Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako je depresija - druga najbrže rastuća bolest modernog doba, koja je, prema mišljenju stručnjaka, najčešće uzrokovana financijskim strahovima i nesigurnošću. Financijska pismenost stanovništva Europske Unije: u populaciji od 16 do 65 godina je takva da čak 77% ljudi nema dovoljno znanja i vještina za upravljanje novcem. Glavni strah od financijskog neuspjeha rješava se učenjem - uz ostalo - kako postupati s novcem, u razumijevanju novca i njegovog trošenja, ali i štednje.

ECB (Europska središnja banka) objavila je smjernice za odgovorno upravljanje novcem građana EU-a, među kojima je i Hrvatska. U njoj uz ostalo stoji i da je na Starom kontinentu sve veća potreba za edukacijom potrošača, što svi mi koji želimo odgovorno upravljati novcem – od građana od premijera i predsjednika država – moramo znati, usvajati te primijeniti.

Iz navedenih razloga pokreće se ValoreSchool edukacijska platforma, namjenjena u prvom redu građanima Hrvatske i građanima Slovenije, kako bi se svi zainteresirani korisnici i jedne i druge države, ali i globalno (platforma će biti trojezična: hrvatski, slovenski i engleski jezik) upoznali s osnovama upravljanja novcem, kako ga kvalitetno zarađivati, trošiti, štedjeti, investirati, posjedovati....Svi sadržaji su besplatni, a cilj je podići razinu svijesti, ali i učinkovitosti upravljanja novcem, već od malih nogu.

Cijeli projekt obrazovne platforme ValoreSchool ideja je poduzetnice i vlasnice tvrtki Valores Ljubljana i Valores Zagreb, stručnjakinje za investicijsko ulaganje, savjetnice za financijsko obrazovanje Irene Linasi Rogač iz Slovenj Gradeca.

Iz vlastitiog iskustva vidjela sam u vrijeme dok sam bila samohrana majka i podizala svoju djecu za život,koliko je puno nema znanja o upravljanju novcemte koliko ga ljudi teško zarađuju, a olako troše. Svake godine se lansira na tisuće financijskih proizvoda, za koje

ljudi ne znaju ni pročitati upute korištenja, a kamo li ih kvalitetno i bez štete po vlastite financije, rabiti. Valores financijska grupa svoje dugogodišnje znanje prenosila je klijentima, posebice mladim ljudim kroz razlčite aktivnosti – od suradnje sa Zavodima za zapošljavanje, mentoriranja kroz obrazovni sustav, brojne radionice i edukacije, stalnu suradnju s razvojnim agencijama i poduzetničkim centrima i u Hrvatskoj i u Sloveniji. Sada je došlo vrijeme da u duhu digitalizacije pokrenemo platformu ValoreSchool te bogata znanja naših stručnjaka pretočimo u konkretni projekt koji će svima biti od koristi – naglašava poduzetnica Irena Linasi Rogač.

Partner u pokretanju platforme kao i know how potpori za Hrvatsku je poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr (bivši Ženski poduzetnički centar), s kojom je kompanija Valores u suradnji razvoja poduzetništva od prvog dana osnutka.

Većina ljudi ne razumije da nije važno koliko novca možemo zaraditi, već koliko ga možemo zadržati i kvalitetno (ne)trošiti. Svi smo čuli za milijunaše na lutriji - koji su preko noći izgubili sve. Jer nisu znali upravljati novcem. Sasvim je jasno da građanima trebaju vještine i znanja koja im olakšavaju svakodnevno donošenje odluka oko upravljanja novcem. Nikada prije nije toliko potrošača bilo prisiljeno baviti se osobnim financijama kao danas. To znači da su edukacije ove naravi prijeko nužne, a učenje o upravljanju novcem mora krenuti već od malih nogu i biti cjeloživotno iskustvo. Tako će građani već od djetinjstva prihvatiti financijske poslove kao prirodni dio života – uočava futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr.

Znanje i dobra volja su jedine vrijednosti koji se povećavaju dijeljenjem – a to je upravo misija ValoreSchool obrazovne platforme koja se pokreće 26. 10. 2022. od 18 sati za građane Hrvatske, Slovenije, ali i cijelog svijeta.Upravo ovih dana (listopad 2022.) Slovenija i Hrvatska oblježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, a dodatno bilateralne odnose, unaprijedit će i zajedničko promišljanje za izlazak iz izazovnih gospodarskih vremena u kojima jesmo.To promišljanje i djelovanje oplemenjuje i intenzivna međusobna suradnja kroz ValoreSchool edukacijsku plaftormu.

Na putu do financijske slobode usporavaju nas naša uvjerenja i strahovi, blokiraju prošla iskustva, a ako putujemo bez pravog motiva, nikada nećemo stići na odredište niti ostvarenje svojeg cilja. Kroz ValoreSchool korisnici će osvijestiti čimbenike koji snažno utječu na našu financijsku situaciju, uključujući uvjerenja, strahove, motive, osobne karakteristike i prošla iskustva. Naučit će kako kvalitetno upravljati novcem jer te se osobine ne dobivaju rođenjem, njih moramo učiti, a upravo to pruža projekt ValoreSchool – ističe financijska stručnjakinja i savjetnica Irena Linasi Rogač.

Ljudi se boje neizvjesnosti, pa vrlo često daju sve od sebe da izbjegnu rizik, ali netko je jednom rekao: "Više riskirate ako ništa ne riskirate." – a jednako je tako i kada je riječ o znanjima o upravljanju novcem kojega rijetko koja škola i obrazovna institucija danas nudi građanima.

Hrvatska i Slovenija su jako slične, mi smo susjedi, jedni uz druge, trebamo biti to posebno kada su izazovna i krizna vremena. Za nas nema granica – mi poznajemo samo ljude koji žele ulagati u sebe i širiti svoje znanje bez obzira gdje da žive. Svi želimo bolje uvjete života za sve i svoju djecu, a onda moramo raditi na tome. Ovo je naš Valores doprinost tomu. Jer čuli smo jako puno priča o tome kako su ljudi loše investirali, loše upravljali novcem, štednjom ili potrošnjom. Da ne bi svi platili cijenu koju smo mi platili jer greške u poslovanju koštaju jako puno – zašto ne bi podijeliti iskustva, naučeno, ali i gradili bolje okružje za sve bez grešaka ili što manje njih. U ValoreSchool utkali smo više od dva i pol desetljeća iskustva na međunarodnim tržištima, kao i tržištu Hrvatske i Slovnije o upravljanju novcem, financijama, financijskom savjetovanju, a iza sebe imamo kompaniju koja je ostvarila više od 200 miijuna eura prometa. U svojoj sam karijeri savjetovala više od 500 osoba – uspješnih slovenskih i međunarodnih poduzetnika i managera te im pomagala u strateškim kontaktima i ulaganjima. Sigurna sam da će i građani pronaći svoju korist u našem projektu ValoreSchool – ocijenila je Irena Linasi Rogač, stručnjakinja za financijsko poslovanje, financije i ulaganje u plemenite metale, CEO Tim Valores d.o.o. Ljubljana, i CEO Gold Valores d.o.o. Zagreb, uz ostalo specijalizirana za savjetovanje u kriznim situacijama.

Većina građana Hrvatske (kao i Europske Unije) ima strah od financija, jer se o upravljanju novcem ne uči u školama, a osim toga sva ekonomska literatura napisana je teorijski, kompleksno i neživotno (praktična vrijednost je izrazito mala), dok se svijet financija čini samo na prvi pogled, jako težak i nerazumljiv te rezerviran samo za bogate.

Vremena koja dolaze donose brojne izazove i prednosti. Čak i iz najgorih vremena uvijek se može izaći s osjećajem uspjeha. Ali isto tako ako ne shvatimo učenje o upravljanju novcem kao prijeko nužno od malih nogu, prijeti nam opća besparica i dužnička kriza te duboka depresija jer građani nigdje ne uče kako upravljati novcem pa se i ne znaju ponašati odgovorno spram njega – kako u zarađivanju, tako i njegovom trošenju ili pak štednji. Očito je da današnji mladi ljudi imaju puno veću financijsku odgovornost nego što su imali njihovi roditelji, ali kako istraživanja pokazuju, ovi još uvijek neiskusni potrošači teže shvaćaju prirodu te odgovornosti od starije generacije. Kako u području zarađivanja novca, tako i njegovim upravljanjem, napose i štednjom -  upozorava Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr.

VELIKA - Kako već tradicija i nalaže početkom jeseni požeški planinari su odradili uspješno još jednu planinarsku radnu akciju na održavanju svojih objekata. Ranije početkom tjedna vrijedne članice Društva su očistile Planinarski klub u Požegi dok je vikend bio rezerviran za veliku akciju uređivanja i čišćenja Planinarskog doma "Lapjak" u Velikoj. Ekipa se okupila kod "Ćire" te nastavila put prema domu.

Jutarnje friške lepinje, kava i čašica toplog pića zagrijalo je gotovo tridesetak planinara koji su se odazvali. Jedna ekipa se uhvatila posla čišćenja kuhinje, hodnika, velike sale i spavaonice te prozora. S obzirom na to da uskoro dolaze velike planinarske manifestacije druga ekipa je brusila i farbala metalnu ogradu te pripremala istu za postavljanje novih drvenih dijelova. Veliki posao se napravio i oko doma gdje su uređeni cvjetnjaci, okolne staze te prostor i parkiralište odakle je uklonjeno lišće te trimerom pokošena trava. Tehnički potkovan dio ekipe se uhvatio postavljanja novog televizora kojega je kupilo Društva a sve zbog podizanja kvalitete boravka. Iz spavaonice je su izvađene i prozračene deke te ponovno spremljene u ormare.

Na kraju se završilo s čišćenjem podrumskom prostora. Nakon kvalitetno obavljenog posla za sve planinare bio je organiziran ručak i piće. Vrijedne planinarke za iznenađenje su ispekle slavonske kolače koji su velikom brzinom nestali nakon posluživanje. Predsjednik HPD "Sokolovac" Požega Bruno Horvat zahvalio se svim članovima na volonterskom radu i entuzijazmu kojeg pokazuju prema radu za opće dobro. Druženje i zabava su se nastavili do kasnih poslijepodnevnih sati.

Judo klub Slavonac nastupio je 22.10.2022.sa 6 džudaša na Međunarodnom judo turniru u Bihaču koji je okupio preko 400 džuudaša iz 4 države (Slovenija, Slovačka, Bosna i Hercegovina i Hrvatska) te su osvojili ukupno 5 medalja.

Turnir je otvorio Bruno Bluha u uzrastu U10 kategorija do 34 kilograma te sa 3 pobjede i porazom osvojio brončanu medalju. Slijedio je uzrast do 12 godina u kojem su nastupili Ella Lukas, Rafael Ćosić i Nemanja Đukić. Ella Lukas nastupila je u kategoriji do 40 kilograma, 2 pobjede i poraz i Ella osvaja brončanu medalju, Rafael Ćosić nastupio je u kategoriji do 38 kilograma i sa 3 pobjede i porazom u finalu osvaja srebrnu medalju. Nemanja Đukić upisao je 2 poraza u kategoriji do 30 kilograma.

Slijedio je uzrast do 14 godina u kojem je Lana Knaus nastavila svoju dominaciju i ponovno osvojila zlatnu medalju. Lana se također okušala i u starijem uzrastu u kojem sa 4 ekspresne pobjede također osvaja zlatnu medalju. Tena Trtanj nastupila je u uzrastu mlađih kadetkinja do 63 kilograma i sa 2 poraza ostaje ovaj puta bez medalje.

 - Naravno kakav bi to odlazak u Bosnu i Hercegovinu bio da na kraju ne odemo i ne probamo tradicionalne čevape. Zahvaljujemo se gospodinu Vjeki Đukiću koji je bio sponzor odlaska na ovaj turnir. Čestitke svim osvajačima medalja, analizirati ćemo greške, truditi se ispraviti ih i slijedeći vikend putujemo u Osijek po nove medalje - istakao je na kraju trener Judo kluba "Slavonac" Robert Garc koji je bio i voditelj ekipe na natjecanju.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 43 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 6 osoba je hospitalizirano, 37 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 107.752 osobe.  Na posljednjem testiranju obrađen je 21 uzorak, od kojih je 14 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

BRESTOVAC -  Polaganjem vijenaca pred novim spomenikom poginulim Hrvatskim braniteljima u Brestovcu, te svetom misom u župnoj crkvi sv. Martina u Brestovcu započelo je obilježavanje Dana branitelja općine Brestovac. Uz Dan branitelja obilježena je i 31. godišnjica osnutka prve oružane formacije na području općine Brestovac od koje je kasnije nastala brestovačka satnija 6. bojne ZNG, koja je poslije prešla u sastav 123. brigade HV Požega.

Ova oružana formacija dala je veliki doprinos u stvaranju suverene i samostalne Republike Hrvatske, a o tom značaju, vrativši se u povijest u dane prvih okupljanja, dobivanja prvog oružja, formiranja prvih postrojbi govorio je u Vatrogasnom domu općine Brestovac, umirovljeni satnik, Zvonko Rodić, predsjednik Podružnice UDVDR RH općine Brestovac.

Uspomene i podatke o tim danima koji su započeli još 1990. godine govorio je general u mirovini Zvonko Peternel te načelnik općine Zdravko Mandić.

Nakon kratkog recitala koje su izvele učenice OŠ Dragutina Lermana iz Brestovca uslijedila je promocija monografije "Brestovačka satnija 6. bojna u Domovinskom ratu 1990-1992. godine" autora generala Zvonka Peternela. O monografiji je govorila urednica Ivana Rakonić Leskovar, prof. i sam autor general u mirovini Zvonko Peternel čiji je ratni put krenuo od prvih dana u Brestovcu od samog osnivanja brestovačke satnije pa dalje. 

POŽEGA - Povodom svečanog obilježavanja 30. godišnjice osnutka 123. brigade HV Požega u organizaciji  Podružnice UDVDR Požeško-slavonske županije položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule, nestale i umrle pripadnike 123. brigade HV kod spomen obilježja na Trgu 123. brigade HV u Požegi.

Vijence i svijeće su položile brojne delegacije: izaslanstvo Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, predvođeno voditeljem koordinacije Krešimirom Pavelićem, roditeljima, udovicama i djecom poginulih i nestalih hrvatskih branitelja pripadnika 123. brigade HV Požega, zapovjedništvo 123. brigade HV Požega,  izaslanik predsjednika RH, zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general pukovnik Siniša Jurković, izaslanica predsjednika Sabora RH, saborska zastupnica Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Vlade RH županica Antonija Jozić, izaslanik ministra branitelja general zbora Josip Lucić, izaslanim ministra obrane, voditelj Područnog ureda za poslove obrane Požega Slavko Matijević, saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić, delegacija Požeško-slavonske županije predvođena zamjenikom županice Ferdinandom Troha, delegacija grada Požega predvođena gradonačelnikom dr. sc. Željkom Glavićem, predstavnici općina i gradova s popdručja Požeško-slavonske županije, izaslanstvo vojarne 123. brigade HV Požega, izaslanstvo Policijske uprave požeško-slavonske i Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja.

Molitvu uz spomenik vodio je Josip Krpeljević, župnik in solidum, župe sv. Terezije Avilske.

Vijenci su potom položeni uz spomenik osnivanju 123. brigade HV Požega ispred OŠ Julija Kempfa, te podno biste prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu ispred Veleučilišta u Požegi.

Nakon polaganja vijenaca održana je sveta misa za sve poginule, nestale i umrle pripadnike 123. brigade HV u Katedrali sv. Terezije Avilske u Požegi, koju je predvodio požeški biskup msgr Antun Škvorčević.

Prigodne poštanske marke iz serije „Minerali i stijene“  -

 – Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 20. listopada 2022. novi prigodni poštanski blok s dvije marke iz dugogodišnje serije „Minerali i stijene“, ovaj put s motivima pirita i prapora. Pirit u Hrvatskoj možemo naći, primjerice, u stijenama kod Brušana u Lici, dok se najljepše nalazište prapora proteže duž obale Dunava sve do poznatoga neolitičkog nalazišta Vučedola kod Vukovara. Autor prigodnog bloka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a nominalna vrijednost maraka iznosi 5,00 kuna po motivu. Blok je otisnut u nakladi od 30.000 primjeraka. Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst u povodu izlaska novoga prigodnog poštanskog bloka napisala je Biserka Radanović-Gužvica iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.

Znanost koja se bavi istraživanjem postanka stijena i njihovom klasifikacijom naziva se petrologija. Važno je istaknuti da stijene grade litosferu – stjenovitu cjelinu debljine od 5 do 70 kilometara koja obuhvaća Zemljinu koru (površinski kruti sloj planeta Zemlje) i gornji dio Zemljina plašta (najdebljeg sloja u kojem se nalazi najveći dio materije čitavoga našeg planeta). Ispod čvrste litosfere nalazi se središnji dio Zemljina plašta – astenosfera – sloj djelomično rastaljene stijenske mase koju nazivamo magma. Donji dio Zemljina plašta je zbog visokog tlaka u čvrstom stanju i doseže do dubine 2900 kilometara. Ispod Zemljina plašta sve do središta nalazi se Zemljina jezgra koja je najvećim dijelom građena od željeza.

Stijene prema postanku dijelimo na magmatske, sedimentne i metamorfne. Oko 95% litosfere čine magmatske stijene, dok ostala dva tipa stijena čine svega 5% litosfere. Stijene su zapravo agregati jedne vrste minerala ili više njih – tvorevina nastalih prirodnim fizičko-kemijskim procesima, određenoga kemijskog sastava i kristalne strukture te stabilnih pri određenim uvjetima temperature i tlaka.

Minerali se mogu pojaviti u obliku kristala – homogenoga pravilnoga geometrijskog tijela s određenim stupnjem simetrije koja je odraz njihove pravilne unutarnje građe – strukture. Znanost koja se bavi proučavanjem kemizma, strukture i fizikalnih svojstava minerala naziva se mineralogija, a uz navedeno obuhvaća i istraživanje procesa nastajanja minerala, kao i njihovu klasifikaciju, rasprostranjenost i uporabu. Danas je poznato više od 5000 minerala koji su prema kemijskom sastavu i strukturnim svojstvima razvrstani u 14 razreda: samorodni elementi, sulfidi, sulfosoli, oksidi i hidroksidi, nitrati, borati, jodati, sulfati, fosfati, arsenati i vanadati, wolframati i molibdati, organski spojevi i velika skupina silikata, koji sudjeluju s više od 95% u gradnji Zemljine kore.

Pirit – Brušani, Lika

Jedan od vrlo zanimljivih minerala svakako je i pirit – sulfidni mineral metalna sjaja i zlatnožute boje koji na prvi pogled sliči zlatu. Zbog toga su za pirit u narodu bili uvriježeni nazivi „lažno zlato“ i „budalino zlato“. Pirit je, međutim, tvrđi i manje podatan od zlata što objašnjava scene iz vesterna u kojima tragači za zlatom na američkom Divljem zapadu provjeravaju zagrizom radi li se o pravom zlatu.

Naziv pirit izveden je od grčke riječi pyrites što znači kresivac, a upućuje na njegovo svojstvo da kresanjem daje iskru. Sinonim mu je željezna ili sumporna pakovina koja je u skladu sa starom rudarskom podjelom sulfidnih minerala s obzirom na njihov sjaj, a osim sjaja, minerali iz iste skupine imaju i druga zajednička svojstva. Prema toj podjeli razlikuju se pakovine, sjajnici, blistavci i sinjavci, a pakovine obuhvaćaju sulfidne minerale metalna sjaja, neprozirne, svjetlijih boja i crnih crta, uglavnom veće tvrdoće, bez izrazite kalavosti i krhke. Ogledni primjer pakovine upravo je pirit.Pirit je sulfid željeza, kubična modifikacija FeS₂ koja ima identičan kemijski sastav kao i mineral markazit – rompska modifikacija FeS₂ – ali se od njega razlikuje po unutrašnjoj građi, odnosno rasporedu atoma željeza i sumpora u strukturi te, posljedično, i po drugim fizikalnim svojstvima. U prirodi se pirit pojavljuje u obliku kristala s razvijenim plohama heksaedra, oktaedra ili pentagonskog dodekaedra, a čest je i u formi masivnih, zrnatih i bubrežastih agregata. Kada je riječ o kristalima pirita, zanimljivo je napomenuti da se na plohama vrlo često uočava prutanje – pojava niza tankih međusobno paralelnih utora ili pruga najčešće uzrokovanih načinom rasta kristala.

Pirit je razmjerno čest mineral u Zemljinoj kori koji se pojavljuje u različitim geološkim formacijama i sastavni je dio različitih stijena. U magmatskim stijenama najčešće se pojavljuje u obliku dobro razvijenih kristala jer spada među one minerale koji se u magmi počinju prvi kristalizirati. Pirit je čest sastojak sedimentnih stijena u kojima se također pojavljuje u obliku pravilnih kristala, kao što je slučaj u gustim, bjeličastim pješčenjacima kod Brušana u Lici u kojima se pirit pojavljuje u obliku malih pentagonsko-dodekaedarskih kristala.

S obzirom na to da pirit uz sumpor sadrži i željezo, mogli bismo zaključiti da je to rudni mineral željeza, ali to bi bio pogrešan zaključak zato što je uzimajući u obzir tip kemijske veze između atoma željeza i atoma sumpora, proces dobivanja željeza iz pirita vrlo složen i neekonomičan, te se pirit najčešće koristi za dobivanje sumporne kiseline.

Unatoč svemu navedenom, pojave pirita ponekad mogu donositi pravo bogatstvo, pa tako pojavljivanje pirita u sedimentnim stijenama upućuje na reduktivne uvjete u kakvima se inače formiraju naftna ležišta. U takvim slučajevima možemo reći da je pirit indikator tzv. crnog zlata, međutim, to nije kraj priče o povezanosti pirita i zlata. To potvrđuje i članak „PyriteIsNotBorn to Fool“ autorice Dane Hunter objavljen u časopisu Scientific American. Pirit može sadržavati male količine zlata i tada govorimo o nevidljivu zlatu, a današnja tehnologija toliko je napredovala da omogućuje dobivanje zlata iz pirita. Najveće ležište nevidljiva zlata u piritu u Sjevernoj Americi je Carlin Trend u Nevadi čije su zalihe procijenjene na više od 107 milijuna unci zlata, što je približno 3317 tona, a to itekako potvrđuje slobodno prevedenu izreku da „pirit nije rođen za budale“.

Prapor – praporna lutka, Vukovar

Prapor ili les je kopneni, sitnozrnati sediment bljedožute do žućkaste boje nastao taloženjem čestica nošenih vjetrom, pa ga zbog toga nazivamo i eolskim sedimentom. Najvećim dijelom sastoji se od čestica kremena i glinenaca, a ponekad sadrži i znatnije količine kalcita. Prapor i njemu slične naslage protežu se u gotovo kontinuiranom pojasu od Francuske do Kine, gdje dosežu debljinu i do 400 metara. U Hrvatskoj naslage prapora i praporu sličnih sedimenata pokrivaju 35% površine kopnenog dijela, a najdeblje naslage nalaze se u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu, dok se na obroncima Bilogore i Papuka te u okolici Zagreba nalaze praporne naslage manjih debljina i površina. Otok Susak također je poznat po naslagama prapora koje prekrivaju gotovo čitav otok i dosežu debljinu i do 90 metara, a ima ih i na Korčuli, Mljetu i još nekim jadranskim otocima na kojima uglavnom zauzimaju manje površine i ne dosežu debljinu veću od dva metra.

Prapor je mekan, prašinast i porozan sediment propustan za vodu te je dobra podloga za nastanak plodnih tala pogodnih za uzgoj važnih poljoprivrednih kultura, kao što su žitarice, šećerna repa, vinova loza i brojne druge.

Prvo istraživanje prapora u Hrvatskoj proveo je prije stotinjak godina jedan od najpoznatijih hrvatskih prirodoslovaca, Dragutin Gorjanović-Kramberger, opisujući profil prapornih naslaga na desnoj obali Dunava u središtu Vukovara. To je jedan od najljepših izdanaka prapora u Hrvatskoj koji je u vrijeme Gorjanovićeva istraživanja bio strmac koji je dosezao visinu 22,5 metara, dok je u današnje vrijeme niži za gotovo četiri metra što je jednim dijelom posljedica zatrpavanja urušnim materijalom, a drugim dijelom nasipavanja šljunka radi urbanog uređenja šetnice. Taj izdanak prapora proteže se duž obale Dunava sve do poznatoga neolitičkog nalazišta Vučedola.S obzirom na to da je riječ o neporemećenim naslagama, one su i svojevrstan zapis klimatskih promjena koje su tijekom pleistocena bile posebno izražene. Učestala izmjena hladnih i toplijih razdoblja u zadnjih stotinjak tisuća godina utjecala je na nastanak različitih sedimenata. Tako je u vrijeme izrazito hladnih razdoblja poznatih pod nazivom glacijali (ledena doba) taložen prapor, dok su tijekom toplijih razdoblja, koja nazivamo interglacijalima (međuledena doba), nastajala tla što se očituje kao tamniji proslojci unutar svijetlog prapora. Detaljnijim promatranjem na Gorjanovićevu profilu opažaju se tri sloja tipičnog prapora: tri fosilna tla i jedan slabije razvijeni humusni horizont. U donjem, najstarijem, sloju prapora paleontološkim istraživanjem ustanovljena je „pupilla fauna“ u kojoj dominiraju vrste kopnenih puževa iz roda Pupilla karakteristične za hladne i suhe stepe, dok je u srednjem i gornjem sloju prapora ustanovljena zajednica mekušaca karakteristična za šumovito-grmoliku stepu vlažnijeg podneblja.

Vukovarske naslage prapora sadrže i makroskopski vidljivu akumulaciju vjetrom donesenoga vulkanskog pepela – tefru, koja ima veliko značenje zato što pruža mogućnosti usporedbe s ostalim naslagama Karpatskog bazena koji je bogat tefrom.

Posebno je zanimljivo istaknuti da se u naslagama prapora ponekad mogu otkriti praporne lutke ili patuljci. Njihov nastanak objašnjava se djelovanjem vode. U praporu nastaju šupljine i pukotine u kojima dolazi do izlučivanja kalcijeva karbonata oko zrnaca kremena, glinenaca i gline, pa tako nastaju konkrecije različitih oblika koje podsjećaju na lutke ili patuljke.

LIPIKJ - Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u sklopu radnog posjeta Požeško-slavonskoj županiji u Lipiku je svečano uručio 36 ugovora vrijednih više od 40 milijuna kuna korisnicima Poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III.

 - Riječ je o jednom od naših najvažnijih projekata, koji se iznova i svakodnevno potvrđuje kao neprocjenjiv za  postizanje veće socijalne uključenosti u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske - istaknuo je ministar Piletić i dodao kako će se provedbom projekata za koje su uručeni ugovori omogućiti zapošljavanje više od 800 žena upravo u Slavoniji, koje će pružati potrebnu pomoć i podršku za gotovo 5.000 starijih i nemoćnih osoba u svojim zajednicama u sljedećih šest do osam mjeseci.

Do sada je u okviru prethodne dvije faze Poziva Zaželi sklopljeno 746 ugovora ukupne vrijednosti od gotovo 1,8 milijardi kuna, što ga čini jednim od najvećih Poziva financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda u razdoblju 2014. -2020..

Nastavak Programa Zaželi očekuje se i u novoj financijskoj perspektivi 2021. -2027. čime će se osigurati podrška postojećim mjerama dugotrajne skrbi i prevencije institucionalizacije.

Uručenju ugovora u Lipiku prisustvovao je i zamjenik županice Ferdinand Troha i gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana.

Potpisnici ugovora s područja Požeško – slavonske županije su Grad Pakrac i partneri: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Požega i Centar za socijalnu skrb Pakrac - projekt „Žena spretna, starost sretna“. Vrijednost projekta: 1.480.485,00 HRK te Grad Lipik i partneri: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Požega i Centar za socijalnu skrb Pakrac - projekt „I ti budi jedna od njih“. Vrijednost projekta: 984.000,00 HRK.

POŽEGA - Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u radnoj posjeti, održala je, u Županiji, sastanak sa županicom Antonijom Jozić i gradonačelnikom Požege dr. sc. Željkom Glavićem.

Na sastanku je bilo govora o projektima koji se provode i planiraju na području Požeško-slavonske županije. Kao jedan od važnih projekata županica i gradonačelnik istaknuli su projekt izgradnje zgrade Državnog arhiva u Požegi.  - Požega je, kroz 800 godina svoje povijesti, u više navrata bila županijsko središte te ima veliku potrebu za takvom institucijom koja je sada u lošem stanju – rekao je gradonačelnik Glavić te dodao kako se izrađuje projektno – tehnička dokumentacija za izgradnju zgrade Državnog arhiva u Požegi. - Grad ovako bogate povijesti treba imati primjeren prostor za zaštitu arhivskog gradiva – zaključio je gradonačelnik koji je ministricu informirao i o napretku u rekonstrukciji zgrade Muzeja u Požegi te planu uređenja Trga Sv. Trojstva.

Županica Jozić se osvrnula na projekt Svijet graševine - Jedan od projekata koji je kulturno – turistički je projekt Svijet graševine, kroz koji se spajaju projekti Spahijskog podruma u Pakracu te Muzej bećarca u Pleternici, a koji će doprinijeti razvoju kulturnog turizma na području Županije – rekla je županica te spomenula kako se priprema tehnička dokumentacija za projekt obnove Županijske palače.

Županica je informirala ministricu i o projektu dvorca Trenkovo, a za koji je projektna dokumentacija financirana sredstvima Europske unije. Obnovljeni kompleks postat će posjetiteljski centar posvećen barunu Trenku, objedinjavat će kulturne, turističke, prirodne, materijalne i nematerijalne znamenitosti te baštinu bogatih povijesnih zbivanja i prilika ovog kraja i Trenkovog života.

Kao jedan od važnih projekata kulturnog turizma Požeško-slavonske županije je i projekt obnove Starog grada u Kaptolu. - Županija je posebno bogata raznim nalazištima pa se tako na području općine Kaptol nalazi izuzetno važan arheološki lokalitet ranog željeznog doba koji je kao takav od svjetskog značaja, a samim time ključan za razvoj kontinentalnog turizma – zaključila je županica Jozić.