Prikazujem sadržaj po oznakama: hrvoje potrebica

PREDSTAVLJEN PROJEKT MONUMENTALNI KRAJOLICI STARIJEG ŽELJEZNOG DOBA NA PROSTORU PODUNAVLJA – ARON AGE DANUBE -

KAPTOL – U općinskoj vijećnici općine Kaptol održano je zanimljivo predavanje i predstavljanje projekta Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja – Iron Age Danube koji se provodi u sklopu Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020. Interreg. Projekt vrijedan 2,55 milijuna eura financiran je u 85% dijelu sredstvima Europske unije a ostatak svih ostalih dionika. Projekt se provodi na području pet država, Austrije, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske, u kojoj se projekt provodi na području Jalžabeta i Kaptola u Požeško-slavonskoj županiji. Projekt su predstavili načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, zamjenik župana za gospodarska pitanja Željko Jakopović, dr. sc. Jacqueline Balen, muzejska savjetnica i voditeljica projekta te dr. sc. Hrvoje Potrebica, pročelnik Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i višegodišnji istraživač tumula na području kaptola iz starijeg željeznog doba.

Glavni cilj i interesno područje projekta je istraživanje, zaštita i turistička upotreba najvažnijih krajolika iz vremena starijeg željeznog doba u pet zemalja na osam mikrolokacija. Zatim razvoj i strategija za očuvanje, istraživanje i održivi razvoj arheoloških krajolika na regionalnoj razini, međunarodna promocija najvažnijih krajolika iz razdoblja starijeg željeznog doba, otvaranje novih muzejskih programa za posjetitelje te organizacija konferencije Arheologija i turizam u svibnju 2019. godine kada projekt i završava.

- U središtu projekta nalaze se kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja pod tumulima nastala između 8. i 4. stoljeća prije Krista, koji iako impozantni, ostaju nedovoljno integrirani u regionalnu kulturnu i turističku ponudu. Deset projektnih partnera iz pet europskih zemalja su okupljeni oko projekta u polju zaštite kulturne baštine i razvoja kulturnog turizma. Glavna projektna inovacija leži u metodološkom pomaku koji će se temeljiti na partnerskom istraživanju prapovijesti krajolika, za razliku od dosadašnjeg individualnog pristupa – istakla je voditeljica projekta Balen.

Dio istraživanja koje je dosad vodio prof. Potrebica nastavljaju se, posebno na tumulima koji su otkriveni na području Kaptola i Tulnika, bit će organiziran arheološki kamp svih sudionika u Kaptolu, a dobit će se nakon projekta i rješenje kako organizirati turizam na arheološkim nalazištima, predstavljanju arheoloških nalaza. - Tijekom provedbe projektnih aktivnosti fokus Arheološkog muzeja u Zagrebu i Centra za prapovijesna istraživanja bit će usmjeren na prostor Požeške doline. Tijekom starijeg željeznog doba krajolikom su dominirala utvrđena visinska naselja podno kojih su se nalazila velika groblja pod tumulima kojih je već nekoliko pronađeno iznad mjesta Kaptol. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je Kaptol bio jak gospodarski centar i kneževsko sjedište tijekom starijeg željeznog doba te vrlo dobro uklopljen u mrežu komunikacijskih putova s ostalim središtima svog vremena, što ga čini idealnim poligonom za provođenje projektnih aktivnosti. Aktivnosti projekta trebale bi dati poticaj razvoju kulturnog turizma u ovom dijelu Hrvatske – ističe prof. Potrebica.

Tekst/foto: Vladimir Protić

4. ZIMSKA ŠKOLA ARHEOLOGIJE U POŽEGI -

POŽEGA - Proteklog vikenda održana je 4. po redu Zimska škola arheologije u organizaciji Povijesnog društva Požega i Katoličke gimnazije. Teme su bile uvod u arheologiju, što je arheologija i metode istraživanja. U zimskoj školi je sudjelovalo preko trideset učenika požeških srednjih i završnih razreda osnovnih škola. Prvo predavanje održao je istaknuti arheolog i Požežanin dr. sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Katedri za prapovijesnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

- Ova škola postaje kvalitetna tradicija i dobro se razvija. Mislim da je Požega jedan od rijetkih gradova koji ima nešto takvo, čak uključujući i veće sredine. Sada bismo počeli raditi neke malo specifičnije i stručnije stvari - kaže prof. Potrebica, te dodaje da ova škola arheologije posvećena je Rimu, ja ću govoriti o uvodu u arheologiju, ali bismo išli na prikaz arheologije u trećem tisućljeću, na sve ono što ova znanost uključuje, a što obično, kad se bavimo humanističkim znanostima, ne uzimamo u obzir. Ljudi o arheologiji misle da je to metlica i špahtla. Polaznicima škole ćemo pokazati što je arheologija u trećem tisućljeću i koje tehnike su nam na raspolaganju.

Kako je prošle jeseni završena još jedna sezona istraživanja u Kaptolu, prof. Potrebica, autor knjige “Kneževi željeznog doba”, u kojoj piše o željeznome dobu na području srednje Europe, a dotiče se i novih otkrića na području Kaptola, najavljuje novi projekt - Ove godine nastavljamo novu sezonu. Jedan znanstveni europski projekt je završio, bio je to najveći takav projekt, a sada nastavljamo projekt u suradnji s podunavskim zemljama, Austrijom, Mađarskom, Slovenijom i Hrvatskom, i to sa središnjim kampom upravo na prostoru Požeške kotline, u Kaptolu, pod nazivom Željezno dobni krajolici. Ova škola će biti na jedan način inkorporirana u taj projekt, u različite radionice koje su cilj projekta u smislu uključivanja lokalne zajednice poput ove škole, tako da ćemo na jesen imati još jedno novo izdanje ove škole arheologije.

- Ciljevi projekta su upoznavanje učenika s njima manje poznatom znanošću i dodatno motiviranje učenika za studij arheologije te u konačnici popularizacija arheologije, zatim razvijanje odgovornog ponašanja i svijesti o kulturnoj baštini ovoga dijela Hrvatske. Tema ovogodišnje Zimske škole arheologije je Rim I, a učenici će kroz predavanja i radionice biti upoznati s materijalnom kulturom Rima odnosno, pokretnim arheološkim materijalom i arhitekturom. U vremenu kada znanje i rad više nisu temeljne vrijednosti društva ovim projektom Povijesno društvo Požega i Katolička gimnazija nastoje makar malo utjecati na pozitivne pomake prema afirmaciji kulture rada i odgovornog ponašanja stavljajući znanje na prvo mjesto ovdje u našoj lokalnoj sredini. Smatram da je to najbolji način da društvo u kojem živimo i radimo učinimo boljim. Nadam se da će ovi mladi ljudi prepoznati naša nastojanja te i sami prihvatiti odgovornost, rad i znanje kao temeljne vrijednosti u svome budućem ljudskom i profesionalnom djelovanju -izjavio je Vinko Tadić, prof., koordinator projekta i predsjednik Povijesnog društva Požega

Gost Zimske škole arheologije je bio i Ivan Radman Livaja, viši kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu, posebno zadovoljan zanimanjem mladih ljudi za arheologiju, nasuprot dojmu da mlade zanimaju samo brze i lake stvari, a ne prava nauka. Njegovo predavanje imalo za cilj prezentaciju rimskih uporabnih predmeta.

Polaznici škole posjetili su i Gradski muzej, gdje su se upoznali s pokretnim materijalom rimskog razdoblja. Predavanja su održali i Vjekoslava Krambergera, Vere Čuže Abramović i Jacqueline Balen.

Tekst/foto: Vanja Protić

PREDSTAVLJENA KNJIGA  ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA HRVOJA POTREBICE  -

KAPTOLAČKI TUMULI UVRŠTENI U MEĐUNARODNI PROJEKT ENTRANS KAO JEDINI PROJEKT U HRVATSKOJ KOJI FINANCIRA EUROPSKI FOND

POŽEGA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega upriličila je predstavljanje knjige autora prof. dr. sc. Hrvoja Potrebice „Kneževi željeznog doba“, Požežana po rođenju, koji se kroz svoj profesionalni posao i ljubavi prema ovom gradu stalno vraća u Požegu. Knjiga se temelji na terenskim arheološkim istraživanjima na poznatom i europski priznatom lokalitetu Gradci u Kaptolu. – Knjiga sadrži niz antropoloških studija o tome kako su ljudi onog doba živjeli, i kako su razmišljali o nekim pojavama. Knjiga se bavi Europskim prostorom toga doba, a onda su kao ilustracija inkorporirani nalazi koji su pronađeni u ovdašnjim istraživanjima. Pisana je da može poslužiti znanstvenicima upravo u ovom dijelu za stvari koje nisu do sada jako publicirane, studentima da se mogu kvalitetno pripremiti za učenje i polaganje ispita iz tog područja, ali i za svakog čitatelja kojemu arheologija nije temeljna grana, da može naći koje poglavlje koje bi ga moglo zanimati kao napeta publicistička literatura – rekao je Potrebica. Knjiga uz 240 stranica teksta podijeljenog u 11 poglavlja sadržava i 120 ilustracija u boji.
Da knjiga izaziva veliki interes pokazala je doista prepuna dvorana čitaonice, a o knjizi su uz autora govorili dr.sc. Marko Dizdar, recenzent, prof. dr. sc. Tihomila Težak Gregl, recenzentica i Petra Somek, prof. direktorica izdavačke kuće Meridijani u čijem izdanju je knjiga izašla.
Potporu izdanju knjige dala je općina Kaptol iznad kojeg mjesta su i pronađeni poznati tumuli s bogato opremljenim kneževima i ostalim predmetima toga doba. – Ovi radovi su značajni za našu općinu jer je dokaz da su tu ljudi živjeli od pradavnih dana, ovdje gospodarili, ali i da je ovo naše područje i onda bilo raskrižje putova. Sam naziv Kaptol je specifičan i govori o važnosti tog područja, uvijek, pa i u srednjem vijeku iz kojeg doba nam je ostala očuvana tvrđava. Obnavljamo je i postat će značajna turistička destinacija našeg mjesta i županije – istakao je načelnik Mile Pavičić, a općina je od samih početaka pomagala u financiranju arheoloških istraživanja.
Lokalitet uvršten u međunarodni projekt
Zahvaljujući međunarodnoj potpori ove će godine na poznatom arheološkom lokalitetu Gradci biti nastavljeno istraživanje. Taj poznati lokalitet koji se sustavno istražuje već punih 15 godine uvršten je u međunarodni projekt Entrans i jedini se u Hrvatskoj financira iz Europskog fonda HER-a. Kako je predviđeno da projekt traje tri godine to će ovom lokalitetu priskrbiti pozornost najeminentnijih europskih stručnjaka iz Velike Britanije, Slovenije i Hrvatske za to razdoblje, a riječ o starijem željeznom dobu.
Na ovim lokalitetima kaže Potrebica do sada su pronađeni izuzetno zanimljivi i vrijedni  arheološki nalazi, npr. grčka kaciga koja je najsjeverniji nalaz jednog takvog predmeta, te se s nastavkom radova očekuju i nova saznanja s tih lokaliteta koja će biti obuhvaćena istraživanjima.
Ove godine planira se i nastavak arheoloških radova u Tulniku, gdje je otkriveno nekoliko grandioznih tumula. Kako su pojedini nalazi s arheološkog lokaliteta poslani na DNK analizu u SAD očekuju se zanimljivi nalazi. Arheološka nalazišta u Požeštini ove bi godine  tako dobila i pozornost svjetskih stručnjaka. (AGM Kruna)

PRVI PUTA KORISTILI GEOFIZIČKE METODE U POTRAZI ZA PRAPOVIJESNIM NASTAMBAMA -

KAPTOL - Tumuli s bogatim kneževskim grobovima već odavno su Kaptolu priskrbili jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta za željezno doba u Europi. A kada se prošle godine krenulo u istraživanje i naselja za koje se pretpostavljalo da pripadaju istom razdoblju utvrdilo se da ipak nije tako. Došlo se od neočekivane situacije.

- Naime, sredinom šestog stoljeća prije Krista na širokom području Panonije odnosno između Alpa i Dunava naglo prestaje ukopavanje pod monumentalne grobne humke s mnoštvom bogatih priloga pa se smatralo da je riječ o slomu halštatske kulture zbog najezde skitskih ratničkih skupina. Smatralo se da intenzivniji kulturni razvoj u ovom prostoru ponovno počinje tek tijekom punog razvoja keltske odnosno latenske kulture gotovo tri stoljeća kasnije. Iako u Kaptolu doista nema mlađih tumula na utvrđenom naselju je situacija potpuno drukčija! Nalazimo izuzetno bogate stambene slojeve koji pripadaju najranije kasnom šestom stoljeću, dakle vremenu kada tumula više nema, a koji upućuju na izuzetno bogatu zajednicu koja upravlja ovim prostorom. Na samom bedemu nalazimo i tragove kuća iz ranijih razdoblja latenske, odnosno keltske kulture koji upućuju da je na ovom prostoru život kontinuirano trajao i u vrijeme kada ga drugdje nema! Pri tome čini se da je riječ o izuzetno bogatoj zajednici koja ne zaostaje za onom koja je gradila tumule i vjerojatno je riječ o kontinuiranom razvoju koji čini se možemo pratiti i u kasnije vrijeme – objašnjava dr. sc. Hrvoje Potrebica, voditelj istraživanja.

Ukoliko bi potpuno neočekivane latenske nalaze, dodaje, mogli uklopiti u taj slijed neprekinutog kulturnog razvoja to bi imalo implikacije na sliku razvoja željeznog doba Europe u cjelini. Kaptolsko naselje time bi dobilo status jednog od najznačajnijih nalazišta za razumijevanje tog ključnog tranzicijskog razdoblja u kulturnoj povijesti Europe.

Ove godine prvi puta su primjene geofizičke metode u istraživanju naselja za koje se pretpostavlja da se prostire na 7 hektara. - Radi se o istraživanju koje se provodi na površini. Koristilo smo magnetnu i georadarsku metodu te metodu električnog otpora. Uspjeli smo utvrditi heterogeni zemljani sustav tumula s ostacima kamenih grobnica kao i koncentrične opkope. Ovim metodama na najbrži način se saznaje što se nalazi ispod površine zemlje – ističe dr. sc. Boris Mušič iz Ljubljane, voditelj geofizičkih istraživanja.

Potvrdu njegovih rezultata trenutno provjeravaju arheološka iskapanja. Do sada su uspjeli pronaći donje dijelove jedne nastambe te bedeme naselja. (a.t.)