OŠ ANTUNA KANIŽLIĆA -

POŽEGA - U OŠ Antuna Kanižlića održao se već tradicionalni humanitarni sajam u sklopu školskog projekta „Gladnoj djeci za školski obrok" i humanitarne akcije u suradnji s Udrugom Marijini obroci Hrvatska, kao dio međunarodnog projekta Mary's meals.

- Cilj je da što više gladne djece ima obrok u školi, jer oko osam tisuća djece dnevno umire od neishranjenosti, a deseci milijuna djece nemaju mogućnost ići u školu – rekla koordinatorica projekta Ivana Pudić.

Građani, učitelji i djeca donijeli su razne stvari, od očuvane odjeće, igračaka, kućnih potrepština do knjiga i raznih drugih stvari, a u sklopu sajma otvorena je i mala slastičarna.

Marijini obroci su globalni pokret koji uspostavlja projekte prehrane u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta u kojima glad i siromaštvo sprečavaju djecu da steknu obrazovanje. Oko 15 eura potrebno je godišnje za prehranu i školarinu jednog učenika. Globalni pokret Marijinih obroka započeo je 2002. godine s projektom prehrane za 200 djece u Malaviju. Danas Marijini obroci svakodnevno hrane preko milijun djece u 12 različitih zemalja diljem Afrike, Azije, Južne Amerike i Kariba.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

JEDNA POŽEGA -

Požega, središte županije i njen zamašnjak u realizaciji Projekta Slavonija

Darko Puljašić je svjestan odgovornosti koja ga čeka poslije skorašnjih izbora. Kao novi gradonačelnik dužan je gradu, pa posredno i županiji, osigurati sveukupnu stabilnost. Jedna Požega. Požega koja se razvija, Požega u kojoj se otvaraju radna mjesta, Požega iz koje se ne odlazi već u nju dolazi. Požega, središte županije i njen zamašnjak u realizaciji Projekta Slavonija. Projekt koji nudi blizu 20 milijardi kuna ulaganja u Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove i energetiku. Darko Puljašić diše mentalitetom pobjednika. Uspjeh odražava njegov privatni, poslovni i politički integritet. To je dokazao. Poslu pristupa temeljito i angažirano. Za njega nema dvojbe što je najveći prioritet i zadaća novog gradonačelnika Požege. Ponavlja i ponavljat će dok se taj prioritet ne realizira.

- Svi projekti koji mogu otvarati radna mjesta. To je prioritet nad prioritetima. Radna mjesta! Svako radno mjesto znači da jedna obitelj ostaje u Požegi, jedno dijete više., u dahu će izgovoriti Puljašić.

Snage mu neće nedostajati, pored svoje dodatnu crpi iz jedinstvene potpore koju mu daje gradska organizacija HDZ-a Požege, ali i ogroman broj građana koji mu daju potporu od kada je službeno obznanio kandidaturu. Svima je zahvalan i najvažnije mu postaje sve ih ne razočarati. Sudeći po njegovoj poslovnoj karijeri, i ljudskim osobinama kojima ga drugi opisuju doista razočarati neće. Štoviše, Požega i njegova energija mogu biti snažna sinergija koja će polučiti uspjeh zadanih ciljeva. Grad koji se svakodnevno razvija, u koji se investira, diplomirani studenti koji ostaju ili se vraćaju u svoj grad, industrijska zona koja se mora proširivati, grad koji se nastavlja izgrađivati… Svi posljednji ekonomski pokazatelji nedvosmisleno upućuju da je Hrvatska izašla iz gospodarske krize i da je opravdano očekivati poduzetnički zamah investicija, odnosno, poduzetničko investiranje i otvaranje radnih mjesta. Darko je već neko vrijeme u kontaktu s desetinom potencijalnih investitora u požeško gospodarstvo, a tu je i Projekt Slavonija kao važan izvor kapitala koji može promijeniti život Slavonije, Požeško-slavonske županije, Požege. Trebaju ljudi koji će predvoditi te procese. Darko Puljašić je nesumnjivo taj.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

ZATUKAO PSA ČEKIĆEM I ZAKOPAO GA -

VELIKA - Nakon što je 77-godišnji Z. M. iz Velike kraj Požege u ponedjeljak čekićem izudarao šestomjesečnu kujicu, mješanku hrvatskoga ovčara, bacio ju je u jamu i zakopao vjerujući kako je nesretna životinja mrtva. No kujica je nakon nekog vremena ipak došla k sebi - iako je bila zatrpana zemljom, uspjela se izvući i vratiti vlasniku monstrumu, koji, osim nje, ima i šestomjesečnog mužjaka, njezina brata.

- Dotični je čipirao samo muškog psa. Zove se Garo. Ženkice se očito u startu planirao riješiti. Čak se raspitivao može li je odvesti na eutanaziju, što je zakonom zabranjeno i nijedan veterinar ne smije usmrtiti zdravu životinju - rekla nam je volonterka Udruge za zaštitu životinja Sirius Požega.

Upravo su oni dobili dojavu o pretučenoj i zakopanoj kujici. Sve su odmah prijavili policiji i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je pokrenulo istragu. S obzirom da nisu htjeli gubiti vrijeme i čekati intervenciju nadležnih institucija, volonteri su u srijedu poslijepodne sami otišli na posjed vlasnika zlostavljača i zahtijevali da im preda oba psa.

- Kad smo ga pitali zašto je to napravio, odgovorio je kako životinje nema čime hraniti jer nema novca, ali ta priča mu baš i ne 'drži vodu'. Naime, riječ je o povratniku iz Njemačke, kuća mu je lijepo uređena, a na podu šupe, u kojoj je očito držao nesretne pse, vidjeli smo komade, ni manje ni više, nego bureka. Dotičnom vlasniku nije dugo trebalo da promijeni 'ploču' pa nam je nedugo poslije ljutito odbrusio kako je kujicu htio ubiti čekićem jer 'mu ne treba'. Očito se radi o najobičnijem nasilniku jer je u nekoliko navrata nasrtao i na nevjenčanu suprugu, koja je branila pse koliko je mogla - govore nam volonteri.

Monstruozni zlostavljač Z. M. čak je bio toliko proračunat da je ženku, kojoj nikada nije dao ni ime, zakopao na susjedovoj zemlji.

- Oba psa su prilično uplašena. Ne znaju hodati na povodac, a kad smo ih nosili do dvorišta, od silnog straha su se pomokrili. Malena ima krvave bjeloočnice od udaraca, ali nadamo se da će se brzo oporaviti - rekla je volonterka iz Udruge za zaštitu životinja Sirius Požega.

Ipak, čini se kako bi horor-priča, koja je zgrozila hrvatsku javnost, mogla dobiti sretan završetak. Naime, Udruzi se javio gospodin iz Zagreba, koji je ponudio pokriti sve veterinarske troškove za oba psa, a navodno ih želi i udomiti. Volonteri, koji se trenutačno brinu za 15-ak pasa, traže prijevoz od Požege do Zagreba, gdje kujicu heroja, ali i njezina brata, čeka bolja i sretnija budućnost.

Izvor: jutarnji.hr

POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA CENTAR KOMPETENCIJA PRI POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOJ ŠKOLI POŽEGA -

POŽEGA – Nezadovoljan sadašnjim načinom obrazovanja u srednjim školama Požeško-slavonske županije koje školuju učenike za biro za zapošljavanje, iz kojih izlaze učenici nespremni za rad, preuzimanje odgovornosti odmah na početku mandata župan Alopjz Tomašević je rekao da se to mora promijeniti. Treba više praktičnog rada, a iz poljoprivredne škole koja je osnovana upravo prije 132 godine za pomoć poljoprivredi, moraju izlaziti učenici koji mogu voditi svoje poljoprivredno gospodarstvo, proizvoditi, a to mogu samo ako im je omogućeno kroz školovanje.

Upravo polaganjem ovog kamena temeljca za novi Centar za kompetenciju u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji, župan Tomašević ne krijući zadovoljstvo, dobio je prvi dio svoje bitke. Slijedi im nastavak, kada će se pri Poljoprivredno-prehrambenoj školi izgraditi farma za intenzivni tov svinja, ekstenzivni tov crnih svinja, hladnjača s pakirnicom, proizvodni praktikumi za preradu voća, povrća, žitarica i dr.

- Poljoprivredna-prehrambena škola ima svojih 120 ha poljoprivrednih površina, voćnjaka i vinograda, a na tabli broj 1 odvojili smo 9 ha zemljišta za izgradnju tri farme. Mi ovime želimo vratiti ugled Ratarnice koja je osnovana prijem, 132 godine, ugled učilišta koje je škola nekada imala, a ovim farmama to se vraća. Dobili smo građevnu dozvolu i vrlo brzo će krenuti gradnja, imamo dozvole za obnovu zgrade škole, uređenje novih laboratorija i praktikuma, podizanje novih voćnih nasada. Kroz ove projekte proširit će se djelatnost škole a to znači i nova zapošljavanja – ističe ravnateljica Marija Grgić, te dodaje da će ove farme biti prvenstveno edukativne, ali ne samo za učenike nago i za gospodarstvenike, poljoprivrednike, od vrtića do umirovljenika pokazati sustav poljoprivredne proizvodnje, edukacije svih vrsta. Škola će uvesti i nekoliko novih zanimanja u školovanju.

Profesorica stočarskih i veterinarskih predmeta, Marija Mršo-Rajić, agronom po struci kaže da će ovaj novi centar značiti će puno za učenike, za sve one koji žele unaprijediti svoje znanje. – Učenici koji izađu iz ove škole izlaze s kompetencijama s kojima će se brzo moći zaposliti ili samozaposliti, ali i da vratimo govedarstvo na noge. Da vratimo u Hrvatsku proizvodnju hrane koju ćemo ponuditi potrošačima. Na ovoj farmi-praktikumu za početak će biti 20-tak krava simentalske pasmine, s izmuzištima, s najnovijom tehnologijom uz držanje krava na debeloj stelji uz prehranu na pašnjaku. Ovdje će moći doći i studenti s fakulteta raditi svoje diplomske radove ili znanstvene radove.

- Poljoprivredno-prehrambena škola Požega bit će uskoro slavonski Oxford. Ovo je povijesni trenutak i povratak načinu školovanja kao nekada kad je osnovana Kraljevska Ratarnica 1885. radi pomoći poljoprivrednicima, a mi sada imamo namjeru upravo da napravimo poveznicu naše poljoprivrede s školom. U ovim modernim učionicama, farmama praktikumima, želimo postaviti trend da upis na ovu školu bude prioritet učenicima, jer ovdje u Slavoniji mora biti težnja proizvodnja hrane i sirovina za prehrambenu proizvodnju. Zbog toga će ovdje biti postavljeni i mini pogoni za preradu a s ciljem da oni koji završe budu nositelji svojih OPG-a poljoprivrednih zadruga i prehrambene industrije. Ovakvo školovanje je i garancija da će mladi ljudi ostati na svojim gospodarstvima, stvarati obitelji i biti garancija opstojnost hrvatske države – istakao je župan Tomašević zahvaljujući se i medijima koji su cijelo vrijeme ovu ideju i inicijativu pozitivno pratili i dočekali realizaciju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POZNATI VINOGRADAR I VINAR IVO ENJINGI S BROJNIM PRIJATELJIMA PROSLAVIO ROĐEN -

HRNJEVAC – Vitalan, pun energije, još uvijek u punom pogonu cijeli dan, a upravo je proslavio 77. rođendan. Da to je najpoznatiji vinar i vinogradar Požeštine i kutjevačkog vinogorja, Ivo Enjingi iz Hrnjevca. Još jučer je posadio 25.000 trsova novog vinograda koji podiže na padinama iznad Hrnjevca.

Na proslavu su mu se odazvali brojni prijatelji, poslovni partneri, suradnici i oni koji su Ivu pratili dugi niz godina, veselili se zajedno s njim nakon svjetskih uspjeha i najpoznatijih vinskih nagrada i šampiona, na proslavama vinskih blagdana, od Vincelova do Martinja koji se kod Enjingija uvijek štuju. Uz tamburaše iz Vinkovaca, jer su naši nažalost bili zauzeti sviranjem u političkim kampanjama, dodaje Enjingi, na rođendan su mu se odazvali i Gazde koji su upravo kod Enjingija svirali kao mladići, no nisu ga zaboravili niti sad kad su već ozbiljni ljudi.

Kako je Enjingi uz vinogradarstvo pokrenuo i stočarstvo i to za naš kraj neobičnog goveda Red angusa, istakao je da se njegova prehrana sastoji od mesa toga goveda i sira domaćeg proizvođača BiZ iz Buka. Poznajući da Enjingi posebno voli sir, Božo Bošnjak donio mu je nekoliko koluta svojih sireva, a Miroslav Kovač, sir poznatog austrijskog proizvođača koji je upravo u Londonu dobio zlatnu medalju. Naravno da su i gosti objedovali od juhe do mesa također Red angusa, no nije prošlo ni bez obveznog odojka i brojnih slastica i torti.

- Osjećam se potpuno zdrav i pun energije, ne posustajem s poslom i upravo proteklih dana formirao sam novi vinograd i jučer završio sadnju 25.000 novih trsova vinove loze. No koliko bih ja još imao snage da je ovo prava država. Činim sve da ostavim svoj trag, kao što su činili mnogi prije mene, trudim se nešto sačuvati, no ovo potpuno rasulo hrvatskog roda, rasipništvo, koje tri puta više troši nego što privređuje. Gradimo crkve, dvorane, škole a djece nemamo, uništavamo proizvodnju a državna uprava nam još traži povišenje plaće. Već sada imaju tri puta veće plaće od onih koji trče i rade. Sve bih još to i zaboravio da imamo bar jednog dobrog političara, jednog dobrog vođu koji bi nas predvodio. No nemamo, nije se rodio. Ja sam se cijeli život trudio nešto učiniti za sve nas – istakao je Ivo Enjingi, koji uvijek ističe da nam sve zlo uglavnom donose političari i politika, nejedinstvo.

Tekst/foto: Vladimir Protić

DJEČJI VRTIĆ CVJETNA LIVADA UKUPNI POBJEDNIK -

POŽEGA – Na Sportsko-rekreacijskom centru u Požegi održan je 16. Olimpijski festival dječjih vrtića Požeško-slavonske županije u organizaciji Požeškog sportskog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora te pod pokroviteljstvom Grada Požege. Festival su u ime pokrovitelja i organizatora otvorili Mario Pilon, zamjenik gradonačelnika Požege i glavni tajnik Požeškog sportskog saveza Željko Mitrović. Nazočni su bili i dopredsjednici Saveza Vlado Drkulec i Tomislav Čabraja.

Nastupilo je svih 11 vrtića s područja Požeško-slavonske županije DV Radost Požega, DV Kockica Lipik, DV Maslačak Pleternica, DV Cvjetna livada Požega, DV Pod gradom Požega, DV Velika, DV Svetog Leopolda Mandića Požega, DV Šareni svijet Požega, DV Tratinčica Pleternica, DV Kutjevo i DV Jakšić.

U atletici i malom nogometu natjecalo se ukupno 440 djece. Prvo mjesto osvojio je Dječji vrtić Cvjetna livada Požega sa ukupno 147 bodova. Tako su djeca Cvjetne livade obranili naslov pobjednika jer su bili prvi i prošle godine kada su ukupno osvojili 150 bodova. Drugo mjesto osvojio je Dječji vrtić Velika sa 74 boda, a treće mjesto Dječji vrtić Pod gradom Požega sa 70 bodova.

U malom nogometu kod dječaka prvo je bilo Kutjevo, drugi su bili dječaci Cvjetne livade, a treće mjesto osvojila je Radost.

Kod djevojčica najuspješnije su igračice Velike koje su u finalu rezultatom 1:0 svladale Kockicu Lipik.

U štafeti 4x25 metara kod dječaka prvo mjesto osvojila je Cvjetna livada, drugo Sveti Leopold Mandić, a treće Radost.

U štafeti 4x25 metara kod djevojčica prvo mjesto osvojila je Kutjevo, drugo Cvjetna livada, a treće Tratinčica.

U trčanju na 50 metara kod dječaka prvi je bio Karlo Milković (Sveti Leopold Mandić), drugi Ivano Drda (Cvjetna livada), a treći Ino Hodak (Cvjetna livada)

U trčanju na 50 metara kod djevojčica prva je bila Bruna Botički (Radost), druga Tena Križanović (Cvjetna livada), a treća Dora Lukić (Velika).

U skoku udalj kod dječaka prvi je bio Bona Krip (Cvjetna livada), drugi Marin Brekalo (Pod gradom), a treći Patrik Begić (Šareni svijet).

U skoku udalj kod djevojčica prva je bila Tara Potnar (Kockica), druga Leona Ferenc (Cvjetna livada), a treća Ana Romić (Pod gradom).

U bacanju loptice kod dječaka prvi je bio Šimun Letinić (Cvjetna livada), drugi Petar Kovačević (Tratinčica), a treći Lovro Srdarević (Pod gradom).

U bacanju loptice kod djevojčica prva je bila Maria Pernar (Sveti Leopold Mandić), druga Nera Vujasinović (Cvjetna livada), a treća Mia Raić (Cvjetna livada).

Diplomu za fair play dobio je Dječji vrtić Jakšić koji je ove godine prvi put sudjelovao na Olimpijskom festivalu dječjih vrtića. 

Ukupni poredak: Cvjetna livada Požega 147, Kutjevo 74, Pod gradom Požega 70, Sveti Leopold Mandić 68, Kockica Lipik 64, Tratinčica Pleternica 62, Radost Požega 60, Kutjevo 60, Maslačak Pakrac 58, Šareni svijet 27, Jakšić 25. 

Pehare i medalje najuspješnijim pojedincima i ekipama na svečanom proglašenju uručila je Vesna Vlašić, pročelnica za društvene djelatnosti Županije Požeško-slavonske te Vlado Drkulec i Tomislav Čabraja, dopredsjednici Požeškog sportskog saveza.

Tekst/foto: A. Protić

POŽEGA - Ove godine "OŠ Dobriša Cesarić" svoj Dan škole proslavili su 12. svibnja na Dan župe sv. Leopolda Mandića. Svečana proslava uz kulturno-zabavni program u kojemu su sudjelovali gotovo sva razredna odjeljenja i izvannastavne grupe, održana je u Gradskom kazalištu Požega.

Kako je tu svečanost vidjela jedna od voditeljica doznajemo iz njenog opisa: - Kada nam je razrednica Vesna Leopoldović, koja je ujedno bila i koordinatorica proslave Dana škole, najavila da ćemo mi, osmaši, biti voditelji, bili smo posebno ponosni, ali i svjesni da je na nama velika odgovornost i da trebamo dati sve od sebe. Završna priredba bila je organizirana u Gradskom kazalištu u večernjim satima. Kazalište je bilo puno posjetitelja. Tema cjelokupnog programa bila je glazba koja se utkala u različite izražaje stvaralaštva. Na pozornici smo mogli vidjeti učenike od prvog do osmog razreda u različitim izvedbama od igrokaza, monologa, pjesama uz pratnju gitare, malog i velikog zbora, plesnih točaka do ritmičke gimnastike. Sve je bilo živo, dinamično, točke su se izmjenjivale jedna za drugom i sve je tako brzo prošlo. Posjetitelji su uživali, a mi se nadamo da smo opravdali vaše povjerenje i da smo bili uspješni voditelji. Nositelje programa, nastavnice Danijelu Petrinić-Milosavljević i Vesnu Leopoldović posebno smo nagradile izlaskom na pozornicu i malim znakom zahvale. Hvala i svim drugim mentorima jer bez njih ne bismo imali ovako uspješnu priredbu –opisala je Nina Klarić, učenica 8.a, i uspješna voditeljica programa.

Na svečanoj priredbi izvedene su slijedeće točke:
1. TV-reportaža "Glazba i poezija" (učenici 5. razreda., mentor: Marija Mrkojević)
2. "Velik kao dijete" (učenici 1. razreda, mentor: Ines Čereg)
3. "Sve su koke poludile" (Mali zbor, mentor: Lidija Pecko)
4. "You are my Sunshine" (učenici 4. razreda, mentor: Alen Farkaš)
5. Ritmička gimnastika (Područna škola Nova Lipa, mentor: Suzana Kotrla Glavaš)
6. "Kakva zbrka" (učenici 2. i 3. razreda, mentori: Julijana Banovac i Zlata Pavlović)
7. "Život nije siv" (učenici 2. razreda, mentor: Đurđica Gatjal)
8. "Moja škola" (učenici 2. razreda, mentor: sestra Karolina - vjeroučiteljica)
9. "Balada iz predgrađa" (učenici 5. i 6. razreda, Plesni studio Marine Mihelčić)
10. "Mama moja mamasta" (učenici 6. razreda, mentor: Vesna Leopoldović)
11. Literarna družina (učenici 7. razreda, mentor: Blanka Đimoti Zima)
12. "Tiho, o, tiho govori mi jesen" & "Slap" (učenici 6. i 8. razreda, mentor: Sandra Halt-Ćuže)
13. "Slap" & "Nevjestica" (Veliki pjevački zbor, mentor: Danijela Petrinić-Milosavljević)
14. "Shape of you" (plesna točka, učenici 8. razreda, mentor: Danijela Petrinić-Milosavljević)
15. Veliki pjevački zbor.

Poštovani žitelji Požeško-slavonske županije, 

opet je došao trenutak kada se pitamo kako dalje pa Vam se obraćam uz iskrenu želju da nastavimo uspješnu suradnju. Proteklih godina smo nastojali djelovati zajedno, marljivo i pošteno kako je to tradicija u gradu i selu diljem naše domovine. Uz sve turbulencije koje smo prošli u gospodarstvu i politici nije uvijek bilo jednostavno, ali životna iskustva su nas poučila kako marljivim radom i suradnjom možemo napredovati.

Dobro znam kako je početi ni od čega, jer sam se rodio u skromnoj, radišnoj obitelji kojoj je poljoprivreda bila jedini izvor dohotka. Život moje obitelji zarana je obilježila tragična pogibija mojega oca, pa sam kao devetogodišnjak upoznao probleme koje je životna svakodnevnica nosi sa sobom. Kako sam, uz dvije sestre i majku vrlo rano preuzeo različite poljoprivredne i domaćinske poslove svakodnevnica me je poučila da je ključ egzistencije i napretka u obrazovanju i stjecanju znanja iz raznorodnih zanimanja i profesija. Uz takvo razmišljanje završio sam Srednju medicinsku školu i stekao zvanje medicinskog tehničara. Već kao srednjoškolac, a i kasnije dok sam studirao na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, odlazio sam za vrijeme praznika na sezonske radove u Švicarsku kako bih pomogao obitelji i pokrio troškove studija. 

Nakon završetka fakulteta, zasnovao sam obitelj i zaposlio se u Kutjevu d.d. Nažalost, ubrzo je agresija na Hrvatsku prekinula svakodnevnicu pa sam se pridružio braniteljima u Domovinskome ratu; u borbenome sektoru proveo sam 526 dana. 

Nakon Domovinskog rata nastavio sam raditi u Kutjevu d.d., a istodobno osnovao svoje Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se i danas uspješno bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom. Nisam zanemario niti politički aktivizam, osnivač sam HSS-a i član stranke od 1993. godine te uvijek nastojim raditi u zajedničkom interesu vođen svojim životnim iskustvima i obiteljskim vrijednostima. 

Na ovaj način obraćam Vam se zbog toga što građani moraju znati tko su ljudi kojih ih žele predstavljati i voditi. Politički i gospodarski programi su izuzetno važni, no najvažniji su ljudi koji će ih provoditi.

U poplavi različitih osoba i stranaka na političkoj sceni, jedini jamac i garancija uspjeha su dosadašnji rezultati i način života svakog pojedinca koji pretendira biti na odgovornim funkcijama značajnim za zajednicu.

Stoga su na listi Hrvatske seljačke stranke, već tradicionalno, zastupljeni odgovorni ljudi najrazličitijih profila, koji su se u svojoj sredini potvrdili radom i zalaganjem za trajne vrijednosti: visoko obrazovani stručnjaci, umirovljenici, članovi obiteljskih gospodarstava, više od 40% žena i brojni mladi.

Upravo zato što se naš program temelji na dosadašnjem radu, na realnim planovima i programima čeka nas puno posla: infrastruktura, komunalni poslovi, nova radna mjesta, navodnjavanje, razvitak poljoprivrede, ali istodobno i politička konsolidacija, racionalno upravljanje resursima i dobrobit svih žitelja naše županije.

Vjerujem u napredak i uspjeh temeljen na zajedništvu i poštenom radu.

Vaš sugrađanin
Željko Jakopović,dipl. ing. nositelj liste broj 2 Hrvatske seljačke stranke

RAZGOVOR SA ŽUPANOM POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

O proteklom mandatu razgovarali smo s čelnim čovjekom županije i kandidatom za župana Hrvatske demokratske zajednice Alojzom Tomaševićem 

Požeško-slavonska županija prošla je brojna turbulentna razdoblja kroz povijest koja su je obilježila i ostavila traga u vizurama građevina koje nas i danas podsjećaju na davna, prošla vremena. Nažalost, u nekim područjima naše županije koja su najviše stradala u Domovinskom ratu još i danas možemo vidjeti ruševine, ali činimo sve kako bi ovoj našoj predivnoj županiji vratili sjaj. Požeško – slavonska županija ima ogromne mogućnosti za razvoj od poljoprivrede, prehrambene, drvne i metalne industrije do turizma, zbog čega su joj Rimljani i dali naziv Zlatna dolina, rekao je uvodno župan Tomašević.

Osvrt na protekle četiri godine?
- Na časnu funkciju župana Požeško-slavonske županije izabran sam prije četiri godine. U ove četiri godine trudio sam se dati ono najbolje kako bi život mojih sugrađana bio bolji, kako bi naša djeca imala sve predispozicije za normalan razvoj. Moram priznati kako sam nekada i sam bio iznenađen sporošću sustava i granicama koje su se pred nas postavljale. Ali sada s vremenskim odmakom mogu reći kako sam zadovoljan onime što smo postigli.

Rezime rada?
- Moji suradnici i ja razvoj županije vidimo kroz projekte koje zajednički radimo sa razvojnim agencijama i koji su pripremljeni ili su u pripremi i vrijednosti su nekoliko milijardi kuna. Tu se prije svega radi o sustavu odvodnje i dovodnje gdje ubrajamo i uređenje toka Orljave i njezinih pritoka, aglomeracije Lipik-Pakrac, aglomeracije Požega, aglomeracije Pleternica i akumulacije Kamenska i Šumetlica. Prije malo više od dvije godine dogodile su nam se velike poplave i katastrofalne suše koje su nanijele štete u iznosu od preko 280 milijuna kuna, a izgradnja akumulacije Kamenska, koja bi sve to spriječila, je investicija od 200 milijuna kuna. Zbog navedenoga Hrvatskim vodama podnesen je zahtjev za izradom projektne dokumentacije i izgradnjom akumulacije Kamenska kao višenamjenske akumulacije koja bi uz zaštitu od voda bila i u funkciji daljnjeg razvoja županije na području poljoprivrede, turizma i energetike. Na području navodnjavanja završeni su radovi na izgradnji sustava navodnjavanja Ramanovci-Bektež na 365ha, sustav navodnjavanja Kaptol na 100ha i radovi na izmuljavanju akumulacije Kuštrevac. Za SN Orljava – Londža u postupku je izrada projektne dokumentacije za ukupno 1930ha.

Potpore poljoprivrednicima?
- Požeško-slavonska županija donijela je program potpora poljoprivredi za razdoblje od 2016. do 2020. godine prema kojemu ćemo dodjeljivati potpore za sufinanciranje nabave crne slavonske nazimice, sufinanciranje stručnog osposobljavanja poljoprivrednika, sufinanciranje kamata na poljoprivredne kredite te ostalih programa za razvoj poljoprivrede. Završen je natječaj za razminiranje poljoprivrednog zemljišta veličine preko 3,5 milijuna m2 i vrijednosti 30 milijuna kuna koji će se financirati iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a u cilju obnove poljoprivredne proizvodnje na minski sumnjivim površinama i osiguravanja preduvjeta za daljnji razvoj ruralnog prostora. Upravo ovoga tjedna započelo je razminiranje.

Važnost sinergije društvenih segmenata?
Mi u županiji svjesni smo da razvoj županije nije ostvariv bez povezivanja znanosti i gospodarstva i na tome se intenzivno radi. Požeško-slavonska županija kao osnivač srednjih škola radi na novom modelu Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi prema kojemu će učenici koji završe svoje srednjoškolsko obrazovanje biti spremni za vođenje svojih obiteljskih gospodarstava. Radi se o Regionalnom centru kompetencije u poljoprivredi i prehrani koji će biti dio regionalno distribuirane mreže dodatno opremljenih strukovnih škola u sektoru poljoprivrede s visokom razinom stručnosti nastavnika,a u svrhu olakšavanja daljnjeg razvoja i usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada na regionalnoj razini. Ovaj tjedan postavili smo kamen temeljac za izgradnju farme muznih krava Poljoprivredno-prehrambene škole. Kroz fondove Europske unije povukli smo najviše sredstava na razini Republike Hrvatske za obnovu škola. Završene su energetske obnove područnih škola u Treštanovcima , Brestovcu, Cerovcu i Tekiću , a u provedbi su energetske obnove škola u Trenkovu, Kutjevu, Kaptolu, Čaglinu i Đačkom domu u Požegi. Prije nekoliko dana potpisali smo ugovore za provedbu projekata: ulaganje u infrastrukturu osnovnih škola Požeško-slavonske županije, ali i obnovu Županijske palače. U Poljoprivrednoj školi otvorili smo laboratorij za kemiju i analizu hrane, na Tehničkoj školi promijenili smo stolariju i ulaganja u škole, odnosno školstvo i obrazovanje neće stati na tome. S poljoprivrednicima i profesorima Poljoprivredno-prehrambene škole bili smo u radnom posjetu u Austriji kako bi njihovo iskustvo i znanje primijenili na najbolji mogući način.

Mnogo projekata je u tijeku i u planu?
- Regionalna razvojna agencija Požeško – slavonske županije Panora sustavno radi na projektima. Ima na desetke završenih projekata, od čega je u provedbi u provedbi 15, a na ocjenjivanju još 37 projekata ukupne vrijednosti gotovo 200 milijuna kuna. Također su u fazi pripreme tri velika projekta: Kuća graševine - ukupne vrijednosti 52,5 milijuna kuna; Regionalni centar kompetencija u poljoprivredi i prehrani – ukupne vrijednosti 32 milijuna kuna te obnova i revitalizacija povijesnih građevina Kursalon, Wandelbahn i Perivoj u Lipiku – ukupne vrijednosti 70 milijuna kuna.

Kakvo je stanje u zdravstvu?
- Županija požeško-slavonska vodi brigu o zdravlju svojih stanovnika kroz zdravstvene institucije: bolnice, domove zdravlja, zavod za javno zdravstvo i druge. Nakon neuspješne sanacije Opće županijske bolnice u Požegi ista je vraćena na upravljanje županiji sa još većim dugovima nego što je bila prije sanacije. Loš projekt spajanja pakračke i požeške bolnice nije dobar, a županijska skupština je nedavno proglasila pakračku bolnicu i bolnicom hrvatskih veterana. Priznanje je to ulozi i značaju bolnice u Domovinskom ratu, a posebno je to priznanje radu njezinih zaposlenika, koji je između ostalog, u suradnji s hrvatskim braniteljima, urodio i najhumanijom akcijom u Domovinskom ratu - evakuacijom psihijatrijskih bolesnika.

Projekt izgradnje dnevne bolnice?
- Prije dva dana Opća županijska bolnica Požega potpisala je sporazum o dobivanju bespovratnih sredstava iz europskih fondova za izgradnju dnevne bolnice. Projekt je vrijedan 40 milijuna kuna. Isto tako, Dom zdravlja Požeško-slavonske županije dobio je 6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova za obnovu i nabavu opreme za šest zgrada na području županije i koncesionare.

Turizam?
U svemu tome nismo zanemarili ni turizam kao jednu od razvojnih grana naše županije. Turistička zajednica Požeško – slavonske županije odradila je nekoliko značajnih projekata, a dobra suradnja sa županijskim lovačkim savezom rezultirala je predstavljanjem lovstva u Zlatnoj dolini njemačkom tržištu.Svjesni potencijala lovnog turizma u našoj županiji kontinuirano ulažemo u lovstvo, tako smo u ove četiri godine uložili 1.250.000,00 kuna, a prije mjesec dana potpisali ugovore sa 24 lovačka društva o zakupu zajedničkih lovišta na području Požeško-slavonske županije na 10 godina. Također smo postavili smeđu signalizaciju na području cijele Požeško – slavonske županije.

Cestovna infrastruktura?
- Županijska uprava za ceste izvršavala je radove redovitog održavanja na 103 županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine 474 kilometara. Za radove na redovitom održavanju cesta uloženo je 40 milijuna kuna, a na interventnom još 2 milijuna. Novih cesta asfaltirali smo u dužini 26 kilometara, vrijednosti 27 milijuna kuna. Unatoč svim poteškoćama, u gradovima i općinama naše županije Županijska uprava za ceste brine se kako bi sve prometnice bile u punoj funkciji na dobrobit stanovnika tih mjesta. Najbitnije za razvoj ovoga kraja je riješiti prometnu povezanost i izoliranost naše županije. Brza cesta, odnosno izlaz na autocestu je ključ razvoja, i moram reći kako sam iznimno ponosan što je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole. Prije nekoliko dana projektanti su u Požeško-slavonskoj županiji predstavili trasu kojom će brza cesta ići i nadam se vrlo brzom početku radova.

Državni ured za reviziju dao je županiji bezuvjetno mišljenje?
Da dobro upravljamo županijom dokaz je i provedena financijska revizija Požeško-slavonske županije za 2015. godinu te je, unatoč problemima koje je Županija naslijedila, o poslovanju i izvještajima Požeško-slavonske županije Državni ured za reviziju izrazio, prvi puta u novijoj povijesti županije, bezuvjetno mišljenje. Početkom mjeseca ožujka predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović privremeno je izmjestila svoj ured u Požeško-slavonsku županiju na četiri dana. Osim boravka u Požegi posjetila je općine i gradove naše županije, održala radne sastanke, susrela se s brojnim građanima, gospodarstvenicima, radnicima, hrvatskim braniteljima, poljoprivrednicima te posjetila nekoliko tvrtki i odgojno-obrazovnih ustanova.

Ipak, mladi odlaze?
- Sve ovo o čemu sam govorio bilo bi i bit će nevažno ukoliko ne uspijemo zadržati mlade ljude. Moramo raditi na tome da zaustavimo iseljavanje i pružimo mladim ljudima mogućnost da svoju budućnost grade u Požeško-slavonskoj županiji. Županija trenutno stipendira 70 studenata koji će se nakon završenog školovanja, najiskrenije se nadam, vratiti u svoj kraj i stečeno znanje iskoristiti na najbolji mogući način. Požeško-slavonska županija ima ogromne potencijale za razvoj kroz poljoprivredu, kao i ostale grane industrije koje sam na početku svoga govora naveo, ali do sada to nije bilo prepoznato i, što je najgore, bili smo sputavani u nastojanjima kako bi našemu kraju omogućili što bolji gospodarski razvoj. Dolaskom nove Vlade Republike Hrvatske i ministara koji više ne zaobilaze našu županiju zamah u razvoju je znatan, a pogotovo kroz projekt „Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem“.

Poruka, zahvala?
- Zahvaljujem se gospodarstvenicima koji su unatoč svim poteškoćama, ulagali u razvoj i otvarali nova radna mjesta. U nama, kao jedinici regionalne samouprave, uvijek će imati partnera i sve što je potrebno kako bi se nesmetano razvijali. Poljoprivrednicima, obrtnicimai radnicima, čiji su rad i trud naša obveza kako bi imna što bolji način uzvratili sve dobro što daju svome kraju. Dragim mojim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, roditeljima poginulih hrvatskih branitelja koji su nas svojom ljubavlju prema Domovini najviše zadužili. Hvala im što danas živimo u slobodnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj.

PREDSTAVLJEN PROJEKT MONUMENTALNI KRAJOLICI STARIJEG ŽELJEZNOG DOBA NA PROSTORU PODUNAVLJA – ARON AGE DANUBE -

KAPTOL – U općinskoj vijećnici općine Kaptol održano je zanimljivo predavanje i predstavljanje projekta Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja – Iron Age Danube koji se provodi u sklopu Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020. Interreg. Projekt vrijedan 2,55 milijuna eura financiran je u 85% dijelu sredstvima Europske unije a ostatak svih ostalih dionika. Projekt se provodi na području pet država, Austrije, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske, u kojoj se projekt provodi na području Jalžabeta i Kaptola u Požeško-slavonskoj županiji. Projekt su predstavili načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, zamjenik župana za gospodarska pitanja Željko Jakopović, dr. sc. Jacqueline Balen, muzejska savjetnica i voditeljica projekta te dr. sc. Hrvoje Potrebica, pročelnik Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i višegodišnji istraživač tumula na području kaptola iz starijeg željeznog doba.

Glavni cilj i interesno područje projekta je istraživanje, zaštita i turistička upotreba najvažnijih krajolika iz vremena starijeg željeznog doba u pet zemalja na osam mikrolokacija. Zatim razvoj i strategija za očuvanje, istraživanje i održivi razvoj arheoloških krajolika na regionalnoj razini, međunarodna promocija najvažnijih krajolika iz razdoblja starijeg željeznog doba, otvaranje novih muzejskih programa za posjetitelje te organizacija konferencije Arheologija i turizam u svibnju 2019. godine kada projekt i završava.

- U središtu projekta nalaze se kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja pod tumulima nastala između 8. i 4. stoljeća prije Krista, koji iako impozantni, ostaju nedovoljno integrirani u regionalnu kulturnu i turističku ponudu. Deset projektnih partnera iz pet europskih zemalja su okupljeni oko projekta u polju zaštite kulturne baštine i razvoja kulturnog turizma. Glavna projektna inovacija leži u metodološkom pomaku koji će se temeljiti na partnerskom istraživanju prapovijesti krajolika, za razliku od dosadašnjeg individualnog pristupa – istakla je voditeljica projekta Balen.

Dio istraživanja koje je dosad vodio prof. Potrebica nastavljaju se, posebno na tumulima koji su otkriveni na području Kaptola i Tulnika, bit će organiziran arheološki kamp svih sudionika u Kaptolu, a dobit će se nakon projekta i rješenje kako organizirati turizam na arheološkim nalazištima, predstavljanju arheoloških nalaza. - Tijekom provedbe projektnih aktivnosti fokus Arheološkog muzeja u Zagrebu i Centra za prapovijesna istraživanja bit će usmjeren na prostor Požeške doline. Tijekom starijeg željeznog doba krajolikom su dominirala utvrđena visinska naselja podno kojih su se nalazila velika groblja pod tumulima kojih je već nekoliko pronađeno iznad mjesta Kaptol. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je Kaptol bio jak gospodarski centar i kneževsko sjedište tijekom starijeg željeznog doba te vrlo dobro uklopljen u mrežu komunikacijskih putova s ostalim središtima svog vremena, što ga čini idealnim poligonom za provođenje projektnih aktivnosti. Aktivnosti projekta trebale bi dati poticaj razvoju kulturnog turizma u ovom dijelu Hrvatske – ističe prof. Potrebica.

Tekst/foto: Vladimir Protić