RAZGOVOR POVODOM: s gradonačelnikom grada Požege Vedranom Neferovićem nakon usvajanja proračuna od 121 milijuna kuna i velikih investicija u gradu Požegi -

POŽEGA – Gradsko vijeće je na 19. sjednici usvojilo jedan od najvećih proračuna grada Požega, težak 121 milijun kuna, koji će s nekoliko investicija ubrzati razvoj grada. Grad Požega uzima jedan veliki zamah, no iako nisu imali nikakvih svojih prijedloga na proračun, oporba ga nije podržala. Zašto je tome tako razgovarali smo s gradonačelnikom Neferovićem.

- Nakon ove dvije i pol godine rada Gradskog vijeća u ovom sazivu možemo dobiti jedan presjek. Ova posljednja je jedna od najvažnijih zato što je i ovaj proračun za 2016. i odluka o kreditnom zaduženju potpuno transparentno prezentirana građanima i političkim opcijama u gradu koje participiraju u gradskom vijeću. Od 17. studenog nitko nije dao nikakav komentar putem medija na ono što smo iznijeli, zašto se ulazi u kreditno zaduženje, za koje projekte. Moramo biti svjesni činjenice da mnogi objekti koje grad treba sačuvati i obnavljati, o kojima brine nisu na jednoj razini kava bi bila poželjna. Iz tog razloga smo se i odlučili za kredit, no izostala je reakcija. Znači ako nisu imali što reći smatrali su da je opravdano da se u to ide.

Oporba nije podržala ni proračun, a da nije dala niti jedan amandman na proračun?
- Od kada smo preuzeli grad Požegu u ovom sastavu proračun je doista realno planiran. Više smo očekivali od natječaja za Europske fondove, no oni na žalost nisu raspisivani. Imali smo sreću dok je grad bio jače financijske mogućnosti, a to je 2014. godine, što smo financirali dokumentaciju za nekoliko važnih projekata u gardu Požegi. Uvidjeli smo nekoliko problema oko financiranja tih projekata koje sada rješavamo putem kredita. Zašto oporba nije dala amandmane ili prijedloge ne znam, ali je istina da su i prošla dva proračuna bila realna, da se radilo odgovorno. Bilo je tu i otvorenih mogućnosti za neke natječaje, gdje smo kroz soft mjere osigurali neka sredstva, što i sada očekujemo.

Nema na svakoj sjednici žučnih rasprava i dijaloga?
- S njihove strane vidljivo je i da se tenzije na gradskom vijeću pojave samo onda kada pojedinci dolaze na sjednice i koji dolaze s ciljem unijeti mučnu atmosferu u rad gradskog vijeća. Ja ne bih podcijenio niti jednu vijećnicu ili vijećnika od strane SDP-a, ali sigurno da klima i atmosfera u gradskom vijeću ovisi o tome da li pojedinac dolazi ovdje vrijeđati, omalovažavati, pravit se zaboravan za sve ono što nas je dočekalo iz bivših mandata SDP-a, a da i danas još ima neriješenih stvari iz prošlosti. Za mene osobno misterij su svi ti ugovori s pojedinim, dali udrugama, obiteljskim centrom HŽ-om. To je stvarno misterij pod kojim okolnostima je to sklapano, s toliko nedefiniranih obveza, što ukoliko se nešto ne napravi, tako da je to zapravo bježanje od velike istine. Radilo se šlampavo.

Oporba uvijek daje primjedbe da grad slabo daje gospodarstvu, no ovaj veliki investicijski ciklus dat će zaista puno cijelom požeškom gospodarstvu?
- Ja bih bio najsretniji kada bi grad Požega mogao izdvojiti 2 ili 3 milijuna kuna za subvencije za kamate gospodarstvenicima za njihove razvojne programe. Međutim naši gospodarstvenici koji su preživjeli ova turbulentna vremena koji su izvukli svoje tvrtke i stabilno posluju, nose se na tržištu, koji izvoze, znaju se suprotstaviti svim izazovima, mi ne možemo njima previše pomoći. Nameti koji dolaze s nivoa države, na njih grad ne može utjecati, a druga stvar su potpore novim poduzetnicima koje su uvjetovanje pomoćima kod zapošljavanja, što smo prošle godine nešto realizirali. Moram istaći da smo pripremili projekt gospodarske zone, pripremili Poduzetnički inkubator. Ne možemo pobjeći od istine da se u nekim gradovima nakon četiri godine u Poduzetničkom inkubatoru tvrtke osamostaljuju, no to su neke druge vizije koje su neki drugi gradovi imali. To se ne može brzo realizirati, posebno nakon odluke Vlade RH o raspodjeli poreza na dohodak gdje smo ostali uskraćeni i za potrebna servisiranja gradskih potreba. Poduzetništvu potpora da, pa što je bila naša odluka u 2013. god., da se prilikom realizacije legalizacija plaća komunalnu doprinos po cijeni od 1 kune m3. To je bila velika potpora i ušteda za gospodarstvenike. No mi nemožemo socijalno pomagati poduzetništvo, ali smo svejedno kroz svoje soft projekte zaposlili 61-og djelatnika s Asistentima u nastavi, pomoć u kući i multifunkcionalnom centru za rehabilitaciju.

Potpora gospodarstvu je i gradnja Poduzetničkog inkubatora?
- U Poduzetničkom inkubatoru bi poduzetnicima početnicima davali poslovni prostor pod vrlo povoljnim uvjetima. Tu je kasnije i poduzetnička zona. Ima tih zona puno u Hrvatskoj pa i praznih. Stoga smo planirali da idemo u partnerske odnose s drugim gradovima i općinama koje već imaju poduzetničke zone, a nemaju još puni potencijal i sredstva za uređenja svojih zona. To smo govorili znajući kavo imamo stanje s našom poduzetničkom zonom. Sada imamo 36 ha prostora koji smo počeli uređivati, od izvlaštenja do uređenja starog korita rijeke Orljave. To je tražilo vrijeme jer ne ide od danas do sutra. Vratimo se u vrijeme kada se gradila Industrijska ulica, zašto se tada nije vodilo računa da se poduzetništvo mora razvijati u gradu Požegi. Da li je tada grad trebao otkupljivati čestice za kasniju ponudu poduzetnicima. Sada kada je već definirana više trgovački a manje proizvodno, htjeli smo da imamo niz parcela s poduzetnicima s proizvodnjom. Do sada unazad dvije godine nitko ništa nije ovdje rješavao. I to ćemo konačno riješiti.

Ova tri velika objekta koja se predviđaju graditi su sigurno velika šansa za građevinarstvo, tvrtke za opremanje i dr?
- Grad će biti investitor ne samo ovih 35 milijuna kuna, nego i iz redovnih sredstava proračuna. Trg sv. Terezije je po troškovniku projektanta oko 12 milijuna kuna. Očekujemo na natječaju dobiti nešto nižu cijenu, tako i za Dječji vrtić i Gradske bazene. To će dati prostora građevinskim tvrtkama a također kod opremanja računamo na domaće tvrtke. Smatram da će se naći prostora za sve i da će oni imati od ovoga koristi. Na mjestu starog vrtića razmišljamo o uređenju parkirališnog prostora na dva nivoa, gdje bismo dobili oko 200 parkirališnih mjesta kako bi rasteretili parkiranje u gradu Požegi, riješili pitanje uže jezgre grada i parkiranja uz sportsku dvoranu. Grad nema prostora za garažu ili parking a vozila je sve više. To je ujedno i rješenja za Trg sv. Trojstva da se s plohe trga uklone parkirana vozila. promet je nemoguće zaustaviti, ali ukloniti parkirana vozila je želja i plan. Rekonstrukcija bazena je također potrebna, jer se novom bazenskom tehnikom provodi filtriranje vode, a ne da vodu vučemo iz vodotoka. Ponudu imamo od svjetske firme koja postavlja bazene od olimpijskih igara do svjetskih prvenstava i sigurno je za nas prihvatljiva betonska obnova školjke na koju dolazi sustav folija. Idemo na efikasan, čist i racionalan sustav, a uz veliki bazen dolazi i manji bazen 25 x 12 m, te novim sadržajima. Dječji vrtić je gradu potreban, stalno imamo pritisak za nova upisivanja djece i s novim standardima osigurat će smještaj za 200 djece.

Ostaje problem sportska dvorana pri OŠ Dobriše Cesarića koja je trebala biti projekt ministarstva, no nije došlo do raspisivanja natječaja?
- Sportska dvorana je prioritet i iskreno se nadam po svim naznakama da će od Ministarstva regionalnog razvoja iduće godine ići jedan program gdje bi se pomoglo financiranje projekata koji se nisu financirali putem Ministarstva prosvjete i sporta. Pripremamo svu dokumentaciju da se možemo javiti i konačno u gradu Požegi jednu osnovnu školu potpuno opremiti, dijelom i vlastitim sredstvima. Nakon 25 godina od nastanka Hrvatske ovaj grad zaslužuje jedno značajnije ulaganje države u osnovno školstvo, ne samo sportske dvorane, nego i opremanje produženog boravka s kuhinjom i dodatnim učionicama.

Zašto se ne koriste više sredstva Europske unije, pitanje je oporbe, te da li se ovi projekti mogu kasnije uključiti u sufinanciranje od EU?
- U suradnji s našim odjelom za EU obavili smo niz razgovora s konzultantskim kućama saznali smo da nije izvjesno da će se gradnje ovakvih objekata moći pratiti sredstvima EU. Zbog toga smo krenuli na vlastito financiranje, a ako se pojave potrebni natječaji rješavat ćemo to. Očekujemo od Fonda za zaštitu okoliša pomoć oko rješavanja zagrijavanja vode za bazen, ostala EU sredstva za izgradnju bazena nisu na vidiku. Projekte poput Požeške kuće radimo s Ministarstvom turizma koji ulazi u drugu fazu, pa financiranje objekta Thalerov hram, po uzoru na Thalerovu kolibu gdje koristimo takve mogućnosti financiranja. Projekt Gradske knjižnice koji je u završnoj fazi pratimo zajedno s Ministarstvom kulture i nadam se da ćemo uskoro završiti tu građevinu.

Evo više od deset godina sve investicije i uređenje u Gradskom muzeju su zaustavljene, sada ste jednom odlukom to konačno riješili?
- Evo to je jedan primjer povezan s prošlim pitanjem, Natječaj za kulturnu baštinu je raspisan, mi imamo spremnu dokumentaciju, sve potrebne pokazatelje koji opravdavaju zašto idemo na natječaj, odradili smo veliki posao u našim odjelima, a problematičan je bio dio suvlasničkog dijela objekta muzeja koji je imao privatni vlasnik. To nije jedini slučaj, jer se proteklih godina pojavilo puno tenzija prema privatnim osobama koje imaju neku poveznicu s gradskom imovinom, s suvlasničkim odnosima ili pravima iz nekih sporova ili vraćanja imovine. Ne možemo naše građane gledati s nekom ružnom slikom ako traže neko svoje pravo u skladu s zakonom, netko tu mora presuditi. Ja nisam taj arbitar koji će reći da netko ima pravo na nešto, a poučen iskustvom ne želim da me se bombardira sa kaznenim prijavama samo zato što želim problem riješiti. Činjenica da neki bježe od problema, bježi se i na Gradskom vijeću i traži se sumnja u nečemu što ne treba biti sumnjivo. Ili će se problem riješiti ili će ostati taka kakav je, a muzej je definitivno u katastrofalnom stanju. Sve Vlade i ministri u posljednjih 15 godina znaju za taj problem. Mi smo to sad riješili i to nije nikakvo herojsko djelo, nego normalan način rješavanja problematike koju građani Požege imaju u odnosu na gradsku vlast. Sretan sam što je tome tako i moja dobra volja od početka je bila, ali samo u skladu sa Zakonom. Nadam se da ćemo uspjeti muzej financirati iz EU sredstava.

Uz brojne probleme nailazite i na ljude koji Požegi žele pomoći?
- Imamo dobrih ljudi koji vole Požegu, koji su porijeklom iz Požege, u nekim ministarstvima, u nekim sustavima koji nam izlaze u susret, s informacijama i smjernicama. Oni nas usmjeravaju gdje ići, dali čekati ili s rješenjem ići odmah. Ja se tim ljudima zahvaljujem jer su na našu ideju dodavali svoje ideje i naveli nas da razmišljamo i nekako drugačije. Takve ljude želim u Gradskom vijeću, takve sugovornike želim i na ulici, da me zaustave i upozore na nekakav detalj. Želim da komuniciraju a ne da samo dolaze na gradsko vijeće i stvaraju jednu mučnu atmosferu pa građanima ispada da to vijeće nema smisla, da ne treba izlaziti na izbore. Ja želim postići da građani na izbore izlaze u još većem postotku i sudjeluju u radu zajedno s nama.

Tekst/foto: Vladimir Protić

TRADICIONALNI BOŽIĆNI KONCERT GLAZBENOG DRUŠTVA VILA VELEBITA -

POŽEGA – Svoj tradicionalni Božićni koncert i ove godine Glazbeno društvo „Vila Velebita“ podarila je građanima Požege u punoj dvorani Gradskog kazališta Požega. Ujedno je ti i prilika da Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“ u kojem i djeluje Glazbeno društvo podnese izvještaj o radu, koncertima, gostovanjima i uspjesima, te prikaže novi repertoar koji su vrijedno uvježbavali. „Vila Velebita“ jedno je od najaktivnijih i naj organiziranijih društava i udruga grada Požege, koje osim glazbenog dijela vrlo aktivno djeluje i na ostalim područjima kulture, likovnog i književnog stvaralaštva.

- Ovo je jedan sublimat svih naših aktivnosti, u glazbenom smislu, jer mi u našem društvu imamo nekoliko sekcija koje su također aktivne, a najaktivnija je svakako glazbena sekcija. U njoj djeluje mješoviti pjevački zbor koji je upotpunjen s tamburaškim orkestrom Glazbene škole Požega. Ove godine smo upriličili brojne nastupe diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu. Sadržaj večerašnjeg koncerta odabrane su ponajbolje točke naših nastupa tijekom cijele godine – istakao je predsjednik društva prof. dr. sc. Josip Fajdić, koji dodaje da je društvo cijele godine uspjelo održati visoku kvalitetu svoga rada, svojih nastupa, organiziranja brojnih izložbi recentnih autora, organiziranja književnih predstavljanja i promocija književnih djela.

- Naravno sve smo to proveli i uz jedne određene teškoće, pa je potpuni nonsens da mi nemožemo više izlagati u Gradskom muzeju. To je bedastoća prvog reda o kojoj nitko ne vodi brigu. Predstavljanje pisanih naslova odvija se bez problema i već sada mogu najaviti predstavljanje književnosti Hrvata u Vojvodini, Tomislava Žigmana, a paralelno koncert našeg pjevačkog zbora u Subotici. Na neki način naš nepisani zadatak je to multietničko spajanje, posebno s onim enklavama u kojima su Hrvati nacionalne manjine, od Mađarske, Slovenije, Vojvodine, Crne Gore. Posebno smo zadovoljni što smo uspostavili i suradnju s Hrvatima iz Makedonije, pa nas očekuje gostovanje jednog kulturno umjetničkog društva iz Bitole - najavio je predsjednik Fajdić.

Na koncertu u prvom dijelu mogli smo čuti i vidjeti najbolje točke s gostovanja u Šopronu, Pečuhu, Kotoru, Valpovu, Vukovaru i skladbama sa Ličke večeri. Mješovitim pjevačkim zborom rukovodila je Monika Salač Botički, a tamburaškim orkestrom i komornim tamburaškim ansamblom Glazbene škole dirigirao je Saša Botički. U drugom dijelu koncerta izvedene su božićni i blagdanski napjevi i skladbe.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POVIJESNO DRUŠTVO ORGANIZIRALO PREDAVANJE ČASNE SESTRE MIRNE MATIĆ -

POŽEGA - Dana 04. prosinca 2015. godine u prostorijama Katoličke klasične gimnazije u Požegi u organizaciji Povijesnog društva Požega održano je predavanje časne sestre Mirne Matić na temu: „Djelovanje sestara milosrdnica u Požegi kroz proteklih 150 godina (1862. – 2012.)“. Predsjednika Povijesnog društva Požega profesor Vinka Tadića kratko je upoznao s biografijom sestre Matić. U izuzetno sadržajnom jednosatnom predavanju sestra Matić iznijela je niz činjenica kojima je potvrdila važnu ulogu sestara milosrdnica i sve aspekte njihova djelovanja u Požegi u spomenuto vrijeme.

Podsjetila je da Družba sestara milosrdnica djeluje u duhu i karizmi sv. Vinka Paulskog koji je u 17. stoljeću u Parizu utemeljio Družbu otaca Lazarista i Kćeri kršćanske ljubavi. Prvih šest Vinkovih duhovnih kćeri došlo je u Zagreb 05. rujna 1845. godine. U Požegu 16. rujna 1862. godine dolaze prve dvije sestre učiteljice Filomena Massi i sestra Serafina Šipoš. Počele su s radom na Osnovnoj, kasnije i u Višoj djevojačkoj školi koje su djelovale od 1862. do 1945. godine. Ipak, školske godine 1935./36 dolazi do promjene imena Više djevojačke škole u Privatnu žensku građansku školu Matije Antuna Relkovića u Slavonskoj Požegi koje se zadržala sve do kraja svojega postojanja. Od 1934. godine i Osnovna djevojačka škola nosi promijenjeno ime Državna djevojačka osnovna škola Katarine Zrinske.

Sestra Matić istaknula je i djelovanje Gospodarsko–domaćinske škole u Požegi (1928. – 1945.), rad sestara milosrdnica u Gradskoj javnoj bolnici smještenoj u Vučjaku i kasnijoj banovinskoj bolnici preko Orljave (1873. – 1944.). Važno je naglasiti doprinos sestara utemeljenju Orfantorija za siromašne đake (1906. – 1948.), Dječjeg zabavišta (1928. – 1945.), Gradske ubožnice (1936. – 1947.) te Internata za djevojčice (1880. – 1949.). Nakon Drugog svjetskog rata sestre prestaju raditi u školama, bolnicama i ostalim ustanovama, ali njihovo djelovanje zbog toga nije ništa manje važno. Spomenuto je i djelovanje sestara u Župi sv. Leopolda Mandića od njezina utemeljenja 1976. godine do danas, Zajednici sestara u Franjevačkom samostanu (1958. – 1983.) i sestarskom stanu na Varelovcu useljenom 1964. godine. Osnivanjem Požeške biskupije sestre milosrdnice djelovale su u biskupskom ordinarijatu.

U konstruktivnom i poučnom osvrtu na predavanje profesorica Marija Radonić iznijela je i obiteljski primjer vlastite svekrve Anastazije Polašek i njezine sestre Vlaste Polašek. One su bile polaznice škole časnih sestara, što je profesorica i potkrijepila prikazom diplome Marijine kongregacije Anastazije Polašek kao i fotografijom Vlaste Polašek tijekom jedne procesije održane u Sarajevu.

Vjerujemo da će grad Požega nastaviti njegovati povijest, sadašnjost, ali i budućnost rada sestara milosrdnica koje su svojim zapaženim djelovanjem postale neizbrisivim dijelom njegove povijesti i identiteta.

Tekst/foto: Zoran Jekić

E-MAIL UPUĆEN TJEDNIKU KRONIKA OD ČITATELJA -

Molim vas pitajte požeškog gradonačelnika – još 2012. godine u godišnjem planu bila je predviđena rekonstrukcija vodovoda i ulice s nogostupom za Ulicu Hrvatskih branitelja i Mlinsku u nastavku. Još sljedeću godinu se spominjala u planu, a sada je više nema. Vodovod je u katastrofalnom stanju i vrlo često dolazi do pucanja cijevi, kopanja po nogostupu, krpan je već na preko 20 mjesta. Kolnik također traži ozbiljniju sanaciju, jer to je jedna od prometnijih ulica grada Požega. Kada se mogu očekivati radovi.

Odgovor gradonačelnika Vedrana Neferovića.
– Zahvaljujem se na upitu Vašeg cijenjenog čitatelja. S obzirom na složenost situacije u Ulici hrvatskih branitelja i Mlinskoj ulici u Požegi te prema procjenama koje imamo riječ je o investiciji vrijednoj gotovo 6 milijuna kuna. Budući da zahvat u ovim dvjema ulicama zahtjeva znatna financijska sredstva nismo ga mogli uvrstiti u proračun za 2016. godinu.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SVETI NIKOLA POSJETIO ČAGLINSKU ŠKOLU -

ČAGLIN - I ove godine sv. Nikola je imao puno mjesta na koje je morao stići i donijeti darove za dobru djecu. Tako je svoj dolazak najavio Osnovnu školu Stjepana Radića u Čaglinu.

Učenici od 1. do 4. razreda Matične škole i učenici Područnih škola s nestrpljenjem su ga očekivali i čestitkom mu uljepšali imendan. Ispričali su mu kako su cijele godine bili dobri i poslušni i da će takvi i ostati. Sveti Nikola je rekao kako ove godine nije poveo Krampusa sa sobom jer je čuo kako su čaglinski učenici pristojni i dobri, a među takvom djecom Krampusu nema mjesta.

Zadovoljan što su mu priredili tako lijep doček, sv. Nikola je srdačno zahvalio učenicima na toplom prijemu i u pratnji načelnika Općine gospodina Dalibora Bardača i ravnateljice škole gospođe Slađane Švajda podijelio slatke darove.

Tekst: Vladimir Protić Foto: OŠ Stjepana Radića Čaglin

POTPISAN UGOVOR O ULAGANJU 200 MILIJUNA KUNA NA PODRUČJU GRADA LIPIKA -

LIPIK – Potpisujemo jednu veliku suradnju, jedan povijesni razvoj gospodarstva i zapošljavanja, ali svakako razvoja turizma i turističkih mogućnosti na području županije i grada Lipika. Ovo je zajednički ugovor iz kojeg je vidljivo da zajedničkim i partnerskim odnosom želimo pridonijeti razvoju gospodarstva. Županija je otvorena partnerskom odnosu kako bi zaustavili odlazak iz ove Slavonije i vratili slavu gradu Lipiku, koji je još prije 250 godina bio grad za odmor, uživanje – istakao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević prije potpisivanja ugovora s investitorom, tvrtkom Itema-Iprom, koja je kupila lipički ZRC i sprema se samo u prvoj fazi uložiti oko 200 milijuna kuna, te zaposliti 110 djelatnika. ZRC je bio nekoliko godina u stečaju i sudbina mu je bila neizvjesna, hotel u potpunosti srušen, a stari Kursalon u potpunosti devastiran. Agonija je trajala dugi niz godina, dolazili su i odlazili potencijalni investitori, a jedini konkretan svojom kupnjom, Item je dao do znanja da je spreman i ulagati.

- Nada se da ovim potpisom ugovora okrećemo novu povijest grada Lipika i vraćanja tog sjaja koji je on nekada imao. Bit će razvoja, bit će novog zapošljavanja. Investicija je velika u 1. fazi gotovo 200 milijuna kuna, a u drugoj fazi ulaganja u aqua park još oko 120 milijuna kuna. Mi smo sada vlasnici nekretnina ZRC-a i ovih dana predajemo aplikaciju na EU fondove i tu nije kraj. U prvoj fazi izgradit će se novi hotel i obnoviti Kursalon, te perivoj. Nakon toga slijedi zapošljavanje 110 izravno zaposlenih djelatnika, a neizravno s obzirom da ćemo uzeti lokalne partnere na projektu, još toliko ili više. Planira se natkrivanje i proširenje postojećih bazena  – istakao  je Zdravko Mikolić, direktor Itema Ltd, tvrtke koja u ovom poslu nastupa kao Itema-Iprom d.o.o., te dodao da će se i u izgradnji nastojati uključiti svi domaći građevinari i proizvođači opreme.

- Ovaj ugovor između investitora, grada Lipika, Požeško-slavonske županije TZ Lipika i TZ Požeško-slavonske županije, Regionalne agencije Panora samo je dokaz ogromnog projekta. Za grad Lipik ova investicija znači da nakon koje u Lipiku više ništa neće biti isto. Ovaj projekt dobro će doći cijeloj županiji, jer turistička destinacija nije samo Lipik. Kao jedan od najljepših gradova u najljepšoj županiji Lipik ima priliku da ovim sredstvima od 5 milijuna kuna za pripremu projekta, promociju grada i županije, da se za njega čuje više nego ikad. Nakon prve faze ide druga faza i Lipik će dobiti termalnu rivijeru – istakao je lipički gradonačelnik Vinko Kasana koji dodaje da je zbog ovog projekta grad pokrenuo izgradnju još niz turističkih sadržava, kao što je uređenje jezera Raminac, izgradnje novog hipodroma, gradnja nove ergele, parkova, sportskog centra što će se sve dobro uklopiti u turističku ponudu. Grad se intenzivno uređuje, jer kaže Kasana svima je znano da se ne možeš baviti turizmom u gradu koji je srušen i od slijedeće godine neće biti više niti jedne ruševine u gradu Lipiku, a bit će poznat kao grad cvijeća i grad za uživanje.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POVODOM BLAGDANA SV. NIKOLE -

JAKŠIĆ - Članovi folklornog društva HKUD „Slavonija“ Jakšić došli su na ideju da povodom blagdana sv. Nikole organiziraju priredbu i darivanje slatkim paketićima sve djece na području Jakšića. Kako su inače poduzetni i aktivni vrlo brzo su organizirali priredbu, dobili pokroviteljstvo općine Jakšić, a članovi su se organizirali i na kuhanju vina i čaja, a kupovala se samo šalica. Na taj način, kaže predsjednik Dario Pažin, uspjeli smo sve financirati, pa i nabavku 300 slatkih paketića za svu djecu.

Na prostoru novo asfaltirane ulice koja vodi do novog dječjeg vrtića koji očekuje otvorenje za koji jesec, okupilo se nekoliko stotina djece i njihovih roditelja, a osim kuhanog čaja i vina na ponudi su bili i proizvodi domaćih OPG-a koji se bave medarstvom i voćarstvom, jabuke i sok od jabuka, sokovi aronije i proizvodi od meda. U očekivanju sv. Nikole dječja skupina HKUD Slavonija i Matice slovačke izvele su nekoliko prigodnih pjesmama, a onda je iznenada iz polja došao Krampus. Iako prilično zastrašujući, donio je cijeli naramak šiba, koje su djeca malo s nepovjerenjem ipak uzimala, ona veća, a ona manja ni pod slučajno.

Uskoro je stigla povorka svečano ukrašenih konjskih zaprega domaćih konjogojaca, u kojoj se uz načelnika općine Ivicu Kovačevića dovezao i sv. Nikola. Naravno kada su djeca vidjela i velike vreće koje je Nikola nosio, da veselje nije bilo kraja, a slatki paketić se čvrsto držao u rukama. Nakon podjele i obveznog fotografiranja nastavljano je sa zabavom i druženjem, a vrijedni članovi folklornog društva mogli su biti u potpunosti zadovoljni.

Tekst/foto: Vladimir Protić

JUDO KLUB KUTJEVO -

KUTJEVO – U subotu, 05. prosinca Judo klub „Kutjevo“ organizirao je svoje prvo polaganje za KYU pojaseve. Džudašice i džudaši su polagali za 8. KYU (bijelo-žuti pojas) te 7. KYU (žuti pojas). Program za bijelo-žuti pojas,uspješno su savladali Ivana Grgić, Ana Lučić, Helena Bobinac, Magdalena Grgić, Leo Štivić, Luka Karničnik, Matija Dražetić, Jakov Šipoš, Jona Šipoš, Gabrijel Galić, Lea Galić, Matej Grgić, Tomislav Križanović, Ivan Kljajić te Laura Pastierik.

Program za žuti pojas uspješno su savladali: Matej Franjić, Luka Radošević, Marija Lučić, Ivan Pastierik, Devid Voštog, Sara Antunović, Marina Maljur, Anđela Marković, Nina Barić, Danijel Šestak, Karlo Brkanović te Marijan Tadijal.

- Čestitam svim svojim džudašicama i džudašima na uspješnom polaganju jer smatram da je to jedan od najvećih i najbitnijih dana u judo godini. Svaka razina pojasa za sobom povlači i dodatnu odgovornost i prema sebi ali i prema drugima. Vjerujem u svoje borce i ponosan sam na njih, ali nas očekuje još puno truda i puno rada kako bi u sljedećoj godini nastavili sa izvrsnim rezultatima te opravdali današnje polaganje – istakao je trener Judo kluba „Kutjevo“, Hrvoje Prevolšek.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Judo klub Kutjevo

REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE KUTJEVAČKE VINSKE CESTE -

VENJE – Članovi Udruge Kutjevačke vinske ceste sa svoje redovne Godišnje skupštine uputili su javnosti poruku svog nezadovoljstva ukidanjem, sada već drugu godinu, tradicionalnog pučkog martinjskog običaja i ceremonijala krštenja vina po starim narodnim štatutima. Kada se taj običaj krštenja mošta s ceremonijalom počeo odvijati na javnim površinama, prije petnaestak godina, prvotno ispred ulaza u kutjevačku vinariju, a kasnije na jedinstvenom Trgu graševine, znalo se okupiti i do dvije tisuće planinara. Drugu godinu od kada je nerazumnom odlukom TZ grada Kutjevo na prijedlog nekih članova vijeća taj običaj ukinut i prenesen s Trga graševine u crkvu broj planinara i gostiju se znatno smanjio. Članovi udruge smatraju da se takvi vinski običaji moraju potencirati jer privlače goste, a crkveni blagoslov vina može biti i dalje u crkvi, gdje će vinari voziti svoje vino konjskim zapregama na blagoslov, ali održati nakon toga i pučki običaj Martinja na trgu, kao prijašnjih godina uz zabavu za sve posjetitelje.

Iz tog razloga na Skupštini je donesena i odluka o osnivanju sekcije KUD sv. Martin koja će organizirati na svekoliko zadovoljstvo tradicionalni pučki obred krštenja mošta na Trgu graševine u Kutjevu. Nakon skupštine organizirali su krštenje mošta koji su vodili vinski biskup Ivan Fistrić Fio, vinski fratar Hrvoje Sontaki Ceco, uz sudjelovanje vinskih ministranata i vinskih kumova, Nade Razumović i Stjepana Bićana iz Zagreba, a uz domaćinstvo predsjednika udruge Zvonka Škopeca.

Nakon ceremonijala dodijeljena su i priznanja za najbolju platu koja je ponuđena gostima za večeru nakon skupštine, a prvu nagradu je dobio Marko Jakovljević iz Venja, dok je za najbolje ocjenjeno mlado vino priznanje dobio Drago Razumović iz Kutjeva. Nastavilo se s druženjem uz kutjevačke Sanjare i dobra vina kutjevačkih vinara.

Udruga je pokrenula i peticiju na koju se već do sada potpisalo 180 vinara, gospodarstvenika, gostiju Kutjeva i građana grada Kutjeva, kojom se traži vraćanje starog pučkog vinskog ceremonijala krštenja mošta o sv. Martinu na Trg graševine u Kutjevo. Udruga je ponovno uredila spomenik Graševini koji će uskoro postaviti.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEŠKI RONIOCI UZ BLAGDAN SV. NIKOLE I DAN GRADA KRALJEVICE -

KRALJEVICA - Povodom blagdana sv. Nikole i Dana grada Kraljevice i ove godine se održalo tradicionalno hodočašće Svetom Nikoli. Riječ je o podmorskom hodočašću koje je ove godine privuklo čak 123 ronioca iz brojnih klubova iz Hrvatske ali i drugih zemalja. Kip Svetog Nikole se nalazi na dubini od 25 metara ispred poluotoka Oštra. Do kipa vodi poučna staza na kojoj se ronioci imaju priliku upoznati s bogatom florom i faunom. Osim što je ovo bilo sedmo podmorsko hodočašće, Klub podvodnih aktivnosti "Adria" je obilježio 40. godišnjicu rada, a manifestaciju je obogatio godišnji seminar instruktora i voditelja ronjenja u organizaciji Hrvatskog Ronilačkog saveza. Predsjednik Saveza, Kamilo Čuljak oduševljen odazivom ronioca rekao je, kako je ovo značajna manifestacija, a čim je 100 i više ljudi u moru, može se reći da se ovo ubraja u najveće manifestacija na Jadranu u ovoj godini.

Nakon urona ronioci su imali priliku poslušati nekoliko zanimljivih predavanja s projekcijama: "Hrvatska reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u podvodnoj fotografiji"- Dalibora Andresa, te predavanje Danijela Frka: "Istraživanje američkog bombardera B-24 Tulsamerican kod otoka Visa". Ronilački klub Požega je predstavljao voditelj ronjenja Zdenko Oroz.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Ronilački klub Požega