Prikazujem sadržaj po oznakama: ŠUMA

Krađa stabala johe i graba

U razdoblju od 15. veljače do 24. svibnja, u šumskom predjelu u blizini mjesta Brezine, nepoznati počinitelj (ili više njih) je posjekao i otuđio nekoliko stabala johe i graba u vlasništvu 20-godišnjaka. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Teška krađa provaljivanjem

U razdoblju 6./7. lipnja, u mjestu Kamenski Vučjak, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u garažu u vlasništvu 55-godišnjakinje prilikom čega je otuđio radni alat. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

U pretrazi pronađeni duhan i marihuana

U utorak, 7. lipnja, policijski službenici su temeljem naloga Prekršajnog suda u Požegi pretražili dvije obiteljske kuće na području Velike u kojima prebivaju 22-godišnjak i 25-godišnjak. Tom prilikom je kod 22-godišnjaka pronađen duhan bez nadzornih markica Ministarstva Republike Hrvatske o čemu slijedi obavijest Carinarnici Osijek, dok je kod 25-godišnjaka pronađena manja količina cannabis marihuane zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Pronašao neeksplodirana eksplozivna sredstva

U utorak, 7. lipnja, u šumskom predjelu u blizini mjesta Požeški Brđani, 54-godišnjak je pronašao šest ručnih bombi i dvije protupješadijske mine. Eksplozivna sredstva su izuzeta i pohranjena u prostorije policije do uništenja.

Narušavali javni red i mir

U ponedjeljak, 6. lipnja, u večernjim satima, u mjestu Čaglin, u Ulici kralja Tomislava, u ugostiteljskom objektu, verbalno su se i tjelesno sukobila dva muškarca starosti 42 i 45 godina zbog čega protiv njih slijedi optužni prijedlog.

Tekst: A. Protić Foto: ilustrativna fotografija

Krađa stabala hrasta, bagrema i graba u vlasništvu Hrvatskih šuma

 U razdoblju od 30. listopada 2013. do 22. listopada, u šumskom predjelu kod mjesta Gornji Grahovljani, nepoznati počinitelj (ili više njih) je otuđio nekoliko stabala hrasta u vlasništvu „Hrvatskih šuma“.

U razdoblju od 8. do 11. studenoga, u šumskom predjelu kod mjesta Donji Grahovljani, nepoznati počinitelj (ili više njih) je otuđio nekoliko stabala bagrema i graba u vlasništvu „Hrvatskih šuma“.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljima ovih kaznenih djela protiv kojih slijedi kaznena prijava.

 Pretražili mu kuću i pronašli poluatomatsku pušku, prigušivač i streljivo

U utorak, 2. prosinca 2014. godine, policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražili obiteljsku kuću na području općine Velika u kojoj prebiva 54-godišnjak prilikom čega su pronašli jednu poluatomatsku pušku, prigušivač i nekoliko desetaka streljiva. Protiv 54-godišnjaka slijedi kaznena prijava poradi kaznenog djela „Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“.

U srijedu, 18. prosinca 2013. godine, oko 13.30 sati, u mjestu Radovanci, 55-godišnji muškarac je motornom pilom rezao drvo koje je u jednom trenutku puklo i srušilo se na njega. 55-godišnji muškarac je od ozljeda preminuo na mjestu događaja.

JOZO ŠUGIĆ PROIZVODNJOM OGRJEVNOG DRVETA POSTAO JEDAN OD NAJUSPJEŠNIJIH PAKRAČKIH PODUZETNIKA -

PAKRAC - Među pakračkim poduzetnicima priča Joze Šugića jedna je od najzanimljivijih: u dvadesetak godina koliko živi na tom području prošao je put od ratnog izbjeglice iz Bosne do vlasnika uspješne tvrtke koja se specijalizirala za proizvodnju ogrjevnog drva, koje iscijepana isporučuje pakovana na paletama. - Godišnje proizvedemo 5.000 kubika od čega 90 posto izvezemo u Italiju. Nešto malo ode u Njemačku i na domaće tržište – kazao je Jozo.

 U Hrvatsku ga je 1992. godine doveo rat koji se počeo širiti u Bosnu. Priključio se hrvatskim braniteljima a kada su došle mirne godine, umjesto da uzme zasluženu vojnu mirovinu, odlučio je krenuti ispočetka i vlastitim rukama zaraditi za peteročlanu obitelj. Počeo je sječi drva u šumi i prodavati ogrjev a s bratom Ivom je 2001. godine osnovao obrt "Šuma Šugić". Na proizvodnji ogrjevnog drveta Jozo Šugić sada zapošljava 19 ljudi i još nekoliko kooperanata. Prije dvije godine uvršten je u program Ministarstva gospodarstva "Gazela" namijenjen brzorastućim tvrtkama pa je dobio bespovratna sredstva. Uz kredit HABOR-a prikupio je 2 milijuna kuna koje je uložio u kupnju 4.600 četvornih metara zemljišta u pakračkoj poduzetničkoj zoni i gradnju hale od 800 četvornih metara. Jedini na pakračkom području ima licencu za sječu, privlačenje i proizvodnju drva. - Potražnja za ogrjevnim drvom raste a kupci u inozemstvu redovitiji su u plaćanju nego ovdje kod nas. Problem mi je malo sa sirovinom jer nemam stalni ugovor s Hrvatskim šumama. Svaki puta kad mi trebaju drva moram na natječaj i nikada ne znaš kako će proći. Do sada nisam imao većih problema ali ta nesigurnost je loša – dodao je Jozo.

_{U "Šumi Šugić" zaposlena je i Jozina supruga Mara te odnedavno sin Ivica a svi zajedno imaju velike planove za svoj obrt. Ipak, realizacija će još malo pričekati. - Sve je nekako uskomešano i nesigurno, neka prođe ova kriza – zaključio je Jozo Šugić.}     

ŠUMSKI EKOSUSTAVI U FOKUSU ZAŠTITE PRIRODE -

POŽEGA - Zavod za znanstveni rad u Požegi i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima organizirali su zanimljivo predavanje o „Šumskim ekosustavima u fokusu zaštite prirode“ a s ciljem upoznavanja šire javnosti na zanimljive šumske zajednice koje postoje na području Požeško-slavonske županije.

Uprava šuma Požega gospodari s oko 52 tisuće hektara šuma, među kojima su i takozvane zaštitne šume, kojih ima 10 posto od ukupnih površina. Na području županije ima 11 šumskih zajednica koje treba posebno zaštititi, a riječ je uglavnom o šumama koje su specifične za požeški kraj.

Među zanimljivijim šumskim zajednicama prema riječima mr. sc. Juraja Zelića svakako je šuma tise koja se danas može naći jedino na šumskom predjelu Debeljak u Požeštini.

- Tu danas ima svega nekoliko stabala, a svojedobno je tu bila šuma. Naime tisa se u ovim krajevima oduvijek koristila za izradu stolarskih rukotvorina. Stari su ljudi od nje izrađivali kolijevke, ali i druge uporabne predmete. Iz naših je šuma tisa gotovo nestala, no o njezinoj svojedobnoj rasprostranjenosti govore šumski predjeli koji se primjerice i danas zovu Tisovac, Tisovica i slično. Zato ovo zadnje stanište tisa treba očuvati - rekao je Zelić dodajući kako ništa manje zanimljiva nije ni šuma hrasta sladuna koja se u Hrvatskoj više nigdje ne nalazi.

- Šuma hrasta sladuna nalazi se iznad Kutjeva i Bekteža. Stručnjaci uglavnom smatraju da su to drvo donijeli Bugari koji su prema povijesnim podacima tu bili oko 150 godina. Te sladunove šume ima tek u Šumadiji, Bugarskoj te Apeninskom poluotoku - istaknuo je Zelić pojašnjavajući kako je zaštita tih, ali i ostalih šumskih zajednica vrlo važna ne samo zbog njihovih zanimljivosti već i zbog očuvanja tla od erozije.

Uz njih zanimljiva je i šuma hrasta medunca i crnog jasena na području Turjaka, Pliša, Mališćaka i Lapjaka nedaleko od Velike kao i bukovo-jelova šuma.

Inače šumski ekosustavi RH su u 95 posto slučajeva prirodnog podrijetla što je i rijetkost u svijetu te je po tome Hrvatska i u svjetskim razmjerima zanimljiva. (V.Re.)

KONJI SU PONOS SLAVONACA, A DOK JE SLAVONACA BIT ĆE I STARIH OBIČAJA

BUK – U Požeškoj dolini dosta je onih koji su se pravoj, snježnoj zimi itekako obradovali. Među njima prednjače članovi konjogojske udruge 'Valis Aurea' koji su u starim šumama hrasta na obroncima Krndije s radošću oživjeli duh prošlih vremena i nadasve – slikovitih slavonskih tradicija vezanih uz ovo godišnje doba. A tu je uloga konja nezamjenjiva pa ljubav prema ovoj plemenitoj životinji za Branka Milosavljevića iz Sulkovaca nema alternative.

- U slavonskim selima sve se nekada radilo s konjima. Još kao dječak pomagao sam ocu u polju, šumi, a konji, uglavnom lipicanci i 'teškaši', tu su bili nezamjenjivi. Ljubav prema njima ostala je u meni do danas i važno je da udruga kroz njegovanje starih tradicija i običaja, održi određeni broj konja u ovom našem kraju - kaže ovaj konjogojac. Dok u 'snježnoj' šumi sve pršti pod kopitima konja upregnutih u stare, originalne, drvene saonice, s lakoćom nose teret drva na njima. Upravo tako se, i to sve do unatrag gotovo pola stoljeća, prikupljalo ogrjevno drvo za ledenih zimskih dana na selu.

- Bilo je to jako slikovito. To je i razlogom što ovaj običaj naših 'starih' želimo oteti zaboravu i sačuvati za mlađe naraštaje kao dio naše autentične baštine. Želimo od toga napraviti i svojevrsnu ruralnu, turističku atrakciju i idućih godina radit ćemo na tome - dodaje Antun Bello, jedan od uzgajivača konja iz pleterničkog kraja. Da lijepa tradicija ima budućnost, potvrđuje i dvadesetogodišnji Stjepan Leist iz Buka, mladi vlasnik konja i saonica.

Konji su kaže, ponos svakog Slavonca, a ljubav prema njima prenosila se u njegovoj obitelji naraštajima. Zato poručuje – dok je Slavonaca bit će i starih običaja… (SN)