POŽEGA - Grad Požega je na objavljeni Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv, NPOO.C3.1.R1-I1.1 prijavio projekte „Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića "Pod gradom" Požega“ i „Izgradnja dječjeg vrtića u Mihaljevcima“. Za oba projekta zaprimljene su Obavijesti o statusu nakon procjene projektnih prijedloga te su uspješno prošli fazu procjene projektnih prijedloga u postupku dodjele bespovratnih sredstava te udovoljavaju kriterijima Poziva. Ukupna bespovratna sredstva projekta „Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića "Pod gradom" Požega“ iznose 9.792.000,00 kn, a za projekt „Izgradnja dječjeg vrtića u Mihaljevcima“ iznose 3.672.000,00 kn.

Projektima predstoji donošenje Odluke o financiranju te potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak u plenarnoj raspravi o europskoj politici o mentalnom zdravlju istaknula je da diljem Europe, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 110 milijuna ljudi živi s mentalnim poremećajem koji rezultiraju s gotovo 250 tisuća smrti godišnje.

„Emotivna bol snažna je jednako kao i fizička, a mentalno zdravlje nije odredište, već proces. U tom procesu potreban nam je integrirani pristup. Vjerujem da bi razvoj psihijatrije u zajednici bio dobar korak“, rekla je eurozastupnica Glavak istaknuvši primjer Hrvatske u kojoj su napravljeni pojedini pilot projekti.

Na mentalno zdravlje građana utjecala je pandemija bolesti COVID-19, a dodatni izvori stresa proizlaze iz socioekonomskih prilika poput inflacije, pada standarda, rata u Ukrajini, prijetnji nuklearnim ratom, klimatskih promjena te, posebno kod mladih, cyberbullinga i međuvršnjaškog nasilja.

Zastupnica Sunčana Glavak zato se zauzima za izgradnju društva u kojem se terapije i razgovor s psihologom smatraju normalnim i poželjnim, a mentalno zdravlje ne predstavlja tabu temu.

„Ne možemo nekome samo reći bit ćeš dobro, treba mu pomoći“, zaključila je.

Podsjetimo, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će Program rada Komisije za 2023. godinu obuhvatiti inicijativu o mentalnom zdravlju koja je proizašla iz zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 44 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 6 osoba je hospitalizirano, 38 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 107.681 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 36 uzoraka, od kojih je 6 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe
098/9829-204

POŽEGA  - Zbog izvođenja radova na priključenju stambenog objekta na sustav električne mreže u Ulici Stjepana Radića 17 u Požegi, dana 20. i 21. listopada 2022. u vremenu od 7,30 do 14,30 sati na snazi će biti privremena preregulacija prometa u kretanju i mirovanju za sva vozila (otežano prometovanje) i to u Ulici Stjepana Radića od raskrižja s Ulicom Franje Cirakija do raskrižja s Ulicom Alojzija Stepinca.

Molimo sugrađane za razumijevanje.

POŽEGA - Komunalac Požega d.o.o. kreće sutra, 20. listopada 2022., s isporukom toplinske energije višestambenim zgradama u Babinom viru. Sustav za proizvodnju i opskrbu toplinskom energijom naselja Babin vir sastoji se od dvije neovisne plinske kotlovnice koje putem toplinskog razvoda opskrbljuju toplinskom energijom 12 zgrada odnosno 417 stambenih jedinica. U obje su kotlovnice u proteklom periodu zamijenjeni stari i ugrađeni novi kondenzacijski kotlovi čime se postiže veća sigurnost i bolja funkcionalnost rada toplinskog sustava te njegova maksimalna energetska učinkovitost.

Nakon najavljenog kratkotrajnog zahladnjenja, dnevne će temperature zraka do kraja listopada dosezati i 23°C, no s obzirom na hladne noći koje se predviđaju već za vikend, grijanje će biti pušteno u pogon od četvrtka. Odlukom Vlade RH cijene plina za kućanstva će ostati zamrznute do 1. travnja 2023. godine.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 755 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3.983 -

Među njima je 586 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 24 pacijenta.

Preminulo je 7 osoba a ukupno do sada imamo 17.046 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.242.909 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 1.221.880 osoba od toga 197 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 1.886 osoba.

Do danas je ukupno testirano 5.281.316 osoba, od toga 3.676 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 18. listopada 2022. utrošeno je 5.319.280 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,64% ukupnog stanovništva, odnosno 70,92% odraslog stanovništva. Na dan 18. listopada 2022. utrošeno je 1.013 doza cjepiva, a od toga je 55 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 18. listopada 2022. 2.319.036 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.249.162 osoba (2.044.435 osoba cijepljeno s dvije doze te 204.727 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,89% odraslog stanovništva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Trenutni model upravljanja državnom imovinom obeshrabruje pravedno tržišno natjecanje i razvojne investicije, a potiče korupciju, zaključeno je na Gongovoj konfrenciji na kojoj je pravnica i zviždačica Maja Đerek predstavila analizu “(Ne)upravljanje državnim nekretninama - netransparentnost, potencijal i preporuke”, a predstavnici udruga poslodavaca i obrtnika iz svoje su perspektive izložili problem korištenja državnih nekretnina kao kapitala vladajućih.

“Nakon svih afera o netransparentnom upravljanju državnom imovinom i pogodovanjima koje su proteklih mjeseci punili medijske stupce, bitno je utvrditi i javno objasniti uzroke koji su do toga doveli”, izjavila je Maja Đerek iz Udruge za razvoj transparentnosti i zaštitu zviždača Razvoj. Đerek ističe da su nepostojanje registra državne imovine, izostanak propisanih, jasnih kriterija za upravljanje državnom imovinom, način na koji se imenuju članovi uprava, ravnatelji i nadzorni odbori nadležnih institucija za upravljanje državnom imovinom te nepostojanje političke volje da se način upravljanja promijeni, garancija da će se slučajevi pogodovanja događati i dalje.

“Kako trenutni model upravljanja državnom imovinom obeshrabruje pravedno tržišno natjecanje i razvojne investicije, a potiče korupciju, poslovna zajednica, posredničke organizacije i udruge o problemima upravljanja državnom imovinom s kojom se susreću njezini članovi trebaju progovarati javno”, zaključila je Đerek.

Sanja Pavić iz Gonga istaknula je važnost istupa Maje Đerek koji je razotkrio pogodovanje u dodjeli državnih nekretnina i nebrigu države prema svojoj imovini, zbog čega brojni poduzetnici, obrtnici i udruge ne uspijevaju doći do državnih prostora nego su prisiljeni plaćati skupi najam. Naglasila je da je za društvenu promjenu nužna suradnja šireg kruga društvenih aktera, svih onih koji su svjesni koliko korupcija izjeda društvo i koji su se spremni angažirati da se stvari promijene. Iz tog razloga, na konferenciju su pozvani predstavnici poduzetnika i obrtnika kako bi se otvorila perspektiva šire suradnje civilnog društva i poslovne zajednice na zagovaranju važnih reformi u javnom sektoru, na korist svih građana i građanki.

Kada bi upravljanje državnom imovinom počelo donositi veći financijski učinak na proračun nego do sada, navedena sredstva bi se mogla preusmjeriti u socijalne programe, gradnju socijalnih stanova, poticanje poduzetništva i privatnog sektora, održavanje bolnica i objekata socijalne skrbi, poticanje zapošljavanja, a što bi u konačnici sve dovelo i do gospodarskog rasta, istaknuto je u preporukama.

“Bolja iskorištenost državne imovine znači manje poreze, no ti resursi moraju poticati poduzetništvo i stvaranje novih vrijednosti, odnosno više rada. Korištenje i koncesije tih resursa moraju biti maksimalno transparentne i za tu transparentnost je nužna digitalizacija. Pravila dodjele moraju biti jasna, a odluke predvidive, kako bi se jamčila sigurnost investicije i djelovanja poduzetnika, odnosno pravednost”, kazao je Bruno Samardžić iz udruge Glas poduzetnika.

Damir Marković, potpredsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba, izložio je problem tradicionalnih obrtnika otkad su potpali pod sustav državnih nekretnina. Njegov obrt je bio generacijama u doživotnom najmu koji im je prestao pa nakon 103 godina, postoji mogućnost da će morati izaći iz prostora u koji se u cijelom tom razdoblju mnogo ulagalo jer će po najnovijim informacijama ići na licitaciju. Marković poziva na izmjene zakona koje će prepoznati važnost tradicijskih obrta i održati Zagreb tradicijskim obrtničkim gradom na čijim je temeljima i nastao.

  Ovih dana Udruga Glas poduzetnika je prvi progovorio i ukazao na novo potencijalno novčano opterećenje za poduzetnike  kojim bi država naplatila papir koji je već dala, odnosno želi se naplatiti konverzija valute u sudskom registru po cijeni od 2.500 kn za javnobilježničke usluge. UGP kaže:   Ne može!

UGP smatra da je dosta dodanih nameta i nepotrebnim financijskih opterećenja poduzetnika koji jedva preživljavaju s visokim troškovima svojeg poslovanja. Naime, ulaskom u Eurozonu od 01.01. 2023. upis promjene valute temeljnog kapitala iz kune u euro, plaćao bi se javnom bilježniku 2.500 kn ukoliko bi se radilo o  d.o.o. (isti vrijedi i za j.d.o.o., čiji je temeljni kapital 20.000 kn) odnosno od 10 kn ukoliko se radi o  j.d.o.o.-u.

Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru u vezi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj registrirani sud provesti će bez naknade.  Smatramo da upis promjena valute temeljnog kapitala treba biti oslobođen i javnobilježničkih troškova odnosno da se ne bi trebao naplaćivati poduzetnicima jer ih nepotrebno opterećuje. Smatramo da je država imala dovoljno vremena da pripremi svu potrebnu dokumentaciju kao i automatizirati usluge konverzije valute koje bi bile dostupne, jednostavne i prije svega besplatne jer dosta je toga da država naplaćuje papir koji nam je već dala.

Udruga Glas poduzetnika smatra da je krajnje neprihvatljivo da se uvode novčane kazne za one koji ne upišu promjene valute eura kao službenu valutu u sudski registar na vrijeme. Neprimjereno je da se dodatno financijski opterećuju poduzetnici i to novčanim kaznama.

 - Sigurni smo da će nadležno Ministarstvo riješiti potencijalni problem, na koji upravo ukazujemo,  jer smo još sigurniji da trošak konverzije poduzetnici neće platiti, taj namet neće proći -  kaže Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a.

UGP neće šutjeti već jasno zahtijevamo da se u što kraćem roku nađu rješenja koja će biti povoljna za poduzetnike koji već sad teško preživljavaju krizu uzrokovanu pandemijom, ratom u Ukrajini i inflacijom.  dok se poduzetnici iz dana u dan bore sa svim davanjima koje im država nameće.   

Prema trećoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2021. u Republici Hrvatskoj iznosi 20 688 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 13,3%. Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti, pri čemu je obračunsko razdoblje kalendarska godina.

Vrijednost biljne proizvodnje u 2021. bilježi rast od 12,9% u odnosu na 2020., dok vrijednost stočne proizvodnje u 2021. bilježi rast od 16,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Bruto dodana vrijednost u 2021. iznosi 10 979 milijuna kuna, a riječ je o porastu od 26,3%. Neto dodana vrijednost u 2021. porasla je 35,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomski računi u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku te administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a obuhvaćaju cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata.