Prikazujem sadržaj po oznakama: iskapanje

NEOČEKIVANI REZULTATI NOVIH PRAPOVIJESNIH ISTRAŽIVANJA POŽEŠTINE -

ZLATNA DOLINA JE JOŠ PRIJE 28 STOLJEĆA BILA JEDINSTVENO PODRUČJE U EUROPI

TULNIK - To da je naselje iz starijeg željeznog doba iznad Kaptola u svoje vrijeme, dakle oko 7. stoljeća prije Krista bilo jedno od tadašnjih europskih moćnih prijestolnica istraživačima je već odavno poznato. Ali kako je moguće da je osim Kaptola u Požeškoj dolini postoje još dva takva naselja? Šest kilometara istočnije od Kaptola, iznad Lukača i Vetova te nekih dvadeset i pet kilometara jugoistočnije, u mjestu Tulnik, nalaze se ista takva naselja. Za sada je samo Kaptol ozbiljnije istraživan. Ovih dana u Tulniku se obavljaju geofizička istraživanja koja bi arheolozima trebala pomoći da točno odrede mjesta ispod kojih se krije vrijedno arheološko blago.

- U Tulniku su još 70-ih godina prošlog stoljeća registrirani veliki humci za koje se pretpostavljalo da pripadaju starijem željeznom dobu. Ti tumuli višestruko premašuju, čak i 20-ak puta, one koji su nam do sada bili poznati i pripadaju među najveće takve spomenike u Hrvatskoj. Nažalost, jedan od tih tumula je teško oštećen u posljednjih 40-ak godina te smo na njemu odlučili provesti jedno metodološko istraživanje kako bi utvrdili kako tim spomenicima pristupiti. Postoji poseban interes znanstvenika u Europi za našu metodu jer do sada im nitko nije pristupao kao mi. Radi se o jednom eksperimentu u koji je uključen docent dr. Branko Mušič sa Sveučilišta u Ljubljani sa svojom tvrtkom za obavljanje geofizičkih radova, a koja je jedna je od najboljih u Europi – objasnio je dr. Hrvoje Potrebica, predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja.

A već prvi rezultati geofizičkih istraživanja u Tulniku govore, kako je istaknuo dr. Mušič, da stoljetne naslage zemlje kriju jednu intrigantnu i zanimljivu priču s kakvom se do sada nisu imali prilike susresti. A što se konkretno krije ispod zemljine površine arheolozi će u Tulniku pokušati saznati iduće godine jer na tome tlu svoju lopatu još nisu imali prilike zakopati. Međutim, već sada je jasno da se ovdje piše neka nova povijest Europe.

-Požeška kotlina s obzirom na groblje u Kaptolu i ove monumentalne grobove u Tulniku, a znamo barem za još jedno takvo groblje iznad Lukača i Vetova jedinstveno je područje u cijeloj Europi. Naime, nigdje unutar jedne zatvorene cjeline kakva je Požeška kotlina nemamo tri monumentalna groblja s tumulima. To je ustrojstvo kakvo do sada nitko još nije vidio, odnosno takva koncentracija moći na jednom malom prostoru u Europi još nije zabilježena. Nadamo se da će istraživanja dati odgovor zašto je to tako – poručuje dr. Potrebica.   (a.t.)

PRVI PUTA KORISTILI GEOFIZIČKE METODE U POTRAZI ZA PRAPOVIJESNIM NASTAMBAMA -

KAPTOL - Tumuli s bogatim kneževskim grobovima već odavno su Kaptolu priskrbili jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta za željezno doba u Europi. A kada se prošle godine krenulo u istraživanje i naselja za koje se pretpostavljalo da pripadaju istom razdoblju utvrdilo se da ipak nije tako. Došlo se od neočekivane situacije.

- Naime, sredinom šestog stoljeća prije Krista na širokom području Panonije odnosno između Alpa i Dunava naglo prestaje ukopavanje pod monumentalne grobne humke s mnoštvom bogatih priloga pa se smatralo da je riječ o slomu halštatske kulture zbog najezde skitskih ratničkih skupina. Smatralo se da intenzivniji kulturni razvoj u ovom prostoru ponovno počinje tek tijekom punog razvoja keltske odnosno latenske kulture gotovo tri stoljeća kasnije. Iako u Kaptolu doista nema mlađih tumula na utvrđenom naselju je situacija potpuno drukčija! Nalazimo izuzetno bogate stambene slojeve koji pripadaju najranije kasnom šestom stoljeću, dakle vremenu kada tumula više nema, a koji upućuju na izuzetno bogatu zajednicu koja upravlja ovim prostorom. Na samom bedemu nalazimo i tragove kuća iz ranijih razdoblja latenske, odnosno keltske kulture koji upućuju da je na ovom prostoru život kontinuirano trajao i u vrijeme kada ga drugdje nema! Pri tome čini se da je riječ o izuzetno bogatoj zajednici koja ne zaostaje za onom koja je gradila tumule i vjerojatno je riječ o kontinuiranom razvoju koji čini se možemo pratiti i u kasnije vrijeme – objašnjava dr. sc. Hrvoje Potrebica, voditelj istraživanja.

Ukoliko bi potpuno neočekivane latenske nalaze, dodaje, mogli uklopiti u taj slijed neprekinutog kulturnog razvoja to bi imalo implikacije na sliku razvoja željeznog doba Europe u cjelini. Kaptolsko naselje time bi dobilo status jednog od najznačajnijih nalazišta za razumijevanje tog ključnog tranzicijskog razdoblja u kulturnoj povijesti Europe.

Ove godine prvi puta su primjene geofizičke metode u istraživanju naselja za koje se pretpostavlja da se prostire na 7 hektara. - Radi se o istraživanju koje se provodi na površini. Koristilo smo magnetnu i georadarsku metodu te metodu električnog otpora. Uspjeli smo utvrditi heterogeni zemljani sustav tumula s ostacima kamenih grobnica kao i koncentrične opkope. Ovim metodama na najbrži način se saznaje što se nalazi ispod površine zemlje – ističe dr. sc. Boris Mušič iz Ljubljane, voditelj geofizičkih istraživanja.

Potvrdu njegovih rezultata trenutno provjeravaju arheološka iskapanja. Do sada su uspjeli pronaći donje dijelove jedne nastambe te bedeme naselja. (a.t.)