POŽEGA - Članovi Županijskog odbora HDZ-a Požeško-slavonskog, članovi Gradskog odbora HDZ grada Požege i članovi Zajednice utemeljitelja dr. Franjo Tuđman Požega, odali su počast, položili vijence i zapalili lampione podno biste prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu ispred zgrade Fakulteta za turizam i rurarli razvoj u Požegi, a povodom obilježavanja 26. godišnjice smrti dr. Franje Tuđmana, utemeljitelja HDZ-a, hrvatske države i prvog predsjednika neovisne i samostalne RH. Lampione su podno biste postavili predsjednica ŽO HDZ-a Antonija Jozić, predsjednik GO HDZ Požega Borislav Miličević, predsjednik Zajednice utemeljitelja Robert Ostrun i kao gošća ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

  - Sjećamo se prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, utemeljitelja HDZ-a i Zajednice utemeljitelja koju baštinimo. Sjećanje kao i čuvari programa HDZ-a sjećamo se našeg prvog predsjednika koji je napravio svehrvatsku pomirbu i ujedinio domovinsku i iseljenu Hrvatsku i utkao  temelje naše nezavisne i demokratske Hrvatske. Svake godine ga se sa sjetom sjećamo kao našeg oca, oca jedine nam Hrvatske - istakao je Robert Ostrun.

Predsjednik GO HDZ-a Požega Borislav Miličević je naglasio: - Članovi GO HDZ-a Požega u zajedništvu sa članovima općinskih i gradskih odbora HDZ-a okupljeni ovdje kako bi odali dužnu počast utemeljitelju dr Franji Tuđmanu, utemeljitelju Hrvatske nam domovine. Uistinu sa sjetom i pijetetom želimo svjedočiti sve one vrijednosti koje je dr Tuđman svjedočio u svoje vrijeme i koje danas želimo prenijeti na mlade generacije kako bi i oni nastavili graditi bolju i snažniju hrvatsku domovinu.

Predsjednica ŽO HDZ-a Antonija Jozić je rekla: - Danas smo odali počast vizionaru, čovjeku koji je okupio hrvatski narod, koji je obranio Hrvatsku u nametnutom nam Domovinskom ratu. To zajedništvo hrvatskih branitelja iz 90-tih godina prošloga stoljeća je onaj zaglavni kamen na kojem je stvorena neovisna i suverena Hrvatska, to zajedništvo neka nam bude putokaz i u današnjim  vremenima kada ipak svjedočimo pokušajima rzjedinjavanja hrvatskog naroda. Uvijek se sjetimo da su Hrvatsku izborili hrvatski branitelji na čelu s tadašnjim zapovjednikom dr. Franjom Tuđmanom. I ta vizija, ti temelji koji su tada utkani neka budu vodilja i u današnjem vremenu kada gradimo modernu i suverenu, neovisnu nam državu koja je i međunarodno priznata i koja ostvaruje velika postignuća i na međunarodnoj razini i u kontekstu svih velikih projekata koji provodimo.

ZAGREB - Na svečanoj dodjeli godišnjih nagrada Hrvatskog društva skladatelja, održanoj u povodu obilježavanja 80. obljetnice HDS-a, središnje mjesto pripalo je posebnoj nagradi za Najznačajniju hrvatsku pjesmu u posljednjih osam desetljeća. Priznanje je dodijeljeno pjesmi Moja domovina, jednom od najprepoznatljivijih glazbenih simbola suvremene hrvatske povijesti.

Pjesmu potpisuju Zrinko Tutić i Rajko Dujmić, autorski dvojac čiji je rad obilježio hrvatsku popularnu glazbu, dok je aranžman priredio Nikša Bratoš. Zrinko Tutić, autor, skladatelj i producent, autorski je stajao iza niza ključnih pjesama hrvatske estrade, a svojim je radom oblikovao zvuk i identitet domaće popularne glazbe od 1980-ih do danas. Rajko Dujmić (1954.–2020.), skladatelj, producent i dugogodišnji član grupe Novi fosili, ostavio je opus koji je obilježio generacije, stvarajući neke od najpoznatijih hrvatskih evergreena, a upravo je Moja domovina jedno od njegovih najtrajnijih djela.

Objavljena 1991. godine, pjesma Moja domovina nadrasla je okvire glazbenog projekta i postala simbol zajedništva, otpornosti i identiteta hrvatskog društva. Svojom umjetničkom snagom i emocionalnom univerzalnošću postala je dijelom kolektivnog pamćenja te je i više od trideset godina nakon nastanka jednako prisutna u javnom, kulturnom i društvenom prostoru.

U okviru svečanosti obilježena je i 80. godišnjica djelovanja Hrvatskog društva skladatelja, institucije koja od 1945. godine predstavlja, promiče i štiti hrvatske autore i njihova autorska prava. Dodjelom nagrade pjesmi Moja domovina, HDS je želio istaknuti djelo koje je, snažnije od svih drugih, obilježilo glazbeni i društveni život zemlje te zauzelo posebno mjesto u povijesti hrvatske glazbe.

„Kutak dobrih djela“, danas već prepoznatljiva inicijativa Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, nastao je 2020. godine iz želje da omogućimo svakom djetetu da osjeti radost Božića. U početku su to bili mali popisi želja, no inicijativa je tijekom godina izrasla u platformu kroz koju se pruža kontinuirana podrška djeci i obiteljima, od prikupljanja pomoći i opreme do niza akcija koje jačaju zajednicu i solidarnost.

Danas „Kutak dobrih djela“ povezuje osam poludnevnih boravaka na istoku Hrvatske i više od 130 djece koja svakodnevno koriste usluge Centra, a ovogodišnji odaziv građana još je jednom pokazao koliko je snažna kultura dobrote kada se okupljamo oko djece. Ove godine ostvaren je najveći uspjeh do sada, građani iz cijele zemlje u rekordnom su roku ispunili 135 pojedinačnih dječjih želja korisnika poludnevnih boravaka iz Vinkovaca, Požege, Virovitice, Podgorača, Slavonskog Broda, Našica, Darde i Višnjevca.

Djeca su poželjela ono što im u svakodnevici najviše nedostaje, od odjeće, obuće i školske opreme do sportskih rekvizita, igračaka i malih osobnih darova. Sve, baš sve želje, od prve do posljednje, ispunjene su zahvaljujući ljudima koji su se odazvali iz svih krajeva Hrvatske. - Brojka od 135 želja sama po sebi zvuči veliko, ali još je veća kad shvatimo da iza svakog broja stoji jedno dijete koje će ove zime dobiti nešto što mu uistinu treba i što uistinu želi. Odaziv ljudi bio je izniman i pokazao je koliko zajedništvo i dalje postoji, bez obzira na grad u kojem živimo – poručila je Ana Budimir, voditeljica projekta „Kutak dobrih djela“.

Želje mališana objavljene su na društvenim mrežama inicijative „Kutka dobrih dijela“ i podijeljene na stranicama Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Bez obzira je li netko ispunio jednu želju, podijelio objavu, ponudio pomoć ili samo pratio, svi su oni dio ove lijepe božićne priče. - U naših osam poludnevnih boravaka svakodnevno borave djeca koja nam dolaze na preporuku škola, profesora i centara za socijalnu skrb, djeca koja često ne žive u idealnim obiteljskim okolnostima i kojima je potrebna dodatna podrška kako bi izgradila radne, školske i životne navike. Poludnevni boravak za njih nije samo mjesto boravka, to je stepenica prema uspjehu, prostor u kojem uče, rastu, jačaju samopouzdanje i dobivaju priliku za bolji početak. Zato su ovi božićni pokloni više od darova, oni su potvrda njihovog truda i jasna poruka da zajednica vjeruje u njih – rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

135 želja ispunjeno je zahvaljujući ljudima koji vjeruju da svako dijete zaslužuje osmijeh i priliku, i upravo njima, poručuju iz Centra, posebno zahvaljuju. Neka im blagdansko vrijeme donese ljubav, mir i zajedništvo jer svojim su činom pokazali da upravo to i zaslužuju.

ZAGREB – Hrvatska pošta je 10. prosinca pustila u optjecaj novo prigodno izdanje poštanske marke povodom 100. obljetnice Hrvatskoga lovačkog saveza. Izdanje, s motivom stilizirane glave jelena u rici i šahovnice kao simbola grba Republike Hrvatske, bit će tiskano u 25.000 primjeraka. Nominalna vrijednost marke iznosi 0,72 eura. Autorica marke je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a izdanje je tiskano u arku od 20 maraka. Izdanje prati i omotnica prvog dana (FDC).

      Tekst popratnog letka napisao je Hrvatski lovački savez

Hrvatski lovački savez je nestranačka i neprofitna pravna osoba osnovana 10. prosinca 1925. godine u Zagrebu s ciljem očuvanja i unaprjeđenja lovstva i zaštite prirode. Savez je osnovalo 27 predstavnika lovačkih udruga u Zagrebu prije 100 godina te u svojoj 100. obljetnici postojanja, kao krovna udruga hrvatskog lovstva, djeluje preko dvadeset županijskih lovačkih saveza i Lovačkog saveza grada Zagreba, a u članstvu okuplja 1100 lovačkih udruga s preko 65 000 članova.

Hrvatska pošta odlučila je obilježiti 100. obljetnicu Hrvatskoga lovačkog saveza izdanjem prigodne poštanske marke koju krasi simbol proslave, a ujedno i sažetak cjelokupne povijesti hrvatskog lovstva, glava jelena koji je u rici s elementima prepoznatljivih hrvatskih kockica. To je ujedno i simbol koji krasi grb Hrvatskoga lovačkog saveza.

Ciljevi saveza oduvijek su bili očuvanje i promicanje lova i lovstva, lovačke kulture i običaja, lovačke etike te lovačke tradicije. Rad se fokusira na zaštitu i promicanje svojih članova lovaca i lovačkih udruga u zemlji i inozemstvu; očuvanje i zaštitu divljači, prirodnih staništa te flore i faune u cijelosti na području Hrvatske; promicanje lova i lovstva putem izdavanja znanstvene, stručne te ostale publicistike. Savez djeluje na području lovstva, gospodarenja lovištem i divljači, uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači, sukladno Zakonu o lovstvu, u funkciji zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore, uzimajući u obzir gospodarske, turističke te rekreativne funkcije i zaštite prirode i ljudskog okoliša. Savez je član Međunarodnog savjeta za lov i zaštitu prirode (CIC) i Europske federacije za lov i zaštitu prirode (FACE).

Hrvatski lovački savez provodi edukaciju za lovca, lovočuvara, lovnika i ocjenjivača trofeja divljači te izdaje lovočuvarske značke i iskaznice ovlaštenim lovočuvarima i lovnicima. Izdaje lovačku iskaznicu za domaće i strane lovce. Osnivač je i vlasnik Lovačkog muzeja Hrvatskog lovačkog saveza koji je osnovan 1955. godine i vodi popis kapitalnih i netipičnih trofeja te čuva vrhunske trofeje i priređuje izložbe trofeja. Organizira natjecanja u lovnom streljaštvu i lovnoj kinologiji. Nakladnik je stručne literature iz područja lovstva i izdaje Lovački vjesnik, prvi hrvatski lovački časopis, utemeljen 1892. godine, te časopis Dobra kob.

Prepoznavši opće društvene vrijednost, tradicije hrvatskog lovstva uvrštene su na listu zaštićenih kulturnih dobara (Z-7472) Republike Hrvatske.Tradicije hrvatskog lovstva dio su šireg kompleksa djelatnosti u kojemu je lov tek jedna komponenta, a sve veću važnost dobiva uzgoj i zaštita divljači, očuvanje prirodnih staništa, održavanje i poticanje biološke raznovrsnosti te održivo upravljanje i gospodarenje lovištima.

Iako institucionalno Hrvatski lovački savez svoj osnutak bilježi 1925. godine, lov ima daleko dužu povijesnu komponentu i seže u razdoblje kada je, uz sakupljanje plodova, zabilježen kao najstarija organizirana ljudska djelatnost koja je imala ključnu ulogu u razvoju prvih ljudskih zajednica i stoga je od prapovijesnih vremena neraskidivo povezan s poviješću i kulturom. Prisutan u svakom povijesnom razdoblju i gotovo svakoj zajednici, lov je tijekom vremena mijenjao značenja i razvio složenu strukturu. Od opće društvene potrebe i osnovnog izvora sredstava za život u paleolitiku, lov u kasnijim povijesnim razdobljima postaje privilegij vladajućih društvenih slojeva, što se na hrvatskom području događa tijekom srednjeg i ranog novog vijeka. U 19. i 20. st. lov se u Hrvatskoj postupno liberalizira i širi na građanske pa i seljačke slojeve. Sve veća dostupnost lova širim društvenim slojevima, naročito poslije Drugog svjetskog rata, dovodi do povećanja broja seoskih i gradskih lovačkih društava, a status lovca dobiva posebno značenje u kulturi sela. Lov i lovstvo danas je popularna i sveprisutna pojava na području Hrvatske. Glavni nositelj tradicija hrvatskog lovstva su lovci organizirani u mjesne lovačke udruge, a preko njih u županijske lovačke saveze i Lovački savez grada Zagreba te u Hrvatski lovački savez (HLS). Hrvatski lovački savez nalazi se u Ulici Vladimira nazora 63 u Zagrebu, a sve pojedinosti mogu se saznati na internetskim stranicama www.hls.com.hr kao i putem društvenih mreža.

Od početka operativne upotrebe fiksnim uređajima za nadzor brzine kretanja vozila izvršeno je više od 24 000 mjerenja  -

FOTO: PU požeško-slavonska

Na prometnicama u nadležnosti Policijske uprave požeško-slavonske od 2019. godine počela je ugradnja fiksnih kućišta za kamere za nadzor brzine kretanja vozila. U sklopu Projekta unapređenja i modernizacije rada prometne policije uz prometnice diljem Republike Hrvatske ugrađuju se kućišta i kamere za nadzor brzine kretanja vozila, a koje se nabavljaju financijskim sredstvima Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa.

Kroz navedeni dugogodišnji projekt, prema statističko-analitičkim pokazateljima o prometnim nesrećama, posebno teškim prometnim nesrećama, ali i relacijama cesta na kojima se učestalo grubo krše prometni propisi i čine prekršaji, uglavnom iz grupacije prekršaja „četiri glavne ubojice u prometu“, određuju se lokacije na kojima se planira postavljanje fiksnih uređaja za nadzor prometa. Postavljanje uređaja odvija se u fazama ovisno o prioritetima i trenutno nabavljenim količinama kućišta i kamera raspoređenih pojedinim policijskim upravama.

Tako su i tijekom ovog tjedna na području naše PU postavljena nova kućišta za kamere u Mlinskoj ulici i Zagrebačkoj ulici u Požegi te naselju Gradac na području grada Pleternice čime je broj lokacija s postavljenim kućištima za nadzorne kamere porastao na šesnaest.

Od početka operativne upotrebe fiksnim uređajima za nadzor brzine kretanja vozila izvršeno je više od 24 000 mjerenja.

Postavljanje uređaja za nadzor brzine na lokalnoj razini provodi se uz sudjelovanje jedinica lokalne uprave i samouprave u dijelu sufinanciranja električnog priključka na nisko naponsku elektroenergetsku mrežu. Statistike otkrivaju da kamere pozitivno utječu na vozače obzirom da na područjima na kojima su postavljene vozi se opreznije.

U cilju poboljšanja stanja sigurnosti prometa na cestama i smanjenja stradavanja sudionika u cestovnom prometu i u idućem razdoblju planira se nabava i postavljanje kućišta na novim lokacijama.

Dragovoljna predaja bombi i streljiva u Kutjevu  -

FOTO: PU požeško-slavonska

U utorak 9. prosinca 2025. u Kutjevu, 35-godišnjak je dragovoljno policijskim službenicima predao improviziranu ručnu bombu, četiri ručne bombe i 100 komada streljiva.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"  -

Podsjećamo da je akcija "Manje oružja - manje tragedija" i dalje u tijeku. Građani koji posjeduju zabranjeno ili ilegalno oružje i dalje ga mogu predati policiji bez sankcija.

Također je važno da građani ne donose sami oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, a koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

Najpovoljnije se živi u Sisačko-moslavačkoj županiji - Skuplji deterdženti, šunka u ovitku, napolitanke i sezonsko povrće dodatno su opteretili kućne budžete -

Temeljna prehrambeno-higijenska košarica u studenom je poskupjela pa su se, nakon blagog popuštanja u listopadu, cijene vratile na rujansku razinu. Požeško-slavonska županija je, drugi mjesec zaredom, šampion u kategoriji najskuplje prehrane i higijene. Pokazuje to redovno mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Na nacionalnoj razini, najskromnija prehrana za četveročlanu obitelj uz bazičnu higijenu u studenom je koštala 486,07 eura (+2,51 euro u odnosu na listopad), no regionalne razlike su velike. U Požeško-slavonskoj županiji ista košarica koju nazivamo i „košarica za preživljavanje“ koštala je 495,55 eura. Istovremeno je u Sisačko-moslavačkoj županiji bila 18,16 eura jeftinija pa joj je cijena iznosila 477,39 eura.

Kod tročlanih obitelji situacija je slična. Nacionalni prosjek temeljne košarice iznosi 386,33 eura (+2,04). Najskuplja ostaje Požeško-slavonska županija s 393,95 eura, a najpovoljnija Sisačko-moslavačka u kojoj je košarica koštala 379,68 eura. Razlika od najskuplje do najjeftinije tako iznosi 14,27 eura.

Samački život, zbog izostanka ekonomike dijeljenja, i dalje je najskuplji po osobi pa je temeljna košarica u studenom samca koštala 250,31 eura (+1,61). I tu je najskuplja Požeško-slavonska županija s cijenom od 255,91 euro, dok je najjeftinija Koprivničko-križevačka županija u kojoj se ista košarica mogla kupiti za 245,69 eura. Razlika je 10,22 eura.

Realne potrebe postaju skuplje

Poskupjela je i standardna košarica, ona koja odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih obitelji jer uključuje širi izbor prehrambenih i higijenskih proizvoda. U studenom je njezina cijena za četveročlanu obitelj dosegla 721,34 eura (+2,44), dok su tročlane obitelji za iste artikle izdvajaju 575,82 eura (+2,00). Samci su za standardne potrebe hrane i higijene trebali izdvojiti 326,59 eura (+1,45).

Što je poskupjelo, a što pojeftinilo?

„Kada govorimo proizvodima koji su u košarici, u odnosu na listopad značajno su skuplji deterdžent za pranje rublja, šunka u ovitku i popularne napolitanke. Poskupjelo je i povrće koje izlazi iz sezone, no pojeftinili su luk i grah. Također, pala je cijena praćenog svinjskog mesa i toaletnog papira“, kaže Siniša Domislović, developer portala Koliko.HR.

Knežević: Umirovljenici samci mogu kupiti samo pola košarice

„Pojeftinjenje je bilo kratkog vijeka, a tek nas čeka 'veselje' s blagdanskim cijenama. Najviše nas žalosti to što su najskuplje košarice samačkih domaćinstava, a takvih je u Hrvatskoj čak 400.000 od ukupno 1,4 milijuna domaćinstava. Osobe starije od 65 godina čine 60 posto samačkih domaćinstava pri čemu primaju vrlo niske mirovine. Vidimo da je temeljna košarica za samca 250,31 eura, a ona sa malo više proizvoda čak 326,59 eura. To znači da, kad pomire sve režijske troškove, ti naši sugrađani imaju poluprazne košarice. O tomu bi više računa trebali povesti oni koji vode ovu zemlju“, kaže predsjednica HUZP-a Ana Knežević.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.

Što sadrži standardna košarica?

U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.

IZAZOV ZA SVE KOJI VOLE KUHATI SARMU – KRALJICU SLAVONSKOG STOLA - DOKAŽITE DA KUHATE NAJBOLJU SARMU - OVE GODINE STUDENTSKU SARMU PRIPREMA KUHARICA IZ TURSKE -

POŽEGA – Svi koji vole kuhati ali i ljubitelji sarme – kraljice slavonskog stola dolaze na svoje, jer Udruga Požeški čuvari baštine i tjednik Kronika požeško-slavonska organiziraju još jednu gastro manifestaciju ove godine 11. Sarmijadu – natjecanje u pripremanju najbolje sarme. Sarmijada se održava u subotu 13. prosinca od 13 sati u restoranu Hotela "Grgin dol" u Požegi. Pozivaju se svi koji žele učestvovati da dođu sa svojim najbolje pripremljenim i skuhanim uzorcima sarme, koja može biti u stotinu varijanti, od one sa svinjskim mesom, miješanim mesom, suhim mesom, mesom od divljači, svatovskom sarmom, sarmom u vinovu listu, sarmom u svježem kupusu, sarmom kakvu prave razni krajevi naše domovine i zavičajna društva stanovnika koji su naselili u prošlosti ove lijepe krajeve Požeštine, sarmom u listu raštike, ali i posnom i vegetarijanskom sarmom kakva se pravila u vrijeme posta i kakvu danas pripremaju vegetarijanci.

 - Ovih proteklih trinaest godina kada smo organizirali Sarmijadu upravo u želji da tu našu gastro deliciju dignemo na viši nivo, dobili smo odličan odziv i na natjecanju je znalo biti i 1.000 sarmi u više desetaka različitih varijanti, poznatih i manje poznatih uzoraka sarme. Uglavnom odzivom smo do sada bili zadovoljni ali i ispunjenjem našeg cilja da se o sarmi koju svi vole i o kojoj se poslije priča u stilu „a onda je došla na stol sarma“, „sarma je bila izvrsna“ ili oni razočarani „nije bilo sarme“, česta su pitanja „a gdje je sarma“, priča i više o toj poznatoj deliciji. To bi bio jedan izvrsni brand Slavonije, no mora se poraditi na tome da se zaštiti, dok nas nisu opet neki u tome pretekli. To je još jedan naš cilj koji želimo potaći, ali da se sarma kao obvezno i nezaobilazno jelo služi i turistima i posjetiteljima koji obilaze Slavoniju. Naša Sarmijada ima i natjecatelje i iz ostalih slavonskih županija, jer dobar glas daleko se čuje, pa za ovu dvanaestu godinu očekujemo još boljih i još kvalitetnijih sarmi, iako smo dvije godine morali pauzirati zbog korona pandemije - istakao je organizator Vladimir Protić koji poziva građane, društva i udruge da dođu sa svojom najboljom sarmom na natjecanje te uz šampionsku titulu osvoje i vrijedne nagrade. Do sada su sudjelovali natjecatelji iz tri susjedne slavonske županije.

Ove godine našu manifestaciju nismo mogli osigurati u planiranom studenom mjesecu, zbog apsurdne zabrane svih manifestacija na kojima se koristi i meso svinjetine, ali smo ipak došli nakon ukidanja zabrane na svoje, pa ju organiziramo mjesec dana kasnije, u prosincu. Stoga nas podržite, svojim dolaskom, svojom sarmom, podrškom jer ne odustajemo niti nakon trinaest godina i idemo dalje. Naša Sarmijada je postala i široko poznata od prošle godine kada je snimljen serijal HTV-a o hrani, kojega je snimao popularni Knjaz i ove godine je već bila nekoliko puta prikazana na TV. Imamo jako puno reakcija iz cijele Hrvatske i podrške za našu jedinstvenu u Hrvatskoj "Požeškoj Sarmijadi".

Na Sarmijadi se natječe i nekoliko folklornih društava, zavičajnih udruga, restorana, seoskih turističkih objekata, udruga vinogradara, lovačkih udruga, udruga žena, OPG-ova ali i pojedinaca i obitelji, a osim kvalitete sarme ocjenjivat će se i nagraditi i najbolja prezentacija sarme i najbolje uređenje stola na kojemu centralno mjesto ima naša kraljica - sarma. Tako tu bude i servisa za ručavanje starih preko sto godina, ali i tradicionalnog stola kakav se nekada uređivao za blagdane i narodne običaje. Ove godine imamo i iznenađenje, ekipa Studentske sarme ima kuharicu iz Turske, prave kolijevke sarme, s originalnim turskim receptom za sarmu.

Svi zainteresirani mogu dobiti svoje mjesto na 11. Sarmijadi, svima je ulaznica samo donesena sarma, a prethodno se moraju javiti na broj mob: 098/464-174 ili e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i osigurati rezervaciju.

Nakon proglašenja pobjednika i dodjela vrijednih nagrada i proglašenja šampiona Sarmijade slijedi blagovanje, veselje, pjesma i ples uz tamburašku glazbu te druženje do večernjih sati.

POŽEGA - Ususret obilježavanju 800. obljetnice prvog spomena grada Požege, Državni arhiv u Požegi postavio je izložbu „Požega u izgradnji (1873. – 1941.)“ u prostoru Gradskog muzeja Požega. U sklopu otvorenja, događaj su uveličali pripadnici Povijesne postrojbe Gradska straža Požega, a izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Irena Martinek.

O izložbi je posjetitelje upoznao autor, ravnatelj Državnog ariva u Požegi  Zdeslav Španiček i Ivona Vukušić iz Gradskog muzeja Požega.

Izložba Požega u izgradnji (1873.–1941.) potaknuta je približavanjem osamstote obljetnice prvog spomena grada Požege, preciznije požeške tvrđe (Castrum de Posega) 1227. godine. U iščekivanju te velike obljetnice, koja će se obilježiti 2027. godine, izložba otvara pogled na jedno od najdinamičnijih razdoblja požeške povijesti – vrijeme kada se grad, suočen s izazovima modernizacije, postupno oblikuje u prostor suvremenog urbanog identiteta.

Izložba donosi uvid u razvoj grada kroz nacrte, planove, tehničku dokumentaciju i razglednice koji su ujedno i vizualna kronika epohe. Prikazuju se reprezentativni projekti poput Županijske palače, Gradskog magistrata, Gimnazije Požega, gradske i banovinske bolnice, vjerskih objekata, stambenih kuća, šetališta, mostova i drugih infrastrukturnih objekata koji su definirali gradski prostor. Ti projekti nisu samo građevinski pothvati – oni su i odraz političkih ambicija, ekonomskih mogućnosti te kulturnih i estetskih vrijednosti epohe koja je Požegu upisala u širi kontekst modernizacijskih procesa u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Posebna vrijednost izložbe leži u činjenici da se mnogi izloženi izvori po prvi put predstavljaju javnosti. Riječ je o gradivu koje, osim što dokumentira fizičku izgradnju grada, pruža uvid u promjene urbanističke misli, administrativne prakse i društvene odnose. Kroz njih se razabire način na koji su gradske vlasti, obrtnici, građevinski poduzetnici i stanovnici Požege zajednički sudjelovali u stvaranju urbane slike koja će trajno obilježiti identitet grada. U tom se smislu Požega u izgradnji (1873.–1941.) može čitati i kao vizualna i dokumentarna studija o mijenama grada – o njegovim ambicijama, granicama i prilagodbama vremenu.

Izložba je rezultat sustavnog istraživanja arhivskoga gradiva i nastojanja da se ožive sjećanja na razdoblje stvaranja gradske cjeline kakvu danas poznajemo. Otvaranjem arhivskih fondova i prikazom njihovih vizualnih i dokumentarnih vrijednosti, Državni arhiv u Požegi potvrđuje svoju ulogu ne samo čuvara pisane baštine, nego i aktivnog tumača kulturnog nasljeđa Požege i Požeško-slavonske županije. 

POŽEGA - Na 3. sjednici Skupštine Požeško-slavonske županije pred vijećnicima se našlo trideset točaka Dnevnog reda koje su naposljetku i prihvaćene. Među ostalim, vijećnici su izglasali Prijedlog Proračuna Požeško-slavonske županije za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu.

Planirani Proračun za iduću godinu „težak je“ 140 milijuna eura, a usmjeren je nastavku realizacije započetih, kao i brojnim novim projektima. Sa strukturom proračuna vijećnike je upoznala županica Antonija Jozić

  - Otprilike 6,1 posto proračuna su naši izvorni prihodi. Dakle, preostalih 93,9 posto su prihodi koji su nam zadani za stavke, rashode, programe i projekte na rashodovnoj strani.

Dodala je kako je plan da se iduće godine završi projekt uređenja Amfiteatra u Požegi, na prostoru bivšeg atletskog stadiona te energetska obnova zgrade Coworking centra Panora i uređenje podrumskih prostora. - U idućoj godini provodit će se projekt Logističko-distributivnog centra za voće i povrće u Požegi, čija je ukupna vrijednost preko 16 milijuna eura. Požeško-slavonska županija sufinancira izradu projektno-tehničke dokumentacije za Sustav navodnjavanja Orljava-Londža, a u proračunu nam je i javni linijski prijevoz Požeško-slavonske županije koji je težak dva milijuna eura. Kroz Program gospodarske revitalizacije Slavonije, Baranje i Srijema odobreno nam je financiranje projekta Arheološkog parka i kaptolskih tumula, čiji se završetak očekuje u sljedećoj godini.

Istaknula je kako se nastavlja realizacija niza započetih projekata i u školstvu

  - Tu su projekti osiguranja jednosmjenske nastave teški 11,5 milijuna eura, a odnose se na dogradnju matičnih škola u Pleternici i Kutjevu, područnih škola u Kuzmici, Ratkovici i Gradcu, dvorana uz matične škole u Poljani, Trenkovu i Pakracu, uz manje dvorane, odnosno kabinete, uz područne škole, Biškupci, Vetovo i Prekopakra. Započinje se i s izgradnjom dvorane Osnovne škole Julija Kempfa i požeške gimnazije gdje smo partner s Gradom Požegom, Osnovnom školom Julija Kempfa i Gimnazijom. To je projekt vrijedan oko 6 milijuna eura koji isto tako kreće s realizacijom sljedeće godine.

Dodala je kako Požeško-slavonska županija, projekt kojim su osigurani pomoćnici u nastavi, a koji je težak 2 milijuna eura, sufinancira s iznosom većim od 400 tisuća eura

  - Nastavljamo i s projektom cjelodnevne škole. Naših pet škola je u tom pilot projektu – Jakšić, Čaglin, Trenkovo, Velika i Brestovac. Projekt je vrijedan gotovo milijun eura. Trebamo završiti energetsku obnovu dviju područnih škola u Prekopakri i Mihaljevcima, kao i energetsku obnovu naše zgrade Gimnazije.

Županica je istaknula i niz projekata u domeni zdravstva

  - Za Centar za palijativnu skrb u Orljavcu planirano je 2,2 milijuna eura, a cilj je i završetak rekonstrukcije zgrade Fontane u Lipiku u sklopu Toplica Lipik, koja je teška skoro 17 milijuna eura.” – rekla je dodavši kako se radovi nastavljaju i na izgradnji zgrade Doma zdravlja u Lipiku.

Naglasila je kako se osim infrastrukturnih projekata provodi i niz drugih projekata i programa usmjerenih svim skupinama stanovnika. Požeško-slavonska županija ponovno je planirala sredstva usmjerena razvoju poljoprivrede, gospodarstva, udruga, sporta, kulture i drugome.

  - Za prijevoz učenika osnovnih škola godišnje izdvajamo 1,2 milijuna eura. Također, svi učenici u osnovnoj školi imaju jedan besplatni obrok, a djeca koja su u pilot projektu cjelodnevne škole dva obroka, to je otprilike 850 tisuća eura. Tu su nam potpore i za naše studente i učenike u iznosu 270 tisuća eura – rekla je Jozić.

Među ostalim točkama, vijećnici su prihvatili Prijedlog Odluke o zaduživanju Požeško-slavonske županije za podmirenje dospjelih obveza po Presudi, a koje se odnose na preuzete obveze Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije

  - Napomenula sam kako će doći trenutak u kojemu ćemo se morati pobrinuti za ovaj problem koji proizlazi iz nekih bivših vremena. To su dospjele obveze prema Hrvatskim cestama koje su nastale kao posljedica okončanja stečajnog postupka nad Županijskom upravom za ceste. Dakle, oni koji su možda malo stariji, pa i po godinama, ali i politički, sjećaju se vremena kada je Županijska uprava za ceste, kao jedina Županijska uprava za ceste u Republici Hrvatskoj, završila u stečaju. Ako se pitate zašto se do sada to nije moglo riješiti, odgovor je kako se Požeško-slavonska županija nije mogla zadužiti više od onog što je bila zadužena. Podsjetit ću da smo mi ove godine, u kolovozu, otplatili zadnju ratu po kreditima koje imamo iz vremena stečaja Županijske uprave za ceste. Oni su na godišnjoj razini iznosili 900 tisuća eura – rekla je Jozić.

Županica je napomenula kako kredit neće utjecati na financijsko poslovanje Požeško-slavonske županije, ni ustanova kojima je osnivač

  - Županija ima tekuću likvidnost, u konačnici imamo sredstava koja prenosimo i koja čuvamo za investicijski ciklus koji nam slijedi. Ovim zaduživanjem preuzimamo odgovornost jer ne možemo dovesti do toga da razmišljamo hoćemo li proći na nekom natječaju za sredstva Europske unije ako moramo dostaviti neki financijski pokazatelj i pokazati da je Županija blokirana ili da se dovedemo u situaciju u kojemu ne možemo našim liječnicima, učiteljima ili djelatnicima u domovima za starije isplatiti plaće.

Tijekom aktualnog sata, među pitanjima upućenima županici, a koja su u nadležnosti Županije, govorilo se o razvoju projekta Spomen-područja logora Bučje. Županica je istaknula kako je projekt trenutačno u fazi ishođenja građevinske dozvole

  - Trenutačno smo u fazi ishođenja građevinske dozvole i očekujem da ćemo ju dobiti u idućih mjesec, dva. Projekt je velike financijske vrijednosti i sigurno ga neće iznijeti sama Županija i Grad Pakrac koji je partner, računamo na podršku naših ministarstava, prvenstveno Ministarstva hrvatskih branitelja. Vjerujem da iduće godine započinjemo s prvom fazom tog projekta.

Također, upoznala je da će početkom 2026. godine biti uspostavljen javni linijski prijevoz za području Požeško-slavonske županije.

  - Donijeli smo Odluku o odabiru pružatelja usluge, to je tvrtka Autotrans, zajedno sa Slavonija busom. Cijena karte će biti puno niža, nego je to do sada. Uputili smo Zahtjev Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture za osiguranje 75 posto sredstava i onda slijedi sklapanje Ugovora o sufinanciranju, a kada potpišemo ugovor slijedi početak pružanja usluge. Ostatak od 25 posto sredstava osiguravaju Požeško-slavonska županija, gradovi i općine.