UDRUGA UZGAJATELJA SIMENTALSKOG GOVEDA POŽEŠTINE -
KUTJEVO – Predavanje i praktičan prikaz strojne mužnje krava, pravilnoj proceduri vimena za strojnu 
mužnju krave, čišćenju i održavanju, te kontroli ispravnosti muznog uređaja, robotskoj mužnji i higijeni u tim postupcima Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine organizirala je za svoje članove. Predavanje je držao izvanredni profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Alen Džidić u prostorijama UPU Simentalac, teoretski dio a praktični i pokazni dio na farmi Milana Majetića u Cerovcu.
- Tom završnom dijelu treba polagati više pažnje jer sve što su uložili do tada na mužnji mlijeka gube. Kod strojne mužnje treba voditi dovoljno brige o samoj higijeni stroja, redovno ga servisirati kao i svoj automobil, jer je jako bitna ispravnost uređaja za pravilnu mužnju, vakum uređaja jer o njemu ovisi koliko će se mlijeka musti. – istakao je Džidić koji je dio svoga usavršavanja obavio u Njemačkoj upravo na mužnji uz robotski sustav. U Hrvatskoj se danas koriste roboti i uređaji za mužnju iz Nizozemske i Švedske.
- U Hrvatskoj ima već desetak farmi koji primjenjuju i robotsku mužnju, danas europskim sredstvima i poticajima može se osigurati kroz mjeru 4.1 do 50% ulaganja, te mladi farmeri i dodatne poticaje do 70%. Gledajući cijenu mlijeka teško da se može isplatiti to ulaganje, no uz poticaje, i gledajući da je to stalan posao tijekom godine od 365 dana, dva puta na dan, farmeri preko 70 krava trebaju razmišljati o tome, jer bi svakako povećali proizvodnju – dodaje Džidić.
Na predavanje je došla i Zlatica Strapač iz Vetova koja ima na farmi 120 muznih krava holštajn i simentalac, te i 120 ženskih telića i junica u uzgoju za zamjenu starijih krava muzara. – Imamo muzne uređaje i na tome nam rade dva radnika. Treba im 3 sata da sve pomuzu ujutro i 3 sata za popodnevnu mužnju. Sada trenutno muzemo oko 1500 litara, jer se ne muzu sve krave. Vidjela sam i robote, ali unatoč subvencijama to su 
prevelike investicije uz ovako slabu cijenu mlijeka. Danas poslujemo samo da poslujemo, bez mogućnosti ulaganja i razvoja jer zapravo smo u razmišljanju da sa svime prestanemo. Obrađujemo oko 150 ha zemlje, većinom u zakupu i to je također problem koji ne osigurava dugoročnost.
Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić/Vanja Protić
