Prikazujem sadržaj po oznakama: požeština

ZANIMLJIVO PREDAVANJE I RADIONICA U GRADSKOM MUZEJU POŽEGA -

POŽEGA - Gradski muzej Požega i Pučko otvoreno učilište Obris u sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja organizirali su u izložbenoj dvorani muzeja zanimljivo predavanje i radionicu na temu „Ljekovito bilje Požeštine – kako ga sakupljati i koristiti“. Temu je predstavila i predavanje otvorila ravnateljica muzeja Mirela Pavličić Hein, povukavši i bliskost teme s upravo izložbom u tijeku „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“ kada je ljekovito bilje bilo najznačajnija komponenta liječenja.

Predavanje i radionicu s praktičnim savjetima, receptima i prepoznavanjem ljekovitog bilja koje sama uzgaja, vodila je Snježana Pešut-Pilon, viša stručna savjetnica u Poljoprivredno savjetodavnoj službi za Požeško-slavonsku županiju. – Namjera nam je održati predavanje is prezentacijom, kako bi korisno pokazali dijelove ljekovitog bilja, suhog i živog. Ljudima želimo pokazati kako biljka izgleda. Kroz prezentaciju upoznat ćemo ih kako ga naći u svoj okolini, oko sebe, s djelovanjem i načinom korištenja ljekovitog bilja. Predstavit ćemo samoniklo ali i ljekovito bilje iz kućnog uzgoja. Samoniklo kod nas još uvijek raste u prirodi, no neke biljke čak i iz drugih podneblja su se dobro prilagodile i za uzgoj, pa su se već udomaćile – kaže Snježana Pešut-Pilon, koja sama na nekoliko lokacija pokusnog eksperimentalnog vrta ima u uzgoju preko 150 vrsta ljekovitog bilja. O svim biljkama ima uz snimke i sve ostale podatke i parametre za prepoznavanje i korištenje.

- Naše domaćinstvo najčešće danas koriste kamilicu, mentu, sljez, a trebali bi svakako više koristiti koprivu, maslačak, stolisnik. Želim ovom prilikom istaknuti da je kopriva upravo naša najljekovitija biljka, što moramo češće ponavljati, jer je imamo u izobilju ali ne koristimo dovoljno i u više varijanti. Koprivu možemo koristiti kuhana, svježa, pečena, na sve moguće načine. Zanimljivo je da je možemo staviti i svježu u salatu, jer kada se ona dobro promiješa više ne žari, ili ako malo ožari ne smeta. Kopriva je jedina biljka koja podnosi sve moguće kombinacije i termičke obrade, a da ništa ne gubi od svojih sastava. zato bi je trebali koristiti maksimalno, npr. kao glavno jelo ili prilog, kao špinat, možemo je stavljati u variva, punjenje u odrescima, na više načina u salatama. Kopriva snažno ojačava krv i bitna je kod oporavka anemičnih ljudi i slabokrvnosti - zaključuje Snježana Pešut-Pilon koja je odgovarala i na brojna pitanja slušatelja predavanja.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

GRADSKI MUZEJ POŽEGA -

POŽEGA - Gradski muzej Požega je kroz „Program za poticanje razvoja publike u kulturi“ od Ministarstva kulture RH te Grada Požege osigurao 50 tisuća kuna za jedinstveni projekt „eMuzej“. Riječ je o mobilnoj uspravnoj konzoli s ekranom osjetljivim na dodir čija je svrha popularizacija baštine Požege i Požeštine kroz rad muzeja, s nizom zanimljivih interaktivnih edukativnih sadržaja od memory igre „Čuvaj glavu!“ o arheološkom nalazištu Rudine, puzzle s motivima grada, kviza o baštinskim pojmovima, tradicijskih recepata „Muzeja u loncu“, pozivnica na događanja i zanimljivih bogato ilustriranih baštinskih pričica.

Idejna začetnica i autorica ovoga projekta je Maja Žebčević Matić, autor dizajna Denis Treskanica, dok su aplikaciju programirali Josip Jelić i Igor Bumba. Na uloženom radu i trudu svima se zahvalila ravnateljica Gradskog muzeja Požega Mirela Pavličić Hein, dok je o projektu govorila njegova autorica Maja Žebčević Matić.

- Cilj je vrlo jasan – spojiti muzej, baštinu Požege i Požeštine putem zanimljivih i interaktivnih sadržaja i ono nespojivo, redove čekanja u bakama, bolnicama i drugim ustanovama u kojima se ljudi dugo zadržavaju. Želja nam je da naši sugrađani, koji možda ne znaju gdje je Muzej, svoje dragocjeno vrijeme provedu kvalitetno, zabavno i korisno. Ovo je jedan od instrumenata promocije muzeja, namijenjen vrlo širokoj publici – rekla je Žebčević Matić.

Cilj programa je da eMuzej svakih mjesec dana mijenja lokaciju u prostorima Požege i Požeštine (bolnica, domovi zdravlja, banke, kolodvori...) gdje veliki broj ljudi provodi vrijeme čekajući, kako bi se na taj način 'nesvjesno' upoznali s vrijednom baštinom o kojoj brine Gradski muzej Požega.

- Požeški muzej je vrlo prepoznatljiv u Hrvatskoj, ali i šire, posebno po projektu Muzej u loncu. Naravno da smo bili zainteresirani predstaviti ono što imamo na jedan moderan i drugačiji način putem kojega će mladi ljudi jednostavno, lako, i njima tehnološki vrlo primamljivo, naučiti koje su naše vrijednosti – rekao je gradonačelnik Darko Puljašić koji je prisustvovao otvorenju.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

JEDNA OSOBA ZARAŽENA, TROJE IH ČEKA NALAZE -

POŽEGA/ZAGREB – Broj zaraženih groznicom Zapadnog Nila raste – informacija je iz zagrebačke Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

Zaraza groznicom Zapadnog Nila nije zaobišla niti Požeštinu. Prema riječima prim. mr. sc. Zdravka Andrića, voditelja Odjela infektologije kod jednog je pacijenta utvrđena ta bolest. Prim. Andrić ističe da postoje sumnje kod još tri pacijenta za koje čekaju nalazi kako bi se zaraza potvrdila. Svi ti pacijenti nalaze se na Odjelu infektologije Opće županijske bolnice Požega i pod stalnim su nadzorom liječnika – specijalista.

Jedna zaražena osoba kojoj je potvrđena bolest povezuje se s čaglinskim krajem, kao i jedna za koju se sumnja na tu zarazu. 

Najveći broj zaraženih do sada je iz Sjeverne Hrvatske,  Zagreba, Čakovca, Varaždina i Koprivnice, a zabilježeni su slučajevi i u slavonskim županijama i to Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj. Bolest se ne može prenijeti ljudskim kontaktom. Prenose je zaraženi komarci, a mogući put zaraze je i transfuzija krvi.

Kod većine zaraženih ljudi uopće nema nikakvih simptoma. Oko 20 posto zaraženih razvije nespecifičnu bolest s povišenom temperaturom koja sliči na gripu. Samo manje od jedan posto zaraženih razvije neuroinvazivnu bolest, što se očituje ili upalom mozga ili upalom moždanih ovojnica ili paralizama i to je taj teški oblik bolesti koji se prepoznaje.

Poznato je da najviše obolijevaju starije osobe, nešto češće muškarci nego žene, te oni koji imaju kronične bolesti, šećerne bolesti ili bolesti imunološkog sustava, pa čak i s povišenim krvnim tlakom. Zbog čega baš oni, nema objašnjenja.

Ako nema komaraca, nema prijenosa bolesti. Ne može se iskorijeniti komarce. Na vodenim površinama kao što su močvare i jezera stalno su prisutni. Ali svatko u svojoj okućnici može spriječiti množenje komaraca tako da ne ostavlja vodu da stoji, da se oni mogu razmnožavati. Vjerojatno bi tijekom rujna moglo biti još prijava oboljelih, a onda bi se to u listopadu postupno trebalo smanjivati.

Liječnici građanima poručuju da nema mjesta za paniku jer se, barem za sada, ne radi o epidemiji velikih razmjera. U našoj zemlji do sada su im dojavljena nešto više od 30-ak slučajeva oboljenja.

Tekst: D.K. Foto: Ilustracija

POŽELJNO BI BILO PROKUHATI VODU PRIJE KORIŠTENJA -

POŽEGA – Zbog naglog topljenja snijega i padalina došlo je do zamućenja izvorišta vode, a time i zamućenja vode za piće iznad maksimalno dopuštene koncentracije u vodoopskrbnom sustavu Požeštine.

Djelatnici Tekije d.o.o. pojačano prate stanje na cijelom području, lokaliziraju područje zamućenja, rade na ispiranju mreže, pojačano kloriraju i promptno reagiraju na sve pozive korisnika. Iz Tekije upozoravaju građane, ukoliko primijete zamućenje vode da vodu ne koriste za piće bez prokuhavanja.

Sve ostale informacije se mogu dobiti na dežurni telefon 0800 200-088.

Tekst: Tekija d.o.o. Foto: ilustracija

DOBILI OBNOVLJENE KUĆE ALI BEZ PRIKLJUČKA NA ELEKTRIČNU ENERGIJU -

CIKOTE – Nakon Domovinskog rata sela između Požeštine i Pakraca uglavnom su ostala bez stanovnika jer su kuće stradale, a stanovništvo izbjeglo. U fazi obnove dosta je kuća obnovljeno, stanovništvo se u manjem broju vratilo, no bez priključka električne energije jer su dalekovodi bili uništeni. Iako je bilo obećanja od strane države i elektro opskrbljivača da će se i struja uskoro provesti, nije se godinama ništa napravilo. U petnaestak brdskih sela vratilo se svega 70-tak domaćinstava, pa je dovlačenje električne energije svija je jasno bila neisplativa misija. Oni uz glavne prometnice struju su dobili, no vući dalekovode do pojedinih sela od 5-do 10 km udaljenih od ceste nije se isplatilo. – Dosta smo o tome razmišljali, pa čak predlagali i pojedinima da se možda presele u kuće bliže cesti, no to su uglavnom staračka domaćinstva kojima je seljenja bilo dosta i za vrijeme rata. Ovu inicijativu da se kućanstvima osigura solarna električna energija Požeško-slavonska županija je pokrenula prošle godine i evo došli smo do prva tri domaćinstva ovdje u Cikotama koja su dobila svoju struju – kaže zamjenik župana Miroslav Grozdanić, koji je taj cijeli projekt stalno gurao u realizaciju i pronašao i partnere u projektu. Tako je projekt za ova tri domaćinstva u Cikotama vrijedan 167 tisuća kuna financiran s udjelom 10% Požeško-slavonska županija, 10% UNDP i 80% Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH.

- Ovdje žive ova domaćinstva stalno, vratili su se 2004. godine nakon obnove, a od tada stalno tražimo rješenje s HEP-om za struju, no po njihovim izračunima, ako priključak košta više od 50 tisuća kuna HEP ne može ulagati sredstva. Ministarstvo obnove je obnovilo u ovim selima dosta kuća, no tada se nije razmišljalo o ovom problemu. Kad je završila obnova kuća tek onda se došlo do ovih problema, koje smo mi onda pokušali riješiti na neki drugi način – dodao je Grozdanić zadovoljan što su konačno ovi stanovnici dobili struju. Svaka, kuća je dobila na krov 6 solarnih panela, stanicu za pretvaranje struje i 4 akumulatora za pohranjivanje struje, elektroagregat za vrijeme kada ima malo sunčanih i svijetlih dana, jedan hladnjak sa zamrzivačem najvišeg energetskog razreda i LED štedne žarulje. Po tom modelu pokušat će se riješiti pitanje električne energije i u drugim okolnim naseljima.

- O, sad kad smo dobili struju, kao da sam se još jednom rodio. To nam je jako puno, jer nam je puno poboljšalo život. Odmah sam mogao namirnice staviti u frižider. Prije kad sam otišao u trgovinu nisam mogao puno kupiti jer nisam imao gdje držati, posebno salamu, kobasice, meso. Kupiš samo toliko koliko možeš brzo pojesti. Samo smo preko zime imali hladnjak. Sad imamo i svjetlo u svim sobama, još mi samo fali neki televizor - kaže Stevo i Milka Balač, umirovljenici koji rade i malo poljoprivrede, da lakše prežive jer mirovina je manja od tisuću kuna. Kako nisu u mogućnosti kupiti TV ovom prilikom skrećemo pažnju našim čitateljima, ako trko ima TV koji mu nije potreban da ga pokloni obitelji Balač u Cikotama, pet km daleko od Bučja na cesti Požega – Pakrac.

Susjedna kuća nekih 150 metara dalje u kojoj žive Ana i Vitomir Krajnović također je dobila svoju struju. - Mi smo ovdje već sedam godina, a za vrijeme rata i poslije živjeli smo svugdje, jedno vrijeme čak i u Švicarskoj. No nakon obnove smo se vratili. Sada nam ova struja puno znači, za svjetlo i posebno za frižider. Kažu nam da ćemo moći priključiti i veš mašinu, jer do sada sam prala na ruke. Vodu imamo iz lokalnog vodovoda izgrađen još 80-tih godina prošlog stoljeća prirodnim padom iz izvora povrh sela no nismo imali struje. Sada ćemo moći normalno živjeti kao drugi ljudi, bit će nam sigurno bolje. Lijepo je ovdje, posebno preko ljeta, no zimi je malo teže jer smo daleko od glavne ceste – kaže Ana Krajnović.

Kako će biti bolje još nam nisu mogli reći Ivan i Anita Peći, koji su se prije nekoliko godina doselili ovdje u selo iz Požege, jer su kod njih monteri tek postavljali solarne panele i razvod struje. No svakako će im biti bolje i lakše.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UDRUGA UZGAJATELJA SIMENTALSKOG GOVEDA POŽEŠTINE -

 KUTJEVO – Predavanje i praktičan prikaz strojne mužnje krava, pravilnoj proceduri vimena za strojnu mužnju krave, čišćenju i održavanju, te kontroli ispravnosti muznog uređaja, robotskoj mužnji i higijeni u tim postupcima Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine organizirala je za svoje članove. Predavanje je držao izvanredni profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Alen Džidić u prostorijama UPU Simentalac, teoretski dio a praktični i pokazni dio na farmi Milana Majetića u Cerovcu.

- Tom završnom dijelu treba polagati više pažnje jer sve što su uložili do tada na mužnji mlijeka gube. Kod strojne mužnje treba voditi dovoljno brige o samoj higijeni stroja, redovno ga servisirati kao i svoj automobil, jer je jako bitna ispravnost uređaja za pravilnu mužnju, vakum uređaja jer o njemu ovisi koliko će se mlijeka musti. – istakao je Džidić koji je dio svoga usavršavanja obavio u Njemačkoj upravo na mužnji uz robotski sustav. U Hrvatskoj se danas koriste roboti i uređaji za mužnju iz Nizozemske i Švedske.

- U Hrvatskoj ima već desetak farmi koji primjenjuju i robotsku mužnju, danas europskim sredstvima i poticajima može se osigurati kroz mjeru 4.1 do 50% ulaganja, te mladi farmeri i dodatne poticaje do 70%. Gledajući cijenu mlijeka teško da se može isplatiti to ulaganje, no uz poticaje, i gledajući da je to stalan posao tijekom godine od 365 dana, dva puta na dan, farmeri preko 70 krava trebaju razmišljati o tome, jer bi svakako povećali  proizvodnju – dodaje Džidić.

Na predavanje je došla i Zlatica Strapač iz Vetova koja ima na farmi 120 muznih krava holštajn i simentalac, te i 120 ženskih telića i junica u uzgoju za zamjenu starijih krava muzara. – Imamo muzne uređaje i na tome nam rade dva radnika. Treba im 3 sata da sve pomuzu ujutro i 3 sata za popodnevnu mužnju. Sada trenutno muzemo oko 1500 litara, jer se ne muzu sve krave. Vidjela sam i robote, ali unatoč subvencijama to su prevelike investicije uz ovako slabu cijenu mlijeka. Danas poslujemo samo da poslujemo, bez mogućnosti ulaganja i razvoja jer zapravo smo u razmišljanju da sa svime prestanemo. Obrađujemo oko 150 ha zemlje, većinom u zakupu i to je također problem koji ne osigurava dugoročnost.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić/Vanja Protić

STIGAO SNIJEG

POŽEGA – Noćas je stigao u Požeštinu toliko očekivani snijeg, koji je donio jedan hladniji poremećaj vremena. Snijeg lagano pada već osam sati i za sada ne predstavlja veći problem, pa niti u prometu. Na kolniku ima manje nešto ugaženog snijega, ali nadležna poduzeća za ceste i lokalne zajednice uspješno čiste. U gorskim dijelovima Požeštine ima ga nešto više, dok je u nizinskom dijelu oko 15 cm snijega.

 Našim fotoaparatom zabilježili smo neke od požeških lokacija „obučene“ u bijelo.

NAKON VIŠEDNEVNIH ODGODA SELJAČKI PROSVJEDI NA FEROVCU S TRI TRAKTORA  -

^{FEROVAC – Seljačke udruge Slavonije i Baranje već nekoliko dana prosvjeduju na cesti, no do sada im se nisu pridružili seljaci Požeštine. Oni su svoj izlazak na cestu najavili tek za ponedjeljak za 11 sati na poznatom Ferovcu od kuda je sve nekada počinjalo, ali prilično mlako, bar što se tiče nekada seljačkog tribuna Dragana Dukića. Taj prosvjed poslije je prolongiran za 14 sati, no tada zatičemo na Ferovcu tek grupu novinara i policije, te nekoliko promatrača i niti jednog traktora. Do 15 sati na Ferovcu se okupilo svega tri traktora i nekoliko nezadovoljnih poljoprivrednika.}

 ^{- Ovo danas definitivno nije prosvjed, jer mi smo mišljenja da se kako je pozvao ministar poljoprivrede najprije iscrpe sve mogućnosti za dogovor. Mi želimo razgovarati, naš ministar ne želi doći nama u Slavoniju da s nama razgovara – kaže Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Požeško-slavonske županije, koji misli da od pregovora neće biti ništa, te da će sve ostati po starom, a to da od poticaja za koje su zakinuti neće biti ništa, a niti od veće cijene pšenice, jer te sve otkupljene pšenice više nema, sva pšenica iz silosa je već prodana po većoj cijeni.}

^{Iz svega se može vidjeti ili jedno nejedinstvo seljaka, možda više nejedinstvo seljačkih udruga koje različito vide nastale probleme ili nejedinstvo oko vodstva koje je pozvalo u prosvjede i koje nema opću podršku. – Raskola nema, idemo dalje u prosvjede. Kod nas svatko ima svoj pristup i procjenu. Mi imamo puno naših članova koji se bave duhanom, stočarstvom koje iziskuje svakodnevni rad i zato kod nas prosvjedi nisu krenuli. Mislim da su ovi današnji pregovori s ministrima točka na i mi sada više nemamo tema za razgovore. Za sada nećemo ići na blokade a onda ćemo donijeti zajedničku odluku cijele Koordinacije seljačkih udruga Požeško-slavonske županije. Mi smo rekli i ostalim koordinacijama iz Slavonije i baranje da osmi mjesec nije za prosvjede, da nas ne bi netko optuživao da uništavamo turističku sezonu, naše građane. Mi smo išli na dijalog, međutim sada vidimo da dijaloga više nema – kaže Dragutin Dukić s malobrojnim prosvjednicima na Ferovcu, koji najavljuje skori prosvjed na koji će se okupiti 150 traktora.}

HRVATSKE VODE I TEKIJA POTPISALE UGOVOR O FINANCIRANJU PROJEKATA  -

POŽEGA – Projekti koje je predložila Komunalna tvrtka Tekija d.o.o. za izgradnju nove infrastrukture u vodoopskrbi i odvodnji na području Požeštine prihvaćeni su od strane Hrvatskih voda, kako prošle godine u cijelosti, tako i za 2013. godinu. Izgradit će se desetak projekata od kojih su neki već započeti u prošloj godini kao crpilište Dubočanka, vodovod za naselja Kunovci, Gornji Emovci, Bankovcvi, Seoci, magistralni cjevovod C1 u Požegi, na području Pleternice vodovodi za Ašikovce, Lakušiju, Novoselce i Trapare, na području Jakšića cjevovod Radnovac – Rajsavac, na području Brestovca vodovod Sloboština, Pasikovci, Skenderovci i Jaguplije, na području Kutjevo vodovod za naselje Ferovac, te poseban projekt Upravljanje gubitcima vode u vodovodnom sistemu Požeštine. U odvodnji rade se kanalizacijska mreža naselja Golobrdci, Brestovac, Nurkovac, Završje, Dolac, Gornji Emovci, Novo Selo, kolektor Sv. Rok rijeka Orljava u Požegi, početak izgradnje kanalizacijske mreže Emovački Lug - Donji Emovci, te Požega – Novi Štitnjak, a na području Čaglina izgradnja kolektora za otpadne vode i kanalizacije u ulici Braće Radića.

- Naša suradnja s komunalnim poduzećem Tekija je dobra, i među uspješnijim su komunalcima koji su u prošloj godini ugovorene radove izvršili u 100% obimu. Očekujem da će radovi vrijedni 15 milijuna kuna biti izvedeni i u ovoj godini – istakao je generalni direktor Hrvatskih voda, Ivica Plišić prilikom potpisivanja ugovora s direktorom Tekije Antom Kolićem u Gradskoj vijećnici grada Požega.

Potpisivanje ugovora pozdravio je i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, inače predsjednik Skupštine Tekije. – Prošle godine smo učinili puno, a ove godine kroz ovu kandidaturu projekata postigli puno. Na području grada Požege i prigradskih naselja s ovim projektima 99,9% stanovnika imat će riješenu vodoopskrbu, a 95,6% odvodnju. Pred nama stoji još potpisivanje ugovora za nastavak radova na pročistaču otpadnih voda, gdje smo u mehaničko pročiščavanje uložili 12 milijuna kuna, a za biološki pročistač očekuje nas investicija od 41 milijun kuna.

UDRUGA UZGAJATELJA SIMENTALSKOG GOVEDA POŽEŠTINE - 

KUTJEVO – Članovi Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine pridružili su se bojkotu isporuke mlijeka otkupljivačima. Donijeli su odluku sukladno i drugim udrugama da od 22. listopada neće isporučivati mlijeko mljekarama kojem otkupljuju mlijeko na njiihovom području od njihovih članova.

U ponedjeljak i utorak s prostora Požeštine obustavljen je odvoz oko 15.000 litara mlijeka dnevno, a prosvjed kako je najavljeno će trajati dok se ne donesu dogovori i mjere koje bi bitnije popravile situaciju i smanjile gubitke koje ostvaruju sada proizvodeći mlijeko. Po izračunu članova udruge ulazni troškovi su prešli prihod koji ostvaruju prodajom mlijeka po cijenama kojem im diktiraju veliki otkupljivači, mljekarska industrija.