POŽEGA - Veseli umirovljenici nisu mirovali niti ovaj mjesec, jer je Matica umirovljenika Orljava iz Brestovca organizirala zabavu povodom Dana žena. Veselo je bilo od prvog trenutka taktova glazbe i plesni podij je uvijek bio prepun u Svečanoj dvorani Gloria u Požegi. 

Nakon svečane večere ispred organizatora, predsjednik MU Orljava Vlado Grgić i Tomo Vrhovac su svim ženama u dvorani čestitali Dan žena i uručili crveni karanfil, naravno uz asistenciju svojih članica matice. 

Uz nekoliko tradicionalnih zabava koje organizira Županijska matica umirovljenika, neke prigodne zabave organiziraju nešto aktivnije matice, a jedna od njih svakako je MU Orljava iz Brestovca, koja tijekom godine organizira nekoliko zabava. Sve su odlično posjećene, na ovoj uz Dan žena preko 150 posjetitelja, vrlo su vesele i umirovljenici pokazuju da su znali i da se znaju još uvijek lijepo zabavljati. Glazbena Grupa Gold odlično im je svirala, a svaki veći blok glazbe završava s obveznim slavonskim kolima, tu je svakako bećarac u koijima se napjevavaju muški i ženski pjevači bećaraca, te obvezan taraban i kukunješće.

Protiv 29-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara  -

U srijedu 8. ožujka 2023. oko 14.50 sati u Pakracu u Ulici Šeovački put, 29-godišnjak je u vrtu spaljivao veću količinu kartona i najlona, a da nije poduzeo sve mjere da se požar ne proširi te se uslijed vjetra požar nekontrolirano proširio i zahvatio suhu travu i nisko raslinje.

Protiv 29-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

U prometnoj nesreći lakše su ozlijeđene 30-godišnja vozačica kao i 54-godišnja putnica iz osobnog automobila marke „Renault“. Protiv 19-godišnjaka i 25-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestam  -

U srijedu 8. ožujka 2023. oko 15.30 sati u mjestu Eminovci u Vukovarskoj ulici, 19-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, pretjecao je kolonu vozila ispred sebe, dok je u istom trenutku 25-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Fiat“, požeških registarskih oznaka, pretjecao osobni automobil marke „Renault“, požeških registarskih oznaka kojim je upravljala 30-godišnjakinja. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg desnog dijela „Fiata“ u prednji lijevi bočni dio „Renaulta“. Nakon toga je došlo do udara „Fiata“ u metalnu ogradu i u zadnji dio „Renaulta“ koji se kretao ispred njega.

U prometnoj nesreći lakše su ozlijeđene 30-godišnja vozačica kao i 54-godišnja putnica iz osobnog automobila marke „Renault“. Protiv 19-godišnjaka i 25-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Pleternici na Trgu hrvatskih branitelja.

POŽEGA -  Održana je 11. a prva ovogodišnja sjednica Županijske Skupštine Požeško-slavonske županije u prostoru Velike županijske vijećnice na kojoj je uz predsjednika Vinka Kasanu te 25 županijskih vijećnika, prisustvovala i županica Antonija Jozić zajedno sa svojim suradnicima. Sve je započelo Aktualnim satom koji je i trajao skroz dok se nisu iscrpila sva pripremljena i nepripremljena pitanja. Vijećnici su uglavnom pitanje postavljali županicvi Jozić: pitanje semafora u Vetovu koji zaustavi brze vozače samo iz jednog smjera, da li ide obećani projekt Doma branitelja u Pakracu koji je predviđen u staroj zgradi škole, tražena je informacija o isplati otpremnina za radnice Orljave, koji su rezultati prošlogodišnjeg studijskog putovanja županice u Kanadu, Ameriku i Kubu i koliko je to koštalo županijski proračun, koliko je sredstava došlo u županiju iz EU fondova i da li je Slavonija zapostavljena u odnosu na druge regije u Hrvatskoj, što je s cestom Pleternica - Bilice koja se otegla sa radovima, kako se prevoze djeca u školu s tog kraja, zašto je stala izgradnja obilaznice gradova Pakraca i Lipika o kojoj se već priča i ishode dokumenti 18 godina, zašto je tako loša i nikako da se popravi autobusna veza Pakraca i Lipika sa središtem županije, kako teku natječaji i raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, što se dešava za zgradom Srednje škole u Pleternici koja godinama stoji nedovršena i kad će se početi koristiti te da li ima dozvolu da bude srednja škola, kako ide projekt Terme Lipik, što se planira sa Općom županijskom bolnicom Pakrac, zašto se za svake veće kiše zatvara cesta kod Orljavca i kada će to biti riješeno - pitanja su koja su postavljali uglavnom vijećnici oporbe i po koje pitanje vijećnika iz vladajuće koalicije.

Na dnevnom redu nalazile su se ukupno 23 točke koje su usvojene od većinske strane vijećnika, a prva ovogodišnja sjednica bila je prilika i za jednoglasno donošenje odluke o laureatima koji će u travnju, u prigodi Dana županije biti nagrađeni za razna postignuća.

Tijekom Aktualnog sata na kojemu su vijećnici aktivno postavljati pitanja obraćajući se županici Jozić bilo je raznih tema, a jedna od njih ticala se i budućih projekata iz novog ITU mehanizma putem kojega se značajna sredstva usmjeravaju u grad Požegu.

„Na našim koordinacijama gradonačelnika i načelnika uistinu se bavimo velikim projektima, a govorimo li o gradu Požegi, teme razgovora su novi ITU mehanizam putem kojega se značajna sredstva usmjeravaju upravo u to područje, a naravno osim Požege kao administrativnog područja, na ITU područja priključeni su i grad Pleternica te općine Jakšić, Kaptol, Brestovac i Velika. Strategija ITU područja je usvojena, a projekti se prijavljuju pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, gdje će biti odlučeno o dodjeli tih sredstava.“ – istaknula je županica te dodala kako je vezano za Požegu u samom ITU programu bitno rješavanje uistinu velikog problema ako se govori o komunalnoj infrastrukturi i identitetu grada, a to je Trg Svetog Trojstva te rješavanje same jezgre Grada na koju se nadovezuju i tržnica te neki novi sadržaji.

„Mislim da je kroz ITU mehanizam Požegi dana ogromna prilika da riješi samo srce grada te da se nakon toga krene u sljedeće faze među kojima bi zasigurno bila i rekonstrukcija ulice koju često spominjemo, a to je Županijska ulica.“ – rekla je županica Jozić.

Županica se također osvrnula i na trenutno izvođenje radova i probleme na državnoj prometnici Frkljevci/Kadanovci, istaknuvši kako se to pitanje rješava, ali isto tako i da školarci s tog područja zasigurno neće ostati bez školskog prijevoza.

„Živimo s činjenicom da imamo probleme na toj dionici, ali ono što mogu reći je to da je prošli ponedjeljak u prostorima Grada Pleternice organiziran sastanak na koji su se odazvali izvođač radova, predstavnik Hrvatskih cesta, županijski Upravni odjel za obrazovanje, ravnatelj škole te načelnik PU Pleternica. Mislim da je model koji se tiče prometovanja tom dionicom riješen, samo je potrebna bolja koordinacija onih koji izvode radove, ali i nas koji tamo prolazimo, jer se tom dionicom zaista ne poštuje zabrana prometovanja te je iz tog razloga predstavnik PU Pleternica i sudjelovao na sastanku upravo kako bi se izvođaču radova pokušalo osigurati neometano izvođenje radova.“ – rekla je županica te istaknula kako vjeruje da se dobrom koordinacijom taj problem uspješno može riješiti.

Jedna od važnih točki Dnevnoga reda bio je i prijedlog Odluke o dodjeli županijskih nagrada, za koju je nakon provedene rasprave, Odbor za dodjelu županijskih nagrada Županijske Skupštine Požeško-slavonske županije, a temeljem Javnog poziva za dostavu prijedloga za dodjelu županijskih nagrada PSŽ, predložio da Nagradu Požeško-slavonske županije za životno djelo dodijeli prof.dr.sc. Krunoslavu Matešiću, glavnom uredniku Naklade „Slap“, Godišnju nagradu Požeško-slavonske županije za 2022. godinu Centru za pružanje usluga u zajednici Lipik, Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu „Vijenac“ Požega, Dočasničkoj školi „Damir Tomljanović Gavran”, NK Jakšić te Vladimiru Štibriću, turističkom vodiču, piscu i putopiscu za televiziju, što su županijski vijećnici jednoglasno prihvatili.

Između ostaloga, prihvaćen je i prijedlog Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Požeško-slavonske županije, prijedlog Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima županije, prijedlog Odluke o plaćama i drugim pravima iz radnog odnosa dužnosnika Požeško-slavonske županije, a Županijska skupština također je prihvatila i prijedlog Odluke o naknadi mrtvozornicima za obavljanje pregleda osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove na području Požeško-slavonske županije.

Zagreb, 9. ožujka - Kako je to biti novinar pod teretom SLAPP tužbi obradila je u istraživanju „Novinarska sloboda u obruču dvostrukih tužbi: Može li novinar raditi slobodno ako zna da za isti tekst ili medijski prilog može biti dvostruko tužen – kazneno i parnično“ novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić u sklopu projekta koji je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

SLAPP (engl.: Strategic Lawsuits Against Public Participation – strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti) su tužbe podnijete s namjerom cenzuriranja, zastrašivanja ili ušutkavanja kritičara tako da ih se optereti troškovima obrane sve dok ne prestanu kritizirati ili se suprotstavljati.

Autorica je detaljno istražila četiri slučaja iz hrvatske sudske prakse u zadnjih osam godina u kojima su privatni tužitelji pokrenuli građanski sudski postupak protiv nakladnika ili novinara radi novčane odštete za nanesene „duševne boli“ te su zbog istog teksta pokrenuli i kazneni progon autora teksta.

Riječ je o tužbama suca Ivana Turudića protiv Novog lista i novinara Dražena Ciglenečkog, umirovljene sutkinje Vrhovnog suda Senka Klarić Baranović protiv novinarke šibenskog portala Tris Davorke Blažević, tužbama predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana protiv portala Telegram i novinara Drage Hedla, te tužbama bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa protiv novinarke portala Telegram Dore Kršul.

– Primjeri u istraživanju pružaju uvid u nekoliko aspekata: zbog koje vrste novinarskih tema se pokreće dvostruki sudski progon, kakva je društvena pozicija privatnih tužitelja pokretača tih progona, kako takvu praksu doživljavaju novinari čiji su tekstovi meta dvostrukih tužbi te što o tome kažu iskusni medijski odvjetnici koji zastupaju novinare pred sudom – komentira Slavica Lukić te dodaje da su dva od četiri obrađena slučaja pravomoćno okončana, dok u dva slučaja postupci još uvijek traju.

Autorica ističe da je fenomen dvostrukog sudskog progona zbog istog teksta ili medijskog priloga za novinara posebno težak oblik SLAPP tužbi jer je novinar u takvim situacijama izložen dvostrukom pritisku. U građanskom postupku protiv nakladnika on je ključni svjedok od kojeg se očekuje da uvjeri sud kako njegov tekst sadrži istinite tvrdnje ili na činjenicama zasnovane vrijednosne sudove te da ga je napisao u javnom interesu. U kaznenom postupku novinar je optuženik i mora obraniti sebe od optužbe za kazneno djelo protiv časti i ugleda.

Od četiri slučaja obrađena u analizi, u tri su podnositelji dvostrukih tužbi zbog istog teksta bili visokopozicionirani suci: sutkinja Vrhovnog suda, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, a u četvrtom je to bio rektor najvećeg sveučilišta u državi – zagrebačkog. Prema dosuđenim iznosima odšteta evidentno je da su duševne boli sudaca jako, jako skupe.

– Ovo je jedan od projekata koji je DZNAP odlučio financirati zbog važnosti slobode autorstva bez pritiska tužbi za sve novinare, ali i posljedica SLAPP tužbi na cijelo društvo. One podrivaju demokraciju i pravo javnosti da dobije cjelovitu informaciju – prokomentirala je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

U nastavku su informacije o četiri slučaja koje je obradila autorica istraživanja:

Slučaj Turudić protiv Novog lista i novinara Dražena Ciglenečkog primjer je dvostrukog sudskog progona. Varaždinski Županijski sud je donio pravomoćno rješenje po kojem su Novi list d.o.o. i Dražen Ciglenečki Turudiću zbog nanesenih duševnih boli dužni solidarno isplatiti iznos od 90.000 kuna, zatezne kamate i 6700 kuna sudskih troškova. Tako je parnični postupak u kojem je sucu Ivanu Turudiću dosuđena pozamašna odšteta nakon dvije godine pravomoćno okončan. Međutim, kazneni postupak kojeg je taj sudac u siječnju 2015. pokrenuo protiv Ciglenečkog pred Općinskim sudom u Rijeci traje punih sedam godina.

Dvostruki sudski progon zbog jednog te istog teksta iskusila je i danas umirovljena novinarka, osnivačica šibenskog portala TRIS.com, Davorka Blažević. Sudske postupke protiv nje, najprije 2015. kazneni, a dvije godine kasnije i građanski, inicirala je tadašnja sutkinja Vrhovnog suda, Senka Klarić Baranović, također danas umirovljenica.
Od podizanja kaznene tužbe protiv Davorke Blažević, a zatim i građanske tužbe, do pravomoćne presude u građanskom postupku, proteklo je punih sedam godina. U presudi donesenoj 10. ožujka 2017. sudac Općinskog sud u Šibeniku Ivan Jurišić proglasio je novinarku krivom za kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredu i osudio je na novčanu kaznu od 40 dnevnih dohodaka. što je u njezinu slučaju iznosilo 6.664,40 kuna, uklanjanje teksta sa stranica portala Tris te objavu presude o trošku osuđene. Iznos odštete kasnije dosuđene u građanskoj parnici, kad mu se pribroje zatezne kamate i troškovi sudskog postupka, iznosio je ukupno 52.000 kuna, ili više od deset novinarkinih mjesečnih mirovina.

Predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban podigao je pet građanskih tužbi protiv nakladnika portala Telegram i njegove glavne urednice Jelene Valentić zbog pet tekstova novinara Drage Hedla objavljenih na tome portalu od 21. ožujka do 19. travnja 2021. Građanske je tužbe podnio u svibnju 2021., a njima od nakladnika i glavne urednice portala Telegram zbog nanesenih duševnih boli traži odštetu u ukupnom iznosu od 750.000 kuna. Vrban je istodobno 31. svibnja 2021. podigao i privatnu kaznenu tužbu protiv novinara Drage Hedla tako da je jednom kaznenom tužbom obuhvatio svih pet tekstova. Novinara tereti za kazneno djelo protiv časti i ugleda počinjeno klevetom. Tako se Hedl, nagrađivani istraživački novinar iza kojeg je više do 40 godina novinarskog i uredničkog iskustva, zbog istih pet tekstova, u pet građanskih parnica, našao u ulozi svjedoka, a u kaznenom procesu u ulozi optuženika.

U listopadu 2020. tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras zbog jednog te istog teksta protiv novinarke portala Telegram, Dore Kršul, podigao je dvije tužbe – kaznenu i građansku. U kaznenoj tužbi bivši zagrebački rektor novinarku tereti za klevetu, a u građanskoj od nje – dakle od novinarke, a ne od nakladnika - traži odštetu od 20.000 kuna zbog duševnih boli nanesenih tekstom. U siječnju 2022. kad je pisana analiza Slavice Lukić, dvije godine i tri mjeseca nakon podnošenja Borasovih tužbi protiv Kršul, ni u građanskom, ni u kaznenom postupku nije donesena presuda.

Slučajevi dvostrukih tužbi zbog jednog te istog teksta ili medijskog priloga koji su obrađeni u ovom istraživanju nisu na žalost i jedini takvi slučajevi u hrvatskom medijskom prostoru. Oni, međutim, predstavljaju dovoljno reprezentativan uzorak koji baca jasnije svjetlo na društveni profil podnositelja takvih tužbi, tip medijskih tema koje ih izazivaju, duljinu trajanja postupaka i njihove iscrpljujuće učinke na novinare.

Cijelo je istraživanje dostupno na poveznici.

DZNAP je u siječnju 2023. ponovo objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj koji je otvoren do 1. studenoga 2023. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od 400 do 3000 eura. Natječaj se financira iz DZNAP-ova Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi.

Najljepši i najiskreniji poklon je pjesma jer uvijek dolazi iz srca, a to najbolje zna Tony Cetinski koji nam donosi upravo takav novi singl - 'Vojnik pod zvijezdama'. Ovu posebnu pjesmu odlučio je pokloniti svim ženama svijeta na dan posvećen samo njima, ovogodišnjem Danu žena, ali i vojsci ljubavi, svojim vjernim fanovima. Time je još jednom potvrdio zašto ga obožavamo svih ovih godina, ne samo kao glazbenika, već i kao čovjeka koji to što radi, radi iz čiste ljubavi, i baš zato slovi za najeminentnijeg i najtraženijeg na glazbenoj sceni diljem regije i šire.

Svoje oduševljenje nije skrivao niti on sam, premda, glavnu riječ je ipak prepustio 'Vojniku pod zvijezdama' neka kaže svoje, "Vrlo je teško govoriti o samom sebi, tako i o pjesmi, pa bih volio da pjesma sama kaže ono što ima za reći, a ima. Ono što samo mogu potvrditi ovog puta s još većom sigurnošću, to je kako duboko vjerujem u ovu pjesmu i poruku koju nosi sa sobom, te da će pronaći put do publike, a u kojoj će se mnogi pronaći. Iz prostog razloga što lako ulazi u uho, ali i srce, a ono što jednom dođe do srca, tamo i ostaje. 'Vojnika pod zvijezdama' iz sveg srca i s velikom radošću posvećujem svim ženama, ali i svojoj vojsci ljubavi, vjernoj publici koja stoji uz mene svo ovo vrijeme. Samo ljubav!", ispričao nam je Tony Cetinski. Autorski potpis na predivnu glazbu i tekst za 'Vojnika pod zvijezdama' stavlja Dominik Miloš, dok se za aranžman i produkciju pobrinuo Mihael Blum iz Hit produkcije.

Vjerujemo da će 'Vojnik pod zvijezdama' ostaviti svoj trag u mnogima i probuditi snagu istog vojnika spremnog za pravu ljubav, jer prepoznati je u ovome svijetu možda nije jednostavno ni lako, no kada je pronađemo, jedno je jasno - budimo poput 'Vojnika pod zvijezdama'!

U najljepšem poklonu Tonyja Cetinskog za Dan žena, novoj pjesmi 'Vojnik pod zvijezdama' možete uživati na YouTube linku –   https://youtu.be/1NrW5O6Tv64 

 - Nove poduzetničke ideje trebaju nadilaziti granice Hrvatske! Jedan je to od zaključaka poduzetnika i poslovnih ljudi s konferencije Poduzetnički mindset za mlade. Njihove savjete slušalo je dvjesto srednjoškolaca, studenata i mladih zaposlenih ljudi.

„Europsku uniju trebamo gledati kao domaće tržište – od Portugala preko Njemačke i Francuske do Rumunjske. Licencija dobivena u Hrvatskoj, vrijedi u cijeloj Europskoj uniji. U Europskoj uniji živi gotovo 500 milijuna ljudi i riječ je o najbogatijem tržištu na svijetu“, istaknuo je Hrvoje Ćosić, direktor Aircasha, prve hrvatske tvrtke koja je na tržište izbacila mobilni novčanik. Onima koji tek razvijaju svoju poduzetničku ideju, preporučio je da na tržište izađu s proizvodom s minimalnom funkcionalnošću kako bi ga mogli testirati na velikom broju ljudi. Zahvaljujući upravo povratnim informacijama s tržišta, Aircash je doznao u kojem smjeru treba razvijati svoj proizvod. Nije bilo dovoljno da on služi slanju i primanju novca, već je trebao omogućiti i plaćanje računa.

Končar, tvrtka iza koje je tradicija duga 102 godine, svoje proizvode trenutačno izvozi u više od 90 zemlja diljem svijeta. Govoreći o nastavku kontinuiranog rasta prihoda tvrtke ove i iduće godine, predsjednik uprave Končara Gordan Kolak naglasio je da se otpornost na krize gradi ulaganjima u istraživanje i razvoj: „Sada su nam ključne prilike u zelenoj i digitalnoj tranziciji. One će odrediti ne samo našu budućnost, nego i budućnost industrije Europe.“

Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, predviđa da će Hrvatska za deset godina imati pet-šest jednoroga, brzorastućih tvrtki čija je vrijednost veća od milijardu dolara. Kazao je da su najvažniji resurs tvrtke ljudi i njihovi talenti, a mladima je poručio da rade različite stvari kako bi stjecali iskustvo i upoznavali nove ljude.

„Trudite se stvarno biti najbolji! Radite s mentorom, s nekim starijim tko vas mnogo toga može naučiti“, poruka je matematičara Tonija Miluna, predavača na Algebri i autora edukacije o financijskoj pismenosti S Milunom do milijuna. Hrvoje Balen, predsjednik uprave Algebre, smatra da čovjek može mnogo toga naučiti sam, ali da su rijetki ljudi dovoljno samodisciplinirani za takvu vrstu učenja.

Ivan Burazin, član uprave Infobipa, pojasnio je da će na cjeloživotno učenje i promjenu poslova utjecati i umjetna inteligencija. Neki će poslovi nestajati, a neki će se novi stvarati.

Poduzetnicima početnicima Ivica Horvat, izvršni direktor tvrtke Factory iz Virovitice koja se bavi digitalizacijom poduzeća, savjetuje: „Pronađite nišu u kojoj možete biti najbolji na svijetu!“

Anita Lacmanović, generalna direktorica tvrtke SAP Hrvatska, preporučuje im da se čak i na vodećim pozicijama okruže pozitivnim ljudima koji su u nekim poslovima bolji od njih samih.

Šesta konferencija Poduzetnički mindset za mlade, u organizaciji medijske platforme Poduzetnik, bila je vođena porukom „Budi neslomljiv!“ Sličnu je poruku dizajnerica interijera Mirjana Mikulec napisala u rođendanskoj čestitki svojoj 21-godišnjoj kćeri. Otkrila je da su njezine riječi bile: „Neuspjeh je nedovoljan broj pokušaja!“

Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi koja se bavi digitalizacijom poljoprivrede, Tino Prosenik koji vodi ekološki vrt Gruntek, i Domagoj Boljar koji s bratom Hrvojem proizvodi ekološke tenisice Miret, priznali su da im je poduzetnički put imao i uspone i padove, no da njihove osobne žrtve ostaju u sjeni vrijednosti koju stvaraju.

Sreću zbog onoga što radi, ne krije ni arhitekt Ante Vrban: „Arhitektura i građevina trebaju biti jedno tijelo. Na gradilištu treba biti dobra atmosfera kako bi rezultat bio dobar! Sjajan je osjećaj kad se prvi put upale svjetla u kući koju si gradio za život neke obitelji.“

Mihael Sviben, suvlasnik franšiza Domino‘s Pizza i F45, sudionicima konferencije Poduzetnički mindset za mlade rekao je da budu strpljivi u ostvarivanju rezultata, no da se usude i prihvatiti priliku ako im se ponudi, čak i u trenutku kada se ne osjećaju dorasli toj prilici.

Poticajne riječi mladima su uputili i sportaši. Šahovski velemajstor Alojzije Janković savjetovao im je da budu odgovorni prema svojim potezima, a bivši košarkaš Damjan Rudež poručio im je da ne razmišljaju o konkurenciji, nego da u onome što rade,daju svoj maksimum.

Učenici i roditelji su tijekom predavanja upoznati s vrstama i obilježjima vršnjačkog nasilja  -

U utorak 7. ožujka 2023. u Osnovnoj školi Dragutina Lermana u Brestovcu za učenike petih do osmih razreda održano je predavanje „Vršnjačko nasilje s naglaskom na nasilje na internetu i izazovi za učenike i roditelje“. Također je navedeno predavanje održano i za roditelje učenika četvrtog razreda u Osnovnoj školi Antuna Kanižlića u Požegi. Predavanje su održali Sonja Paprić iz Obiteljskog centra i Goran Matijević, policijski službenik za nadzor i planiranje PU požeško-slavonske.

Učenici i roditelji su tijekom predavanja upoznati s vrstama i obilježjima vršnjačkog nasilja, a posebice elektroničkog nasilja cyberbullyng te su upoznati kada i kako „zabava i šala“ prelaze u vršnjačko nasilje, a u pojedinim slučajevima i u kaznena djela, odnosno da za ponašanja na mrežama vrijede ista pravila kao i u stvarnom svijetu.

Roditelji su također upoznati s pravima, dužnostima i odgovornostima propisanim u Obiteljskom zakonu koje se odnose na skrb o djeci, posebice u kontekstu prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja na mrežama te im je ukazano na odredbe članka 95. Obiteljskog zakona koji uz ostale propisuje da roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim osobama, kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije te mu zabraniti druženja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom dobrobiti.

Tijekom predavanja učenicima i roditeljima ukazano je kako se zaštiti od nasilja, ali i kako ga ne činiti, odnosno kako rješavati eventualne konflikte koji nastaju u školi i izvan nje.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka. 

• Veljača 2023. bila je peta najtoplija na globalnoj razini
• Veći dio Europe imao je iznad prosječne temperature zraka, posebice sjeverna Norveška i Švedska te područje Svalbarda
• Iznad prosječne temperature zabilježene su na istoku Sjedinjenih Država, sjevernoj Rusiji te u Pakistanu i Indiji
• Ispod prosječne temperature zabilježene su na Pirinejskom poluotoku, Turskoj, zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi, sjeveroistočnoj Rusiji i sjevernoj Australiji

• Hidrološki naglasci za veljaču 2023.:

  • U veljači 2023. veći dio zapadne i južne Europe iskusio je suše uvjete od prosjeka, a nekoliko je regija zabilježilo rekordno niske razine vlage u tlu.
  • Izvan Europe, vlažnije od prosjeka bilo je u južnom SAD-u, regijama Rusije, središnje i istočne Azije, sjeverne Australije, južnog Brazila, jugoistočne Afrike i Novog Zelanda. U mnogim slučajevima obilne oborine, ponekad povezane s ciklonima, dovele su do poplava.
  • Među regijama sušnijim od prosjeka bili su dijelovi Južne Amerike, koji su iskusili sušu i požare otvorenih prostora, kao i južna Australija i zapad južne Afrike. 

  • Borealna zima 2022./2023.

    • Zima je bila druga najtoplija zabilježena u Europi, s temperaturama iznad prosjeka u istočnoj Europi i dijelovima sjeveroistočne Europe
    • Borealna zima bila je suša odprosjeka za veći dio zapadne i jugoistočne Europe, kao i regije Rusije. Uvjeti vlažniji od prosjeka uspostavljeni su nad dijelovima Iberije i u velikoj regiji od jugozapada do sjeveroistoka diljem kontinenta.
    • Vlažnije od prosjeka bilo je i na zapadu Sjeverne Amerike, zapadnoj Rusiji, dijelu središnjeAzije, sjevernoj Australiji, južnom Brazilu i južnoj Africi. Sušnije regije od prosjeka uključivale su Meksiko, većinu središnje Azije, Afrički rog, južnu Australiju i veći dio Južne Amerike.

POŽEGA - Gradski odbor SDP-a organizirao je na prigodnom štandu u pješačkoj zoni grada Požege kampanju "Stop neplaćenom ženskom radu" i uz prigodni letak o tome svim ženama su uručivali crveni karanfil. Okupili su se članovi GO SDP-a Požega na čelu s predsjednikom dr. sc. Dinkom Zima i predsjednikom ŽO SDP-a mr. sc. Mitrom Obradovićem. Uz događanje GO SDP-a poslao je medijima i prigodno priopćenje koje donosimo u nastavku:

Gradski odbor SDP-a obilježio međunarodni Dan žena i skrenuo pozornost na neravnopravan položaj žena u društvu

Žene u Hrvatskoj danas su potplaćene i rade na nesigurnim radnim mjestima. Većinom one podižu djecu, skrbe o obitelji i nose sav teret kućnog rada, a plaće su im i dalje manje nego muškarcima. Samim time imaju i manje mirovine. U javnosti  ih se često smatra manje vrijednima, a njihovo sudjelovanje u politici i izvršnoj vlasti je i dalje relativno nisko. Bez obzira na to je li riječ o majkama, poslovnim ženama, samohranim majkama, radnicama ili poduzetnicama, situacija što se tiče položaja žena u Hrvatskoj nije laka. Broj žena u ukupnom broju nezaposlenih danas je gotovo 60 posto, a žene starije od 50 godina teško pronalaze posao. Mnoge od njih ostale su bez posla ne svojom krivnjom. Kad je riječ o mladim ženama, problem je nedostatak dobre organizacije i logistike koje bi ženama omogućio i majčinstvo i karijeru. One su manje zastupljene i u upravljačkim pozicijama i u političkom životu, a i dalje su česte žrtve nasilja.

Podaci pokazuju da je u Europi veći broj akademski obrazovanih žena u odnosu na muškarce što govori o ogromnom potencijalu koji treba iskoristiti, posebice na tržištu rada. Zato je potrebno hrabro se suprotstaviti diskriminaciji, marginalizaciji, poniženju i zanemarivanju te podizati razinu svijesti o jednakosti žena i muškaraca.

SDP  zagovara politiku socijalne sigurnosti za žene, solidarnosti s najugroženijima, poticanje zapošljavanja žena, ravnopravnosti među spolovima, kao nultu toleranciju na nasilje.

 SDP se bori za pravedno i ravnopravno društvo, za slobodu i rodnu ravnopravnost te je uvijek ukazivao na značaj i važnost rodno osviještene politike i jasno se držao pravila ponašanja koja jamče visoku zastupljenost žena u politici i društvu - stoji u priopćenju koji potpisuje Gradski odbor SDP-a Požega.