Otvoren je šesnaesti natječaj za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz podmjere 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 20 milijuna kuna, a visina javne potpore je 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o istom traje od 28. studenog 2022. do 30. prosinca 2022. godine.

Svrha natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama (osim potresa) i katastrofalnim događajima kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje, a prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu.

Svi detalji o Natječaju se nalaze na poveznici.

POŽEGA - Korisnicima zajamčene minimalne naknade Centra za socijalnu skrb, Grad Požega isplatit će dana 10. studenog 2022. godine novčanu naknadu u iznosu od 1.050,00 kuna za kupnju ogrjeva u 2022. godini i to za 87 socijalno ugroženih obitelji. Ukupno je za ovaj oblik potpore Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Gradu Požegi dodijelilo 116.550,00 kuna. Do kraja 2022. godine novčana naknada za ogrjev isplatit će se i drugim korisnicima zajamčene minimalne naknade koji to pravo naknadno ostvare.

Iz PU požeško-slavonske upozoravaju i apeliraju na sve sudionike u prometu da se pridržavaju zakonskih propisa, da prije ili tijekom vožnje ne konzumiraju alkoholna pića te da poštuju ograničenja brzine kako bi izbjegli neželjene posljedice

Statistički podaci, iz godine u godinu, pokazuju kako se upravo u studenom i prosincu – za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana i prazničnog raspoloženja, odnosno povećanog konzumiranja alkohola, povećanog kretanja pješaka, odlaska građana na godišnje odmore, dolaska hrvatskih državljana koji su na privremenom radu u inozemstvu i općenito povećanog domaćeg, ali i tranzitnog prometa na cestama, povećava i broj prometnih nesreća te stradavanja u njima.

Pojačani nadzor prometa na cestama

Stoga će policija do kraja godine kontinuirano nastaviti s poduzimanjem pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. „četiri glavne ubojice u prometu“ (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel), kao i prekršaje vozača mopeda i motocikala te prema ponavljačima teških prometnih prekršaja - recidivistima. 

U poduzimanje aktivnosti bit će uključen maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika, kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru i kontroli prometa: uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, uređaji za nadzor brzine, testeri za droge, uređaji za automatsko očitavanje registarskih pločica i dr.

POŽEGA -  Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji sustava javne odvodnje tvrtke Tekija d.o.o. privremeno će biti zatvoren promet u kretanju i mirovanju u dijelu Ulice dr. Franje Tuđmana, i to od raskrižja s Vukovarskom ulicom do raskrižja s Njemačkom ulicom. Privremena regulacija na snazi će biti do 17. studenoga 2022. godine.

Iz grada Požege mole sugrađane za razumijevanje.

POŽEGA - Budući da su na vodeća mjesta u Obrtničkoj komori Požeško-slavonske županije na nedavno održanom redovnom izboru za mandatno razdoblje 2022.- 2026. izabrani novi čelnici, predstavnici Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore Požeško–slavonske županije, održali su radni sastanak sa županicom Antonijom Jozić na kojemu su joj prenijeli informacije o budućim planovima te joj izložili svoje prijedloge za unapređenje suradnje.

Za predsjednika Obrtniče komore Požeško–slavonske županije, za naredno mandatno razdoblje, izabran je Zlatko Špiranec koji po toj funkciji postaje članom Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore. Jedan od potpredsjednika Obrtničke komore je Željko Pojer – predsjednik Udruženja obrtnika Požega, koji je također izabran i za člana Skupštine Hrvatske obrtničke komore, dok je za drugog potpredsjednika izabran Marko Štor – predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika.

Predsjednik Komore izvijestio je županicu kako broj obrta raste. Tako je krajem 2020. godine na području Požeško–slavonske županije bilo 1068 obrta. Već krajem 2021. godine taj broj narastao je na 1179 obrta. - Tendenciju rasta možemo vidjeti i u ovoj godini, pa tako broj obrta na dan 31.10.2022. u Požeško–slavonskoj županiji iznosi  1238 – zaključio je Špiranec.

Županica Jozić izrazila je zadovoljstvo, kako činjenicom da broj obrtnika raste, tako i činjenicom da je sve veći broj žena obrtnica. - Zajedničkim snagama stvaramo snažnu županiju, zajedničkim snagama trebamo biti pokretač gospodarskog razvoja naše županije. Naši poduzetnici, obrtnici pridonose svakodnevno tome cilju – rekla je županica.

Osumnjičen za krivotvorenje isprave  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 30-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Jakšića kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Krivotvorenje isprave“. Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni u više navrata upravljao osobnim automobilom, a na kojem su se nalazile nepripadajuće registarske oznake.

Protiv 30-godišnjaka slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 10 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 3 osobe su hospitalizirane, 7 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 108175 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 17 uzoraka, od kojih je 1 pozitivan. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe
098/9829-204

U posljednja 24 sata zabilježeno je 375 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2.025  - 

Među njima je 367 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 11 pacijenata. 

Preminulo je pet osoba a ukupno do sada imamo 17.205 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.249.239 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo  1.230.009 osoba od toga 86 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 1.147 osoba. 

Do danas su ukupno testirane 5.324.024 osobe, od toga 2.492 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 8. studeni 2022. utrošeno je 5.333.985 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,66% ukupnog stanovništva, odnosno 70,94% odraslog stanovništva. Na dan 8. studeni 2022. utrošeno su 873 doze cjepiva, a od toga je 37 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 8. studeni 2022. 2.319.706 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.249.657 osoba (2.044.791 osoba cijepljeno s dvije doze te 204.866 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,91% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Koliko se ti voziš? Ja ne smijem reć… ali niko me nikada neće uhvatit…   -

Poštovani gospodine Stankoviću,

u emisiji “Nedjeljom u 2”, 6. studenoga 2022., za razgovor o električnoj mobilnosti pozvali ste goste (jednog izravno, drugog neizravno, teatralno), koji su o toj važnoj temi govorili površno, nekompetentno i tendenciozno. U raspravi je zbog toga zanemareno, odnosno pogrešno tumačeno najvažnije:

1. Za Hrvatsku je promicanje električnih vozila prvenstveno gospodarsko pitanje u funkciji promicanja turizma, boljim i učinkovitijim prihvatom elektrificiranog turističkog prometa i podizanjem razine turističke ponude, poboljšavanjem ekoloških standarda turističkih odredišta.

2. Primarni problem nije izgradnja mreže punionica, standardnih i brzih, u urbanim sredinama i duž prometnih pravaca (to je sekundarni problem i obveza), nego osiguranje dovoljne količine ekološki proizvedene električne energije za njihovo napajanje. Samo jedna stanica za punjenje na autocesti trebat će 3 do 4 megavata instalirane snage, koliko i kvartovske punionice u gradovima. Hrvatska takav električni potencijal, odnosno vršnu snagu elektrosustava, nema! Stoga je prioritet nova energetska politika i izgradnja ekološki prihvatljivih energetskih sustava. Dotad ćemo biti prisiljeni uvoziti struju i iz Bosne i Hercegovine, koja u novonastaloj situaciji povećava (!) proizvodnju struje iz ugljena. U njihovim termoelektranama za proizvodnju struje godišnje izgori devet milijuna tona ugljena (!), dakle 30.000 tona ili tisuću punih tegljača dnevno. Stoga se o ekologiji govorilo površno i netočno.

3. Osim negativnog utjecaja na ekologiju, kroz proizvodnju struje, nisu ni spomenuti vrlo negativni utjecaji na okoliš u proizvodnji litijskih baterija te bakra, kojeg treba pedesetak kilograma po vozilu te zbrinjavanja istrošenih baterija, zbog čega Hrvatska treba slijediti trendove EU-a samo koliko joj diktiraju nacionalni interesi za razvoj turizma i sigurnosti prometa.

4. Nekompetentno i nestručno razmatran je utjecaj električnih vozila na sigurnost prometa, odnosno spomenut je samo jedan negativni čimbenik – znatno veće ubrzanje električnih vozila, koje olakšava postizanje visokih brzina. To se može bitno ublažiti uvođenjem, odnosno vraćanjem ograničenja snage motora vozila za mlade vozače (do 24. godine). Zanemaren je jedan teži negativni te jedan važan pozitivan utjecaj. Naime, električna vozila povećavaju rizik zapaljenja automobila u nesreći, pogotovo u sudaru dvaju električnih vozila, a gašenje nastalog požara teže je i neizvjesnije nego kod običnih vozila. Ali, električna vozila potiču smireniju vožnju (profil ljudi koji ih kupuju i spoznaja da svako naglo ubrzanje skraćuje doseg), imaju veću masu koja poboljšava prianjanje guma na asfalt, niže težište koje povećava stabilnost te deseterostruko intenzivnije motorno kočenja, koje doprinosi sigurnosti. Čim se smanji pritisak na papučicu snage, automobil aktivira regenerativno kočenje i osjetno usporava, do izabranog intenziteta, a pritiskom na papučicu kočnice aktivira se mehaničko i elektromotorno (regenerativno) kočenje.

5. Problem plaćanja cestarine pogrešno je i nestručno analiziran. Naime, ako se umjesto energenta čijoj cijeni su uključena davanja za ceste (benzin i dizel) koristi energent kod kojeg ta stavka nije uključena (struja za domaćinstva), logično je da se to dodatno plaća. Stoga će i u Norveškoj i Ujedinjenom kraljevstvu građani za ceste plaćati, po prijeđenom kilometru, isto kao prije, te će se, nižom cijenom, stimulirati punjenje noću. Dakle, ono što se navodio kao problem, nije problem.

No (velik) problem prošlonedjeljne emisije Nedjeljom u 2 je sljedeća konverzacija gostiju, koju je voditelj Stanković pozorno i odobravajuće slušao, bez ikakve intervencije:

Šebalj: “Ja dođem dva sata ranije u Split i napravim posao…”
Prpić: “Kak dva sata?
Šebalj: “Lijepo.”
Prpić: “Jel’ dođeš 10-15 minuta prije mene? “
Šebalj: “Ne… Kolko se voziš po autocesti?”
Prpić: “130.”
Šebalj: “130? Ja se vozim…”
Prpić: “Koliko se ti voziš?
Šebalj: “Ja…”
Prpić: “Hajde pa dobro, ha, ha ha.”
Šebalj: “Ja ne smijem reć… ali niko me nikada neće uhvatit…”
Prpić: “Ha, ha, ha…”
Šebalj: “Vozim se tamo gdje smijem … do 150 na sat.”
Prpić: …
Šebalj: “Mogu doći do tih 150 tamo gdje je ograničenje 130 i niko ne neće dirat. Ja to javno kažem i takva je trenutno situacija i tak se svi voze na autocestama.”
…
Stanković: “Mmmmm, dobro, nastavljamo razgovor…” (?!)

Razgovor (vremenske i brzinske značajke) jasno implicira puno žešće prekoračenje brzine od navedenog (članak 54. stavak 4 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), ukazuje na Obijesnu vožnju (članak 226. Kaznenog zakona). Nije to prvi put u ovom formatu. Usto se, tendenciozno, navodi netočno. Ne voze svi 150 km/h autocestom, srećom! To je činjenica, poznata gotovo svakom.

A policija bi, konačno i zbog navedenog, trebala inicirati dopunu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, članka 54., kako bi se i izvan naselja kažnjavalo prekoračenje od 10 km/h te apsurdnu i štetnu toleranciju mjerenja brzine od 10 km/h do 100 km/h i 10 posto iznad 100 km/h, dakle 10/10, promijeniti u 3/3.

Takva “predstava” kojom se sabotira sigurnost cestovnog prometa te nekompetentna i tendenciozna rasprava o temi od nacionalnog interesa nedopustiva je na javnoj televiziji koju financiraju građani. Pozivam vas da to više ne radite te da se u sljedećoj emisiji ogradite od navedenih izjava.

Sigurnost cestovnog prometa pratimo posljednjih 20 godina i na našim smo cestama smo, iz godine u godinu, imali 60 posto više razmjerno stradalih (na milijun stanovnika) od EU prosjeka. A tijekom 2019. na našim su cestama su poginule 292 osobe, dakle 75 na milijun stanovnika, dok je EU prosjek 44. U Hrvatskoj, i zbog ovakvih nestručnih i neodgovornih TV emisija, negativni se trend pogoršava pa je razmjerna smrtnost na hrvatskim cestama sada 70 posto veća od EU prosjeka!

PRILOG

EU države s najnesigurnijim cestovnim prometom*
27. Rumunjska … 93
26. Bugarska … 81
25. Latvia … 78
24. Hrvatska … 75
23. Poljska … 59

EU države s najsigurnijim cestovnim prometom*
1. Švedska … 18
2. Danska … 23
3. Nizozemska … 28
3. Njemačka … 31
4. Španjolska … 32
EU prosjek … 44

* poginulih na cestama 2021. na milijun stanovnika

autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Foto: Screenshot HTV1

Tik – tak – lagano, ali sigurno curi vrijeme kada ćemo našu nacionalnu valutu – kunu zamijeniti EU valutom – eurom. Bez obzira što mi mislili o tome – euro će neizostavno postati dio naše monetarne budućnosti, a kuna naše monetarne prošlosti. No, i u tom za mnoge tužnom i nostalgičnom trenutku postoji razloga za radost, a kreirao ga je marljivi i inovativni Matijaž Gostečnik (71) iz Slovenj Gradeca.

“Zarobio” je kovanice kune u staklarskom izričaju točnije medaljonu, prigodnom posebice za kolekcionarske namjene i ove jeseni lagano, ali sigurno ih predstavlja javnosti – u prvom redu hrvatskoj.

I to vrlo prigodno – jer su Ujedinjeni narodi proglasili su 2022. Međunarodnom godinom stakla.

Riječ je o spomen medaljonima, koje sam izradio u smislu izvornog protokolarnog, promotivnog, osobnog i božićnog poklona. Hrvatska se valuta kuna poslije 28 godina oprašta i zato zaslužuje jednu lijepu uspomenu. Nadam se da je ova moja kreacija dovoljno zanimljiva za čuvanje povijesti i svega što je kuna predstavljala, ali će i predstavljati – ističe na početku staklarski umjetnik Matijaž Gostečnik,premium Loyalty član poslovne zajednice Osjeti Hrvatskuwww.osjetihrvatsku.hr

Čak četvrt stoljeća Matijaž Gostečnik radi sa staklom. Ima bogato tehničko iskustvo, ali je i iznimno inovativan. - Konkretno, čovjek u ovoj branši u svakoj okolnosti treba vidjeti neku priliku za izradu kreacija iz stakla. Da izradi nešto što drugi nisu izradili, posebice jer je staklo jako zanimljiva materijla – vrlo je transparentno. A u slučaju mog spomen medaljona za kune – 100 posto iskoristivo s obje strane. Nema drugih materijala u kojima bi mogli ovako sačuvati kunu kako to pruža staklo – pojašnjava umjetnik Gostečnik.

Da bi kuna bila sačuvana u ovako zanimljivoj kreaciji, osim prikupljanja kovanica u svim apoenima koji su š malo u službenom platežnom opticaju, staklo se tali na visokih 850 stupnjeva, da bi zatim dobio svoj finalni izgled.

Cijeli svoj život proživio je u Slovenj Gradecu, na samom sjeveru nama susjedne države, ali rado “pogledava” i prema Hrvatskoj, gdje također pronalazi inspiraciju, baš kako ju se i sada našao s našom kunom koju će uskoro zamijeniti euro. - Dosta sam radio od stakla, primjerice nakita za žene. Imam čak jedno sedam – osam kolekcija do sada. Radio sam s mnogim likovnim umjetnicima koji su davali svoj obol kroz crtački ili slikarski izričaj, a ja sam onda to digao na višu razinu dajući tim umjetninama oblike u staklu. Zadnjih deset godina uglavnom radim sam i to velike staklene skulpture, koje se svake godine izažu u Slovenj Gradecu, pa tako će biti i ove godine – opisuje ovaj umjetnik prijašnje, ali i sadašnje svoje aktivnosti.

Najsvježija inovacija je memorabilija vezana uz kunu i skoro uvođenje eura u Hrvatskoj. - Prije 17 godina kada je Slovenija uvodila euro i opraštala od tolara, napravio sam jedan spomen medaljon, ali za kojega nisam imao toliko iskustva da izgleda ovako dorađeno kao što sam napravio za kunu. No, unatoč tomu, spomen medaljon s tolarom je izgledao jako dobro i dobili su ga kada je Slovenija ušla u monetarnu euro uniju, svi predsjednici država članica EU-a. Nakon toga sam radio i medaljone s eurom, ali motivima iz Slovenije. Mnogi iseljenici iz Slovenije su to poželjeli nabaviti za svoju uspomenu i priča o ovom mom spomen medaljonu se proširila svijetom. Sada kada u Hrvatskoj dolazi euro, vidio sam da imam dovoljno znanja, vještine, volje i prije svega strpljenja da napravim spomen medaljon kune – ističe ovaj kreativac, ističući da je s puno ljubavi i srpljenja napravio “ulovljenu kunu u medaljonu” za dar svima u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

Nekoliko spomen medaljona s kunama već je stiglo u Hrvatsku i ima interesa za ovaj vid memorabilije koju Matijaž Gostečnik stvara. Ali uz svoju kreaciju često čuje i propitivanja: - Pitaju me od kuda to da jedan Slovenac stvara ovakav spomen medaljon za kunu. A ja uvijek odgovorim da ljudska inovativnost i kreativnost nema granica. U mom slučaju – mi smo susjedi i nema razloga da me budemo oslonjeni jedni na druge, pa i na ovakav način. Mi smo se oprostili od tolara, sada i vama slijedi opraštanje od kune, možemo to sve lijepo obilježiti i čuvati kao lijepu uspomenu. Zato je i nastao moj medaljon – pojašnjava Matijaž Gostečnik.

Kune nabavlja bez problema na hrvatskom tržištu, uspijeva čak “uloviti” i kovanicu od 25 kuna. - Ta je kovanica izrađena u 19 različitih motiva, za sve važne događaje hrvatske povijesti među kojima je posljednji događaj bio puštanje u promet Pelješki most. Samo tu kovanicu nisam uspio nabaviti, ali ostale imam i stavljam ih u svoj spomen medaljon – objašnjava Matijaž Gostečnik.

Njegovi spomen medaljoni imaju kolekciju od tri kategorije: medaljon s 25 kovanicom, medaljon sa svim kovanicama uz pet kuna u sredini, te medaljon sa svim kovanicama uz 25 kuna u sredini. - Najveći izazov mi je bio uroniti sve kovanice da budu u savršenom krugu i balansu da niti jedna ne preklapa drugu kovanicu i da sve budu savršeno složeno. Izrađujem ih u serijama i pazim da to bude iznimno estetski dotjeran proizvod jer je riječ o hrvatskoj kuni koja je iznimna valuta za mnoge građane Hrvatske – opisuje Matijaž Gostečnik, te poziva na suradnju u ovom projektu sve hrvatske i svjetske individualne kolekcionare, ali i poslovnu populaciju kao i muzeje, te ostale institucije koje žele sačuvati kunu i na ovaj način