PRVI PUTA KORISTILI GEOFIZIČKE METODE U POTRAZI ZA PRAPOVIJESNIM NASTAMBAMA -
KAPTOL - Tumuli s bogatim kneževskim grobovima već odavno su Kaptolu priskrbili jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta za željezno doba u Europi. A kada se prošle godine krenulo u istraživanje i naselja za koje se pretpostavljalo da pripadaju istom razdoblju utvrdilo se da ipak nije tako. Došlo se od neočekivane situacije.
- Naime, sredinom šestog stoljeća prije Krista na širokom području Panonije odnosno između Alpa i Dunava naglo prestaje ukopavanje pod monumentalne grobne humke s mnoštvom bogatih priloga pa se smatralo da je riječ o slomu halštatske kulture zbog najezde skitskih ratničkih skupina. Smatralo se da intenzivniji kulturni razvoj u ovom prostoru ponovno počinje tek tijekom punog razvoja keltske odnosno latenske kulture gotovo tri stoljeća kasnije. Iako u Kaptolu doista nema mlađih tumula na utvrđenom naselju je situacija potpuno drukčija! Nalazimo izuzetno bogate stambene slojeve koji pripadaju najranije kasnom šestom stoljeću, dakle vremenu kada tumula više nema, a koji upućuju na izuzetno bogatu zajednicu koja upravlja ovim prostorom. Na samom bedemu nalazimo i tragove kuća iz ranijih razdoblja latenske, odnosno keltske kulture koji upućuju da je na ovom prostoru život kontinuirano trajao i u vrijeme kada ga drugdje nema! Pri tome čini se da je riječ o izuzetno bogatoj zajednici koja ne zaostaje za onom koja je gradila tumule i vjerojatno je riječ o kontinuiranom razvoju koji čini se možemo pratiti i u kasnije vrijeme – objašnjava dr. sc. Hrvoje Potrebica, voditelj istraživanja.
Ukoliko bi potpuno neočekivane latenske nalaze, dodaje, mogli uklopiti u taj slijed neprekinutog kulturnog razvoja to bi imalo implikacije na sliku razvoja željeznog doba Europe u cjelini. Kaptolsko naselje time bi dobilo status jednog od najznačajnijih nalazišta za razumijevanje tog ključnog tranzicijskog razdoblja u kulturnoj povijesti Europe.
Ove godine prvi puta su primjene geofizičke metode u istraživanju naselja za koje se pretpostavlja da se prostire na 7 hektara. - Radi se o istraživanju koje se provodi na površini. Koristilo smo magnetnu i georadarsku metodu te metodu električnog otpora. Uspjeli smo utvrditi heterogeni zemljani sustav tumula s ostacima kamenih grobnica kao i koncentrične opkope. Ovim metodama na najbrži način se saznaje što se nalazi ispod površine zemlje – ističe dr. sc. Boris Mušič iz Ljubljane, voditelj geofizičkih istraživanja.
Potvrdu njegovih rezultata trenutno provjeravaju arheološka iskapanja. Do sada su uspjeli pronaći donje dijelove jedne nastambe te bedeme naselja. (a.t.)
