijski centar. Trenutno u ekološkom uzgoju imam veliki povrtnjak sa svime što treba jednom velikom gospodarstvu i 4 ha soje u ekološkom uzgoju. Tu smo se jako naradili, jer nisam znala da je do toliko naporno, jer smo sav korov i travu iz soje uklonili ručno, motikom – priča Ljiljana koja je dugo godina radila u Njemačkoj, čak dva posla, jer je radila i privatno kao prevoditeljica i ovlašteni sudski tumač, a svu svoju zaradu uložila je u ovaj projekt.

 - Pokušali smo zadržati sve one elemente u mlinu koji su naslijeđeni. Mlin je radio do Domovinskog rata kada je prestao s radom. Odlučili smo da mlin vratimo u prijašnje stanje, a ekonomski njegova prava funkcija prerada žitarica se neće u potpunosti obnoviti. Kada turbina bude u funkciji pokrenut ćemo dva kamena za meljavu cjelovitog zrna. Sada smo krenuli u obnovu proizvodnje obnovljive energije, jer mlin je za svoje potrebe imao struju. Već smo ušli u investiciju i ove godine smo na natječaju Fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije dobili 700 tisuća kuna poticaja. Sada još čekam odobrenje kredita da možemo nabaviti kompletnu opremu i završiti investiciju. Polovina radova već je napravljena, a trebamo još oko 1,5 milijuna kuna za dovršenje. Instalira se nova turbina Centra za kompetenciju iz Varaždina s kojima sam i radila cijeli projekt i Sever generator. Snaga će biti maksimalna od 110 KW, a zbog oscilacije protoka vode godišnja proizvodnja je planirana od 680 tisuća KW. Ugovor imamo o isporuci struje i očekujemo još koncesiju za vodu – ističe Ljiljana, koja želi na ovom imanju postaviti apsolutnu održivost. Želi podići jedno pravo seljačko imanje sa životinjama i ekološki održivom poljoprivredom, na koje će moći dolaziti i djeca sa školom u prirodi, ekolozi i ekološki proizvođači na razne edukacije, a želi postići da se cijelo imanje samo održava, financira i ekološki prehranjuje.

- Ta ideja ekologije i ekološke proizvodnje sama će smanjivati i količinu otpada. Ja sam sada za ručak gulila mrkvu, krumpir, a te ostatke pojedu kokoši. Imam u vrtu i kompostnjak i prostor za gliste koje mi proizvode humus, koji stavljam nazad u povrtnjak. U planu nam je u svrhu turizma ovdje urediti i nešto ležajeva, a posebno u glavnom stanu mlina koji je i onda kad je građen, građen otmjeno. Mlinari su kao dio društva tadašnjeg uvijek bili imućni, a danas se to može preurediti u desetak soba – navodi Ljiljana koja je iznad edukativnog centra već postavila veliku izložbenu dvoranu sa starim namještajem i izložbom slika koja već privlači posjetitelje.

- Žao mi je da to sve propadne, čovjek želi da nešto održi. Mlin je građen za vrijeme austrougarske, a takvih mlinova ja sam viđala puno u Njemačkoj. Na svim strojevima u mlinu još su originalne tvorničke pločice proizvođača iz Budimpešte. Ovdje će se kasnije i zaposliti nekoliko ljudi, na održavanju i samoj proizvodnji, no sve bi to brže krenulo kad bi banke i birokracija to brže rješavale, a time i zapošljavanje – dodaje Ljiljana koja je aktivna i u pokretu za očuvanje prirodnosti rijeka i bori se protiv kanaliziranja rijeka. Smatra da bi one trebale ostati onakve kakve su nekada bile i tada su činile daleko manje štete svom okolišu. Upravo kanaliziranjem mi smo ubrzali rijeke, a djelovanjem u prirodi doveli do toga da se vode više prirodno ne zadržavaju u okolišu nego sjure u vodene tokove koji onda nabujaju iznad svih granica i čine štetu svojoj okolini.

Tekst/foto: Vladimir Protić

ORGANIZATOR SPORTSKO RIBOLOVNI KLUB SLAVONAC -

 LIPIK - U organizaciji Sportsko ribolovnog kluba Slavonac – Lipik održan je šaranski kup. Za kup se prijavilo 11 ekipa s područja Požeško-slavonske županije i šire. Takmičenje se odvijalo od petka do nedjelje do 13. sati (12.7) po sistemu ulovi i pusti (prije toga bi se riba izvagala). Prvo je bio ždrijeb za izvlačenje, pa nakon toga ždrijeb za poziciju na jezeru.

Naj uspješniji ribiči bili su ekipa Poljoprivrednog fakulteta Osijek CC Moore iz Jakšića s ulovljenih 694 kg ribe. Drugi po uspjehu su Zadravec Bajts – Lajt Frends sa 597 kg ulovljene ribe. Treći su BFB Ozalj s 276 kg ulovljene ribe. Slijede Armarium namještaj, Slavonac, Interland i tako dalje. Takmičari su se potužili da je riba slabo grizla.

 Tekst/foto: Gordan Vukić

3. VOLONTERSKI RADNI KAMP MLADIH U PAKRACU -

 PAKRAC - U Gradskom muzeju grada Pakraca predstavljen je 3. volonterski radni kamp mladih u Pakracu na koje su došli volonteri iz raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Njemačke, ukupno 32 volontera-volonterki. Program financira Ministarstvo kulture i znanosti. Prigodno su se gostima obratili ravnateljice muzeja Jelena Hihlih, zamjenik gradonačelnika Goran Labus, voditelj volontera iz Grožnjana Gorana Božanić i jedan od suorganizatora radnog kampa Nikola Ivanović. Ivanović je istaknuo da je grad Pakrac počeo nešto činiti za nacionalne manjine ali da je još daleko od toga da kaže da je zadovoljan. Istovremeno je pozvao sve zainteresirane da posjetite volontere na Omanovcu.

Ovogodišnja tema kampa su 'Nacionalne manjine & Izgradnja mira', i želja da ovaj kamp podrži kako pozitivne procese u Pakracu tako, kroz pozitivne primjere i u ostatku Hrvatske i regije. Nacionalne manjine su najbolji mostovi suradnje među državama, ali i test prava i sloboda cijeloga društva, uključujući i većinsko stanovništvo.

Tijekom kampa, učesnici će se kroz neformalne radionice upoznati s pravima nacionalnih manjina, najvišim standardima zaštite manjina, dobrim praksama, modelima izgradnje mira i uloge manjina u tome s posebnim osvrtom na rad UN-a na području zapadne Slavonije, te posebice Volonterskom projektu Pakrac 1993-1996.

Kao poseban dio kampa, planirano je održavanje konferencije: Značaj nacionalnih manjina u društvima danas, gdje je planirano okupiti predstavnike lokalnih manjinskih udruga, Vijeća nacionalnih manjina (srpsko, češko, talijansko), mlade volontere, te predstavnike lokalne i regionalne samouprave s ciljem upoznavanja novoizabranih članova VNM o ulozi Vijeća, odredbama UZPNM-a, Zakona o odgoju i obrazovanju nacionalnih manjina, Zakona o Registru Vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Također, prisutni će se upoznati s Okvirnom konvencijom o zaštiti nacionalnih manjina i Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima. Konferencija će se održati u pakračkoj Gradskoj vijećnici (Kurija Janković), 16.07.2015. s početkom u 11 sati.

Kroz konferenciju želimo potaknuti VNM da proaktivnije djeluju na unapređenju položaja nacionalnih manjina, a manjinske udruge da se aktiviraju u zagovaraju manjinskih prava, posebice prava na manjinsko obrazovanje.

Tekst/foto: Gordan Vukić

DUGOGODIŠNJI PROBLEM SELA RIJEŠEN U DVA DANA -

 NOVO SELO - Potporni zid uz mjesno groblje već nam je godinama problem na koji sam osobno više puta ukazivao proteklih godina, no ništa se nije činilo da se problem riješi. Drago mi je što je gradonačelnik Neferović prepoznao ozbiljnost situacije te što nam je odobrio pomoć za rješavanje toga problema. Sada nam više neće prijetiti urušavanje groblja – kaže Slavko Budimlić, stanovnik Novoga Sela i jedan od glavnih inicijatora izgradnje novoga, većega i dužega potpornoga zida uz tamošnje groblje.

 Obilazeći proljetos požeške mjesne odbore, gradonačelnik Neferović se za posjeta Novom Selu uvjerio kako je izgradnja potpornoga zida uz groblje doista nužna te je odobrio pomoć Grada. Budući da su mještani iskazali želju da bi sami izveli radove, jer u selu postoji nekoliko građevinskih majstora, zatražili su od Grada Požege pomoć u materijalu (beton, armatura…) te pri iskopu temelja (mali bager).

 - To je nešto što smo mogli odraditi i drago mi je što smo i na taj način pomogli Novom Selu, kako bi se groblje sačuvalo od urušavanja, što bi doista bilo tragično. Lani smo u Novo Selo uložili oko 250.000 kuna, kroz asfaltiranje Ulice sv. Jurja te Novljanske ulice, a ove godine pomažemo na ovaj način. To možda za neke nije velika investicija, ali siguran sam da će za mještane Novoga Sela i druge čiji su najmiliji sahranjeni na tom groblju, to biti vrijedno i opravdano ulaganje. Također mi je drago što su se Novljani sami organizirali i uspješno odradili tu radnu akciju, pokazavši zajedništvo kakvo nam je potrebno i na drugim poljima – kazao je gradonačelnik Neferović.

Dugogodišnji je problem tako riješen u dva dana, napravljen je potporni zid, nešto kraći od dvadeset metara te visine preko metar, u onom najugroženijem dijelu groblja, a poslije će se taj dio žicom ograditi, za što su sada također stvoreni preduvjeti postavljenjem željeznim stupova. Predsjednik Mjesnoga odbora Novoga Sela, Marijan Sertić također je time zadovoljan.

 - Hvala Gradu što nam je pomogao, a hvala i mojim sumještanima koji su odradili dobar posao. Svi zajedno možemo biti ponosni i zadovoljni – kazao je Sertić.

 Grad Požega prije nekoliko je dana Mjesnom odboru Novoga Sela, također na njihov zahtjev, nabavio i trimer za košnju trave koji će, pak, oni koristiti za uređenje zelenih površina na groblju, oko mjesnoga doma i igrališta te drugdje po potrebi.

Tekst: Alen Protić Foto: pozega.hr

 BISERNA ROSA OD 170 PJESAMA -

POŽEGA – Učiteljica u mirovini, rodom iz Cerovca, Terezija Teja Letinić Ciglenečki ovih dana izdala je i svoju četvrtu knjigu pjesama. Iako pjesme piše od mladih dana tek odlaskom u mirovinu počela je te pjesme sabirati i objavljivati, a njen izdavački pothvat počeo je izdavanjem monografije o njenom rodnom selu Cerovcu. Tako je 1996. godine izdala prvu knjigu o povijesti i mještanima rodnog sela „Cerovac, selo u Zlatnoj dolini“ a već 2010. godine i drugi dio monografije o Cerovcu.

 Prvu zbirku pjesama izdala je 1997. godine pod nazivom „Slak u zoru“, drugu zbirku 2004. god. po nazivom „Prsten plavog neba“, treću 2006. god. pod nazivom „Svjetlice“ i sada četvrtu zbirku s novih 170 pjesama pod nazivom „Biserna rosa“

 Ima još jako puno neobjavljenih pjesama, kaže Terezija, no kako zbirke uglavnom izdaje u vlastitoj nakladi, tek uz pomoć nekih sponzora, ide tek kada sakupi dovoljno sredstava za pripremu i tiskanje. Pjesme su joj objavljene u Zbornika „Sto hrvatskih pisaca“, u književnoj reviji Marulić, Požeškom pučkom kalendaru, Planinarskom zborniku, Gupčevoj lipi, Zagorskom listu i tjedniku Kronika požeško-slavonska, a redoviti je sudionik književnih večeri i natječaja za kratku priču i pjesme koje već nekoliko godina organizira redakcija tjednika Kronika.

 Terezija i sada u poznim godinama svakodnevni piše, a kako kaže često i u noći kada se probudi ustane i zapiše koji stih.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija (Tena Protić)

Ljeto
Vrelo sunce
razigrano
obrubila
zlatna traka
na poljani
plavog neba
igraju se
sva oblaka

Magle

Magle gmižu
zastajkuju
postajkuju
u visine se dižu
zastiru staze i pute
vise nad širokim poljima
nijemo šute
kao da nešto
zloslutno slute –
odlaze dolaze
bezbojne niti od zraka
lagane
neuhvatljive
veru se
do oblaka
steru se po poljima
… ali kad se pojave
nečujne
sunčane strijele
odmah
preplašene
nekud sele

Sjena

Moja sjena
vjerna druga
sa mnom po ovom
svijetu
vrluda
prati me svuda
ide sa mnom
ispred mene
ide za mnom
nekad je uska i duga
i tanka kao slama
onda se smanji
igra se sa mnom
nekad se skrije
pa mi se smije
stanem
i ona se zaustavi
pružimo si ruke
i lagano hodamo
bez muke

UPOZORENJE ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

 U periodu od 16.7.-19.7 (četvrtak-nedjelja) postoji UMJERENA (četvrtak) i VRLO VELIKA (petak-nedjelja) opasnost od toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje za područje naše županije !

- Molimo sve građane da postupe prema niže navedenim uputama. Preporuke se posebno odnose na starije osobe, djecu, trudnice i bolesnike. Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se ovih preporuka. Zapišite važne brojeve Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku) i Centar 112. Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše, tražite pomoć i savjetujte se s liječnikom - stoji u priopćenju Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije.

Preporuke za sve:
Klonite se vrućine - izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana od 10 – 17 sati.
Izbjegavajte naporan fizički rad, potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Rashladite tijelo (tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi, nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale).
Pijte redovito i dovoljno tekućine i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće manje obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Rashladite svoj dom - sobnu temperaturu držite ispod 32°C danju i ispod 24°C noću, koristite hladniji noćni zrak, smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana, objesite mokre ručnike, uz uključen uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore.
Pomognite drugima. Nazovite i posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku.
Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest. Ako uzimate lijekove, provjerite s liječnikom koji Vas liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Tekst: Vladimir Protić Foto: DHMZ

ŽUPAN TOMAŠEVIĆ ODRŽAO REDOVNU KOORDINACIJU S NAČELNICIMA I GRADONAČELNICIMA -

 POŽEGA – Na redovnoj koordinaciji požeško-slavonski župan Alojz Tomašević izvijestio je općinske načelnike i gradonačelnike s područja Požeško-slavonske županije o pristupanju županije zajedničkoj tvrtci za zbrinjavanje otpada koja se formira za tri županije, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i dijelom za Sisačko-moslavačku.

– Upravo sam potpisao ugovor s još dva župana oko uspostave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Zakon je naložio da jedan od tri takva centra u Slavoniji ili 11 u cijeloj RH, za nas najbliži bude u Šaguljama na području grada Nova Gradiška. Tvrtka počinje poslovati a riješili smo modele upravljanja i funkcioniranja. Za sada je jedan zaposlenik koji će brinuti oko formiranja, a Požeško-slavonska županija ulaže u tvrtku oko 120 tisuća kuna slijedeće godine. Izgradnju odlagališta s 90% financira Fond za zaštitu okoliša, a tri županije ostalih 10% ovisno o veličini i broju stanovnika županija. Otpad će se prikupljati za našu županiju u dva centra za deponiranje otpada u Požegi i Pakracu i transportirati u Šagulje gdje će biti centar za gospodarenje s tim otpadom. Ta tvrtka će morati poslovati pozitivno, a sva sredstva i financije koje se ostvare u pravilu će se reinvestirati u nova postrojenja, ili pojeftinjuju onaj trošak prijevoza od obrade otpada – ističe župan Tomašević te dodaje da tvrtka treba biti spremna za rad u 2018. godini i preuzimati otpad s područja ove tri županije. Ne očekuje se zbog novog sustava da će prikupljanjem otpada poskupjeti za građane zbog te nove situacije u cijelom lancu zbrinjavanja i prerade otpada.

 Načelnici i gradonačelnici podržali su primjedbe koje je iznio župan na prijedlog novog Zakona o turizmu, koji bitno mijenja raspodjelu sredstava od boravišne pristojbe u korist HTZ-a a na štetu TZ općina i gradova. I ova mala sredstva time bi se akumulirala u HTZ-u, a TZ općina i gradova sa samo 25% sredstava nebi mogle više funkcionirati, što bi se svakako odrazilo na dalji razvoj turizma.

Saborski zastupnik Franjo Lucić podržao je prijedlog da se bista dr. Andriji Štamparu premjesti u krug Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije jer njemu kao čovjeku koji je razvijao javno zdravstvo to mjesto i pripada. On je i onda kada su dobili obavijest da se daje bista kao poklon grada Zagreba predlagao da se u njegovom rodnom Drenovcu samo obilježi kuća i stavi manja bista, a da se ova svakako postavi u Požegu i to ispred Doma zdravlja, bolnice ili zavoda za javno zdravstvo. Zašto je to tadašnji gradonačelnik grada Požege Ronko postavio ispred željezničkog kolodvora nije jasno nikome, jer on nije bio željezničar, no to se sada može ispraviti i bista postaviti tamo gdje je najprimjerenija. Dobro da je nisu stavili ispred neke tiskare, jer ironično se izrazio Lucić, sigurno su mislili da se Andrija Štampar bavio štampanjem.

Tekst/foto: Vladimir Protić