Prikazujem sadržaj po oznakama: hrana

Današnji potrošači, bilo da kupuju na internetu ili u supermarketu, sve češće žele jasnije i razumljivije oznake za hranu kako bi mogli informirano odlučivati o tome koju će hranu jesti. Osim toga, sve više ljudi pati od alergija. Kako da adolescent koji je alergičan na kikiriki zna što smije jesti kada izađe na večeru s prijateljima? Kako da osoba koja želi smanjiti unos soli u organizam zna koje su grickalice za nju najbolje? Kako da potrošači budu sigurni da se mogu pouzdati u porijeklo kupljenog mesa?

 Od 13. prosinca 2014. u cijelom će se EU-u primjenjivati nova pravila kojima se rješavaju ta i slična pitanja. Povjerenik EU-a zadužen za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis izjavio je: "Počevši od 13. prosinca 2014. europski građani vidjet će rezultate godina rada na poboljšanju pravila o označivanju hrane. Na oznakama će biti jasnije navedene najvažnije informacije o sadržaju, čime će se potrošačima olakšati donošenje informiranih odluka o kupnji hrane. Novim se pravilima na prvo mjesto stavljaju potrošači, i to na način kojim se ne opterećuju previše poduzeća."

 Što će se vidljivo promijeniti zahvaljujući novom programu označavanja?

 Novim zakonodavstvom određuju se općenita načela označivanja hrane. Njime se ujedno određuju i specifičniji uvjeti kao što su, primjerice, sljedeći:

 • bolja čitljivost informacija (najmanja dozvoljena veličina slova za obvezne informacije)
• jasniji i usklađeniji prikaz alergena za pretpakiranu hranu (s naglaskom na vrstu i veličinu slova, stil i pozadinsku boju) u popisu sastojaka
• obvezne informacije o alergenima za hranu koja nije pretpakirana, uključujući restorane i kafiće
• zahtjev za navođenjem određenih informacija o prehrambenim vrijednostima za većinu pretpakirane prerađene hrane
• obvezni podaci o podrijetlu svježeg mesa svinja, ovaca, koza i peradi
• isti uvjeti za označivanje za prodaju putem interneta, prodaju na daljinu ili za kupovinu u dućanu
• popis proizvedenih nanomaterijala u sastojcima
• posebne informacije o biljnom podrijetlu rafiniranih ulja i masti
• stroža pravila za sprječavanje obmanjujućih praksi
• navođenje zamjenskog sastojka za „imitirajuću” hranu
• jasno naznačivanje „spojenog mesa” ili „spojene ribe”
• jasna naznaka odmrznutih proizvoda

HGK ŽUPANIJSKA KOMORA I MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE  -

POŽEGA – Kako i na koji način postupati prilikom uvoza i izvoza hrane životinjskog podrijetla nakon ulaska Republike Hrvatske u EU pokušale su odgovoriti Sandra Gutić iz Ministarstva poljoprivrede, uprave za veterinarstvo i Nevenka Gašparac iz HGK centra za kvalitetu. Predavanje je bilo namijenjeno svim subjektima u poslovanju s hranom, nadležnim inspekcijama te svim ostalim zainteresiranim koji sudjeluju u provođenju zakonodavnih uvjeta u području sigurnosti hrane. Predavanje je održano u velikoj dvorani HGK Požega.

Nakon utvrđivanja novih veterinarskih granica i našeg ulaska na zajedničko tržište dio regulative u postupanju s hranom se mijenja. EU je ostavila i razdoblje u kojem se nesukladni subjekti moraju uskladiti sa EU zakonodavstvom do 31.12.2015. godine. Tako će uzgajivačima kokoši nesilica ostaviti mogućnost zadržavanja kokoši nesilica u postojećim kavezima, koji nisu u skladu s EU propisima (neobogaćeni kavezi) do kraja proizvodnih ciklusa koji su započeli prije dana pristupanja Hrvatske u EU, a u razdoblju koje neće biti duže od 12 mjeseci od dana pristupanja. I jaja će se označavati po novoj kvalifikaciji kao ekološka, jaja iz slobodnog uzgoja, jaja iz štalskog podnog uzgoja, jaja iz obogaćenih kaveza, jaja iz neobogaćenih kaveza.

Transport hrane je propisan posebnim propisima koji uključuju preglede na mjestu otpreme, preglede prilikom prijevoza i preglede na mjestu krajnjeg odredišta. Na zajedničko tržište EU moći će se stavljati samo hrana životinjskog porijekla iz EU sukladnih objekata, a hrana iz nesukladnih objekata moći će se stavljati na tržište Hrvatske.

Proizvođači hrane iz Hrvatske ulaskom u EU gube pogodnosti tržišta CEFTE, Srbije, BiH, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i Moldavija, te će na naše prehrambene proizvode ove zemlje uvesti carine. Europska komisija pregovara sa CEFTOM da se Hrvatskoj odobre dodatne pogodnosti ili ostave stare carine. Hrvatska bi u protivnom bila jako pogođena jer najviše svojih prehrambenih proizvoda izvozi u BiH, Srbiju i Makedoniju.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA – ŽUPANIJSKA KOMORA POŽEGA -

POŽEGA – Za sve subjekte, obrtnike, OPG, tvrtke koje se bave proizvodnjom, prodajom ili prezentacijom hrane HGK Županijska komora Požega organizirala je besplatni seminar s praktičnim primjerima iz prakse o novom Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane. Tako je 60-tak sudionika moglo saznati sve od Nevenke Gašparac iz Centra za kvalitetu HGK i Jelene Meštrić iz Ministarstva poljoprivrede Uprave za sigurnost hrane, a o tome su dobili i pisanu potvrdu o sudjelovanju.

Zakonski okviri u označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane uglavnom se preuzimaju ili prilagođavaju zakonskim okvirima Europske unije, koja u svemu prvenstveno naglašava sigurnost i zdravlje čovjeka, a traži od svih subjekata u poslovanju s hranom da ispravno informiraju potrošače o hrani koju konzumiraju, te zaštite njihovo zdravlje i interese. Označavanjem se ne smije ni u kojem pogledu obmanjivati potrošače, posebice glede prirode, sastava, svojstava, količine, trajnosti, podrijetla, postupaka proizvodnje hrane, ne smije se hrani pripisivati svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućivati na takva svojstva. Prilikom prezentiranja hrane, oblik, izgled, ambalaža, ambalažni materijali, dizajn, okruženje u kojem je izložena kao i reklamiranje također ne smiju obmanjivati potrošače.

Odzvonilo deklaracijama koje ne vidimo niti pod povećalom

Hrana koja se stavlja na tržište RH mora biti označena podacima koji su napisani na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom, koji su lako razumljivi i uočljivi, lako vidljivi, jasno čitljivi i neizbrisivi. Jasno čitljivi se do sada tumačilo kako se kome htjelo, a sada se pripisuje da ta slova moraju biti najmanje veličine 1,2 mm, odnosno najmanje 0,9 mm na posebno malim pakiranjima hrane. Osim svih do sada obveznih podataka o hrani sada se obvezno moraju naći i podatci o hranjivim vrijednostima hrane, označeni alergeni u popisu sastojaka koji izazivaju alergije, naznačeno mjesto podrijetla hrane. Nije više dozvoljeno koristiti izraz „može sadržavati“ s kojim su se proizvođači ograđivali od mogućih nuspojava kod nekih potrošača koji su alergični na poneke sastojke. Obvezno se u označavanju stavlja i preporuka do kada je hranu najbolje upotrijebiti, tj. do kada će ona uz adekvatno čuvanje zadržati svoja karakteristična svojstva.