Za vikend su provedene pojačane mjere kontrole u prometu  -

 Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 46 prekršaja, od čega izdvajamo pet prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, sedam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, devet prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja i 11 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 8. travnja 2023. oko 19.10 sati u mjestu Grabarje u Ulici Stjepana Radića, 36-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,53 promila i ne koristeći sigurnosni pojas upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, sletio u putni kanal te udario u betonski dio kolnog ulaza nakon čega je došlo do prebacivanja vozila na krov.

U prometnoj nesreći vozač je teško, dok je trogodišnje dijete koje se nalazilo kao putnik u vozilu lakše ozlijeđeno.

Protiv 36-godišnjaka slijedi prekršajni nalog na novčani iznos od 1.840,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca  te dopis Hrvatskom zavodu za socijalni rad - Područni ured u Požegi.

Protiv 36-godišnjaka i 48-godišnjaka slijedi optužni prijedlog  -

U nedjelju 10. travnja 2023. oko 15.15 sati u Pakracu na Trgu 76. bataljuna, 36-godišnjak (2,42 promila) i 48-godišnjak (1,88 promila) su se verbalno i tjelesno sukobili. Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok će 43-godišnjaku kao odgovornoj osobi ugostiteljskog objekta biti uručen prekršajni nalog zbog posluživanje pića pijanim osobama.

ČAGLIN - Općina Čaglin u suradnji sa svojim udrugama s područja općine povodom obilježavanja Dana Općine Čaglin organizirat će 15. travnja 2023. godine u popodnevnim satima Sajam udruga. Svaka udruga će se na svom štandu predstaviti posjetiteljima predstavljajući svoj rad, ciljeve i značaj udruge.
Uz pomoć lovačkih udruga s pšodručja općine Čaglin za sve posjetitelje osiguravamo besplatnu degustaciju lovačkog gulaša, a od 17:00 sati nastupaju poznati tamburaši TS "Satir".
Načelnik općine Dalibor Bardač poziva sve stanovnike s podruzčja općine Čaglin, ali i ostale posjetitelje s područja Požeštine i susjednih županija da dođu i zajedno s njima obilježe po prvi puta Dan općine Čaglin na ovakav način i provedu jedno lijepo poslijepodne u druženju i lovački čobanac.

POŽEGA - Svakoga tjedna planinarke i planinari HPD Sokolovca uživaju provodeći vikende u planinama. Svoju ljubav prema prirodi na uskrsni ponedjeljak ostvarili su na slavonskoj planini Krndiji koja se pruža u smjeru sjeverozapad–jugoistok u duljini oko 30 km.
Uspeli su se grebenom Dilj na Krndiji na vrh Lipe 760 m, te nastavili svoj put do vidikovca  Rogin kamen s kojega se pogled širi po čitavoj Požeškoj kotlini. Nakon kave, kolača i veselih razgovora nastavljaju hodati do Lovačke kuće Dobra voda.  Tu su, kako to planinarski običaji nalažu, zajednički ručali različite uskrsne delicije. Na ovom području obišli su izvor neobičnog naziva "Izvor uzdisaja."

Dalje su svoj put nastavili preko Tromeđe prema najvišem vrhu Krndije Kapovcu 792 m. Vrh je, kao i cijela planina šumovit, a na njemu se nalazi izdaleka uočljiv televizijski odašiljač. Na nekim kartama vrh je označen imenom Kapavac, no među planinarima uvriježen je naziv Kapovac. Nakon uživanja u prekrasnim vidicima spustili su se Jarčevcem i kanjonom Remetske i Velike rijeke. Na ovom dijelu hodali su gotovo sat vremena slušajući smirujuće zvukove tekuće vode. Diveći se divljini Krndije preskakali su i provlačili se ispod mnogobrojnih povaljenih stabla sve do polazne točke. Ukupno su tijekom ovog prekrasnog proljetnog dana prehodali 19 km.

Ovaj izlet organizirao je i realizirao Krešimir Bubak. Članovi HPD Sokolovca vesele se mnogim novim planinarskim avanturama te pozivaju sve ljubitelje prirode da im se pridruže u ovoj slavljeničkoj 125. godini od osnutka njihovog planinarskog društva.

Danas slavimo Uskrsni ponedjeljak, dan nakon Uskrsa, kršćansku svetkovinu koja je i službeni praznikv  -

Na današnji dan u crkvama spominje se put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika koji su ga prepoznali tek kada je lomio kruh. Mnogi su se iz Jeruzalema vraćali u svoja mjesta, kao i dva učenika koja su se vraćala u Emaus. Emaus je prema Novom zavjetu udaljen oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema.

Iako su nekada uskrsne proslave trajale tjedan dana, u 19. stoljeće se skratilo na jedan dan poslije Uskrsa. Uskrsni je ponedjeljak i drugi dan Uskrsa. Prema drevnoj crkvenoj tradiciji, najveći blagdani slave se dva dana, a taj dan obično je bio posvećen za posjet obiteljima te različita hodočašća.

Uskrsni ponedjeljak je službeni praznik u većini europskih država, kao i u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva se bijeli tjedan, a naziv je dobio prema odjeći novo krštenika kakva se nosila u početcima kršćanstva. Uskrsno vrijeme traje još 50 dana, do blagdana Duhova i kroz cijelo to razdoblje boja crkvenog ruha je bijela ili zlatna kao boja radosti.

Vjernici i danas na Uskrsni ponedjeljak tradicionalno posjećuju rodbinu i prijatelje, a među običajima je i hodočašćenje u marijanska svetišta.

PLETERNICA - Postavljanjem zadnjih metara posteljice radovi u Ulici Ante Starčevića u Pleternici ulaze u zadnju fazu. Kako kaže i sam izvođač radova ovog, više od 200 tisuća eura vrijednog projekta, asfaltiranje bi išlo i prije, no temperature nikako nisu išle tome u prilog.

Radove je obišla pleternička gradonačelnica, Marija Šarić sa suradnicima te je istaknula zadovoljstvo dovršetkom još jednog dugo očekivanog projekta. – Aktivnosti u našoj gospodarskoj zoni su konstantno prisutne, a posebno veseli činjenica kako se najveći dio aktivnosti i izgradnje odvija upravo kroz privatne investicije. Stoga je važno raditi ovakve projekte jer stvaramo nove uvjete za sve koji svoje investicije realiziraju u našoj zoni – istaknula je gradonačelnica Šarić.

Dodala je i kako novi upiti konstantno pristižu. – Upita za kupnju zemljišta u zoni je bilo i prije, no njihov broj se povećava što nam daje vjetar u leđa i jasnu poruku kako je Pleternica na karti investitora što se i vidi po investicijama u proteklim godinama, ali i po onima koje su pred nama – zaključila je gradonačelnica.

Postavljanje asfaltnog sloja i završetak rekonstrukcije očekuje se nakon Uskrnih blagdana.

VELIKA - Općina Velika objavila je Javni natječaj za prodaju nekretnina i poljoprivrednog zemljišta u Velikoj, Stražemanu i Oljasima.. Javni natječaj kao i potrebna dokumentacija za sudjelovanje u istom nalazi se u privitku teksta.

Rok za predaju ponuda za kupnju nekretnina je 14. travanj 2023. godine do 15,00 sati

POŽEGA - Na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Požege, koja će se održati 12. travnja 2023. godine, Gradonačelnik Grada Požege predlaže donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći obiteljima i kućanstvima za ublažavanje krize u 2023. godini.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći obiteljima i kućanstvima za ublažavanje krize u 2023. godini u visini od 140,00 eura, neto (ili 1.054,83 kn prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1,00 euro), moći će ostvariti:

• korisnici zajamčene minimalne naknade,
• umirovljenici,
• hrvatski branitelji iz Domovinskog rata stariji od 50 godina koji su korisnici prava na naknadu za nezaposlene po posebnom propisu.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći za ublažavanje krize u 2023. godini u visini od 140,00 eura, neto može ostvariti korisnik koji je rješenjem Zavoda ostvario pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći umirovljenicima u visini od 140,00 eura može ostvariti umirovljenik s prebivalištem na području grada Požege čija ukupna tuzemna i/ili inozemna mirovina sa svim dodacima ne prelazi iznos od 300,00 eura u mjesecu koji prethodi isplati ovoga prava. Umirovljenicima sukladno ovoj Odluci smatraju se korisnici starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina i korisnici invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i profesionalne nesposobnosti za rad, a koji nisu u radnom odnosu i korisnici mirovina priznatih uz primjenu međunarodnih ugovora.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći hrvatskim braniteljima u visini od 140,00 eura, neto može ostvariti hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s prebivalištem na području grada Požege, stariji od 50 godina i kojima je priznato pravo na naknadu za nezaposlene branitelje po posebnom propisu.

Navedeno pravo ostvaruje se na temelju dostavljenog zahtjeva (na standardiziranom obrascu) i određenih dokumenta Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, a ukoliko se zahtjev pozitivno riješi isplata ostvarene jednokratne pomoći vrši se na tekući račun korisnika ili na blagajni Upravnog odjela za financije i proračun.

Podnositelj zahtjeva dužan je, uz ispunjeni standardizirani obrazac, priložiti sljedeće dokaze:

-     presliku osobne iskaznice ili dokument sa OIB-om (ukoliko nije naveden na osobnoj iskaznici)

-     dokaz o visini mirovinskog primanja: kopiju zadnjeg odreska mirovine (tuzemne i/ili inozemne) ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili Potvrda iz banke o visini mirovine - uzimaju se u obzir ukupna primanja iz mirovinskog sustava (mirovina i zaštitni dodatak na mirovinu)

-     kopiju dokaza o statusu hrvatskog branitelja starijeg od 50 godina i priznatom pravu na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje po posebnom propisu pri nadležnom Upravnom odjelu u Požeško-slavonskoj županiji te

-     po potrebi potvrdu o visini dohotka i primitaka iz Porezne uprave kao i ostale dokaze po potrebi.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna  -

U nedjelju 9. travnja 2023. oko 7.45 sati u blizini mjesta Zakorenje, 48-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Mercedes“, stranih registarskih oznaka, dolaskom do oštrog zavoja ulijevo nije vozilo u kretanju držao desnom rubu kolnika te je sletio u putni kanal.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Za hrvatske autoceste ne postoje relevantna istraživanja pa su neutemeljene i tendenciozne izjave u Dnevniku HTV1 štetne za promet hrvatskim autocestama i naš turizam

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

O utjecaju brzine na protočnost autoceste postoje oprečna mišljenja, temeljena na iskustvima i analizama različitih prometnih sustava.

“Iz literature se mnogo zna o nizu čimbenika koji utječu na kapacitet autoceste, ali točan učinak ograničenja brzine na kapacitet još nije jasan” – uvodni je citat (2. rečenica) sažetka magistarskog rada Williama van Lindonka iz 2020. s TU Delft (Nizozemska) pod nazivom  Ograničenja brzine i njihov utjecaj na kapacitet autoceste.

Promjena ograničenje brzine, u zemljama s discipliniranim prometom najbolji je, praktički i jedini način da se vjerodostojno utvrdi utjecaj brzine na protočnost. To se prilika pružila studentima i znanstvenicima s TU Delft jer, citiramo dalje iz sažetka magistarskog rada:

“Posljednjih godina došlo je do nekoliko promjena ograničenja brzine na više uskih grla dvotračnih autocesta diljem Nizozemske, što omogućuje usporedbu učinaka različitih ograničenja brzine na istoj lokaciji.”

Rezultati opsežnog istraživanja dionica gdje je ograničenje brzine smanjeno sa 130 km/h na 120 km/h i sa 120 km/h na 100 km/h pokazali su sljedeće:

“Utvrđeno je da je pad protoka ispod ograničenja od 120 km/h znatno veći nego ispod ograničenja od 130 km/h te da je pad protoka ispod ograničenja od 100 km/h bio, u nekim slučajevima i veći nego ispod ograničenja od 130 km/h. Osim toga, utvrđeno je da postoji značajan pozitivan odnos između visine ograničenja brzine i udjela protoka u pretjecajnoj traci.”

U austrijskim i njemačkim izvorima navodi se 80 do 85 km/h kao brzina pri kojoj se ostvaruje najveći protok i ta je teza istaknuta u Dnevniku HTV1, s obrazloženjem da se pri većoj brzini pojavljuje efekt “udarnih valova” koji iniciraju povećanje lokalnih zagušenja i stvaranje čepova.

To je točno, ali događa se samo ako vozači ne poštuju prometne propise, prvenstveno održavanja potrebnog razmaka od vozila ispred (čl. 109. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), vožnje desnom trakom, a korištenje lijeve samo za pretjecanje, zabranu pretjecanja s desne strane i vožnje slaloma (čl. 142. st. 1, 2 i 3).

Također, zanemaruje se efekt “odlaznih valova” i rasterećenja prometa, kad se vozilima na početku gužve oslobađa prostor za povećanje brzine. Zbog toga je to više posljedica utjecaja politike i “zelenih” pritisaka, nego prometne struke.

Hrvatske autoceste najsigurniji su dio našeg prometnog sustava i premda je bilo prijedloga i inicijativa da se smanji najveća dopuštena brzina sa 130 na 120 km/h, iskustva su pokazala da brzina nije čimbenik nesigurnosti, a jest protočnosti autocesta.

Glavnina tragičnih nesreća, koje u ukupnom broju poginulih sudjeluju s manje od 10 posto, povezane su najčešće s distrakcijama uslijed umora vozača i aktivnog korištenja mobitela (čitanja i odgovaranja na poruke, “surfanja”) – to je najveći problem hrvatskih autocesta.

Kako naše autoceste, brojem prevezenih osoba i prijeđenih kilometara, u ukupnom obujmu prometa sudjeluju s više od 50 posto, peterostruko sigurnije su od ostalih hrvatskih cesta.

Zbog toga su naše autoceste snažan generator turizma te nema ni sigurnosnih, a pogotovo ne strateških razloga zagovarati niže putne brzine, upitnom tezom o najvećoj protočnosti pri brzinama od 80 do 90 km/h.

Matematički i logički, najveća je protočnost ako svako vozilo vozi najbrže koliko smije, uz poštivanje svih prometnih propisa – općeg i posebnih ograničenja brzine, potrebnog razmaka te pravila pretjecanja i korištenja pretjecajne trake. To pokazuje i sljedeći dijagram:

S povećanjem brzine kapacitet autoceste ne raste linearno, nego usporeno (ali ipak raste!), iz sljedećeg razloga:

S povećanjem brzine proporcionalno raste i sigurnosni razmak:

80 km/h   … 44,4 m
90 km/h   … 50,0 m
100 km/h … 55,6 m
110 km/h … 61,1 m
120 km/h … 66,7 m
130 km/h … 72,2 m
140 km/h … 77,8 m

Ali, na broj vozila koji, određenom brzinom, prođe određenim profilom autoceste u određenom vremenu (mjerna jedinica je sat) djeluju razmak među vozilima i dužina vozila. S povećanjem brzine proporcionalno se povećava razmak među vozilima, ali dužina vozila ostaje ista. Zbog toga se povećanjem brzine vožnje povećava i protok, odnosno kapacitet autoceste. Doduše ne proporcionalno, nego nižim gradijentom, ali se ipak povećava.

Matematički i logički pogrešna ocjena da je najveći protok na hrvatskim autocestama pri brzini 80-90 km/h temelji se na:

1. Usporedbi neusporedivog, njemačkog i hrvatskog sustava autocesta, s različitim kulturama vožnje te poprečnim profilima kolnika (u Njemačkoj je, pretežito, 50 posto veći) i dnevnim opterećenjima.
2. Nevjerodostojnim i nepreciznim modelima istraživanja utjecaja brzine na protok.
3. Zanemarivanje činjenice da do “udarnih valova” dolazi isključivo zbog nepoštivanja pravila o minimalnom razmaku i pretjecanju.
4. Najveći protok pri 80-90 km/h moguć je samo utjecajem nepoštivanja sigurnosnog razmaka među vozilima.
5. Zanemaruje se utjecaj rasterećenja prometnog toka, “odlaznim valom” na početku zone zagušenja, kad čelna vozila, nailaskom na smanjeno zagušenje počinju ubrzavati.

Najprecizniji utjecaj prosječne brzine na autocesti na kapacitet, moguć je mjerenjem prometnih tokova prije i poslije promjene općeg ograničenja brzine, u uvjetima striktnog poštivanja ograničenja brzine (nizozemski model).

Taj model potvrđuje ono što je matematički i logički jasno: najveća je protočnost autoceste ako svako vozilo vozi najbrže koliko smije, uz poštivanje svih prometnih propisa – općeg i posebnih ograničenja brzine, potrebnog razmaka te pravila pretjecanja i korištenja pretjecajne trake.

Ovo je bitno naglasiti jer nerealno spora vozila na autocesti stvaraju iste ili veće probleme za sigurnost (a usto i za protočnost!) od onih koji voze prebrzo. To bi negativno utjecalo na imidž hrvatskih autocesta i hrvatski turizam.