KAMPANJA KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA HDZ-A TOMISLAVA KARAMARKA  -

POŽEGA - Kandidat za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko u sklopu svoje kampanje gostovao je u Požegi i izaslanicima Požeško-slavonske županije i članovima HDZ-a predstavio svoju kandidaturu i program ali i svoje viđenje stranke.

Navodeći kako uskoro predstoje i lokalni izbori Karamarko je istaknuo kako HDZ i nema puno vremena nakon izbora novog vodstva. - Moramo u hodu raditi i postići što bolje rezultate. Mnogi su mi dali potporu i ja sam zahvalan prijateljima iz stranke, vrijednim ljudima i uglednicima ali i svima koji me podupiru. No jedina meritorna anketa bit će 20. svibnja u Lisinkom. Krucijalni problem Hrvatske je stanje u  gospodarstvu i mi imamo doista nezgodne okolnosti, ovog našeg predugog unutarstranačkog natjecanja, praktično šest mjeseci. Mi ovoj Vlasti tako nismo dali 100 već 200 dana. Međutim nikada nije kasno. Ova vlast nas tjera da opet što prije mi dođemo na vlast, no moramo doći oporavljeni i osposobljeni preuzeti vlast. Nova vlast još ništa nije napravila, osim ponudila povećanje PDV-a, nekoliko stečajeva, poreznih nameta. Ono što im ja želim je da uspiju, no bojim se da je vrijeme s njima potrošeno vrijeme - rekao je Karamarko ističući da je nova vlast radila isključivo na supstituiranju svojih ljudi, i donošenju hrpe kadrovskih rješenja za svoje ljude i osiguranje sinekura.

Ističući kako HDZ opet mora biti prepoznatljiva ali i prihvatljiva stranka hrvatskim masama, jer je većina ljudi bila sklona HDZ-u kada se stvarala hrvatska država, Karamarko je istaknuo kako se HDZ treba vratiti svojim korijenima a u isto vrijeme proći jednu katarzu i postati suvremena stranka jer Hrvatska ulazi u Europsku uniju.  - Ono što ja predlažem to je jedan spoj, simbioza onog što je naš ideološki fundament a kojega smo izgubili sa svime onime što naš čeka u novim okolnostima u EU. Dakle moramo se prilagoditi mladima, potrebi mladih da ostanu u Hrvatskoj, da stvaraju programe koji će omogućiti investicije - rekao je dalje Karamarko.

Karamarko je istakao da je počela kampanja i faza koja poprima sve karakteristike tkz.“prljave kampanje. - Ja ne želim tako razgovarati i ne želim nikoga od svojih protukandidata optuživati i ništa loše o njima pričati niti komentirati njihove loše priče.

On će se načelno zalagati i za koaliciju sa svim državotvornim strankama sličnog ili srodnog programa, koji ne dovode u pitanje egzistenciju hrvatske države. No to će ostaviti da odrede ljudi na terenu. - Oni će to morati odlučiti jer što se tiče stranke i odnosa u stranci vrijeme univerzalne pameti koja dolazi samo iz jednog centra iz Zagreba je doista prošlo - dodao je Karamarko i istakao da je zadovoljan kao Dalmatinac što je upravo iz Slavonije krenuo val podrške. Slavonija ima veliki potencijal, Slavonija ima veliko srce, Slavonije diše HDZ-ovski i najveća energija HDZ-u dolazi iz Slavonije.

Jadranka Kosor neće dobiti podršku Požege

Predsjednik ŽO HDZ Franjo Lucić je rekao da su oni dali prostora svim kandidatima da u prostorijama stranke izlože svoje programe, pa je tako gostovao Darko Milinović, najavili su se i Domagoj Milošević i Jadranka Kosor. – Mi smo procijenili da gospodin Karamarko, bez obzira na sve kandidate, ima najveće šanse. Bez obzira što dolazi iz Dalmacije on je privržen Slavoniji, i naša izborna jedinica je u cijelosti dala potporu Tomislavu Karamarku. Procjenjujemo da je to čovjek koji može preporodit HDZ i vratiti je tamo gdje je do sada bila – rekao je Franjo Lucić.

V.Re. i V.Pr.

OSNOVNA ŠKOLA MLADOST JAKŠIĆ OBILJEŽILA DAN EUROPE  -

JAKŠIĆ – Učenici i učitelji Osnovne škole Mladost Jakšić na svoj poseban način obilježili su Dan Europe. Oni su kroz niz radionica i izložbi koje su nastale na radionicama svim učenicima prikazali europske države i njihove glavne gradove, ali i svoj kraj. Upravo tim različitostima od stare baštine i nasljeđa, folklora i narodnih običaja mi se razlikujemo od Europe ali i pokazujemo da smo uvijek bili narod koji ima svoje naslijeđe, svoju povijest i da je zapravo uvijek bio dio Europe.

Budući da smo prije posjetili Gradski muzej u Požegi te Gradsku knjižnicu i čitaonicu gdje smo se posebno bavili izučavanjem prošlosti svoga zavičaja. Na učenike su poseban dojam ostavile Rudinske glave, stoga danas na likovnoj radionici u 3.razredu izrađujemo replike Rudinskih glava. Radimo ih u glinamolu – rekla je voditeljica radionice Vesna Šuster, učiteljica 3.a razreda. Svoju Rudinsku glavu među prvima je izradila Petra Magdalena Ružičić. – Napravila sam glavu iz Rudine, iz 12. stoljeća, koju sam vidjela u muzeju i baš mi se sviđa.

- To su nekada u nekom davnom stoljeću radili ljudi u našem zavičaju iz starog kamena - dodala je Antonela Raguž.

Na drugoj radionici učenici su izrađivali nakit. – Ovdje radimo nakit, broševe i narukvice s motivima sa naših slavonskih nošnji. Skinuli smo neke motive a učenicima smo dali na volju da po svome stiliziraju i istaknu svoju kreaciju. Koristimo tehniku zlatoveza, koristimo šljokice, zlatne i srebrne konce. Pretežito izrađujemo cvjetove, srca, listove i druge detalje s narodne nošnje. Sve radove izložit ćemo na dan škole i organizirati prodaju radova – pojasnila je voditeljica radionice  Ivana Kuna, učiteljica engleskog jezika.

Biljana Jurković iz 8.c napravila je cvjetni broš zlatnim koncem koji je vidjela na djevojačkoj nošnji.

U svim razredima su postavljene izložbe, na dvorištu je postavljen poligon za vožnju spretnosti biciklima, a učenici i učitelji zajedno rade u radionicama. Tako su obilježili 9. svibnja Dan Europe.

PAKRAC I LIPIK U PROJEKTU PODRŠKE OSOBAMA S INTELEKTUALNIM POTEŠKOĆAMA  -

PAKRAC / LIPIK -   Pakrac i Lipik uskoro će biti uključeni u projekt podrške osobama s intelektualnim poteškoćama koji provodi Udruga za promicanje inkluzije iz Zagreba.  - Osnovani smo prije petnaest godina s osnovnim ciljem uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama u život lokalne zajednice. Činimo to kroz deinstitucionalizaciju takvih osoba iz domova socijalne skrbi gdje su smješteni u stambene zajednice u kojima žive samostalno ali uz 24-satni stručni nadzor. Do sada smo u šest hrvatskih gradova u program uključili 200 osoba a u Pakracu i Lipiku u stambene zajednice će biti za sada smješteno šesnaest osoba s intelektualnim poteškoćama – rekla je Neda Miščević, stručna tajnica Udruge.

Projekt podrške osobama s intelektualnim poteškoćama provodi se u suradnji s gradskim upravama Pakraca i Lipika te Centrom za socijalnu skrb. U Pakracu u naselju Jug 2 već se uređuju dva stana dok se lokacija u Lipiku tek treba odrediti. Uz pomoć Zavoda za zapošljavanje počelo je i pronalaženje osoba potrebnih zanimanja, kao što su primjerice njegovatelji, koje će proći dodatno osposobljavanje za rad u stambenoj zajednici s osobama s intelektualnim poteškoćama. U Pakracu i Lipiku zaposlit će se deset takvih osoba uz još jednog koordinatora. Vrijednost projekta je 282 tisuće eura a novac bi se trebao osigurati kroz program IPA EU. - Službenu potvrdu da smo prošli na natječaju još nismo dobili ali, čak i da odgovor bude negativan, od projekta nećemo odustati i već u pripremi imamo druge izvore financiranja. Naime, projekt se u drugim gradovima pokazao kao uspješan jer je osobama s intelektualnim poteškoćama poboljšana kvaliteta življenja a istodobno su u lokalnoj zajednici posao našle nezaposlene osobe. Stoga ga planiramo širiti – rekla je Mišćević. Udruga za promicanje inkluzije, dodala je, za pakračko-lipičko područje priprema i projekt Mobilne službe namijenjen djeci s višestrukim teškoćama koja žive s roditeljima a kroz koji bi se roditelji rasteretili. Ovaj projekt predviđa formiranje timova sa 4 asistenta za pomoć u kući a vrijedan je 153 tisuće eura.   (v.m.)

UČENICI TEHNIČKE ŠKOLE NA ZAVRŠNOM DRŽAVNOM PRVENSTVU U KROSU  -

POŽEGA – Nakon što su bili pobjednici regije Istok i plasirali se da završno državno prvenstvo u krosu za srednje škole, učenici Tehničke škole ostvarili su odličan rezultat na državnom prvenstvu, koje se održalo u Poreču. Tehnička škola je zauzela odlično drugo mjesto iza Gimnazije iz Križevaca. Za ekipu Tehničke škole nastupili su učenici Luka Galić, Milan Jakovljević, Krešimir Banović i Božidar Banović, a vodio ih je profesor Milan Trgovčić. Luka Galić je zauzeo 4., Milan Jakovljević 5., Krešimir Banović 9., dok se Božidar Banović plasirao na 11. mjesto. Osvajanjem srebrne medalje ova generacija učenika Tehničke škole donijela je 11. odličje u vitrine Tehničke škole. Do sada su na državnom natjecanju učenici Tehničke škole pet puta osvojili zlatnu, pet puta srebrenu i jednom brončanu medalju.

 J.Neferović

ODRŽANO PREDAVANJE  „MLIJEKO IZ ZLATNE DOLINE- PROIZVOD S OBILJEŽJEM PROSTORA“   -

POŽEGA - Udruga uzgajivača simentalskog goveda Požeško-slavonske županije zajedno s Uzgojno poslovnim obrazovnim centrom simentalac i mljekarom BIZ iz Buka  za ravnatelje škola, bolnica i drugih javnih ustanova organizirala je izlaganje na temu "Mlijeko iz Zlatne doline - proizvod s obilježjem prostora“ a s ciljem poticanja veće proizvodnje ali i potrošnje domaćeg mlijeka.

S potporom zajednice domaćoj proizvodnji osigurava se i opstanak malih proizvođača u  ruralnim sredinama. Uz proizvodnju mlijeka prema riječima Miroslava Kovača tajnika udruge uzgajivača i voditelj centra Simentalac vezano je oko  dvije i pol tisuće ljudi, a  potencijal je trostruko veći.

- Ovo je izlaganje zapravo samo nastavak naše priče od 2001. godine kada smo ukazali na potrebu da se na našem području što više našeg domaćeg mlijeka proizvede, preradi ali i potroši kako bi što više kapitala koji se u to uloži ovdje gdje živimo i ostalo. Zato smo odlučili na vrlo jednostavan način kroz statističke podatke ukazati na situaciju u mljekarskoj industriji s posebnim osvrtom na proizvodnju ali i potrošnju mlijeka u Požeško-slavonskoj županiji kako bi svi dobili pravu sliku o toj problematici - rekao je Kovač, navodeći kako ovo nije ništa novo jer upravo Europska unija u koju ulazimo forsira lokalne proizvođače, lokalne zajednice i lokalna udruživanja kako bi što više vlastitih proizvoda potrošili na svom prostoru a ostvarena dobit se onda poslije lako može uložiti u škole, zdravstvo ili slično. U doba globalizacije, dodao je i te kako je važno kvalitetan proizvod i tu vrijednost zadržati u mjestu gdje živimo.

Na području Požeško-slavonske županije unatrag desetak godina uvelike je smanjen broj proizvođača mlijeka, dok je istodobno povećan uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina.

Lani je u Požeško-slavonskoj županiji bilo proizvedeno 17,6 milijuna litara mlijeka od kojih se 3,5 milijuna litara preradi u domaćoj mljekari BIZ-u ili svega 20 posto. Sve ostalo ode kao sirovina i vrati se kao proizvod kojega skupo plaćamo.

V.Re.

DAN OTVORENIH VRATA KATOLIČKE KLASIČNE GIMNAZIJE U POŽEGI  -

POŽEGA - Katolička klasična gimnazija u Požegi organizirala je Dan otvorenih vrata kojim se predstavila javnosti, prvenstveno učenicima osmih razreda osnovne škole. Gimnaziju danas polazi peta generacija učenika, trenutačno ih je 215 u osam razrednih odjeljenja.

- Zahvaljujući našem osnivaču biskupu Antunu Škvorčeviću Gimnazija je osnovana 2007. o desetoj obljetnici utemeljenja Požeške biskupije. Započeli smo djelovati u skromnim
uvjetima Doma pape Ivana Pavla II. No, zahvaljujući požeškoj Gimnaziji i Požeško-slavonskoj županiji dodijeljena nam je ova zgrada u kojoj uz Gimnaziju djeluje i Katolička Osnovna škola s produženim boravkom. Zgrada je iznutra potpuno obnovljena a sve su učionice opremljene najsuvremenijom opremom. Danom otvorenih vrata želimo se predstaviti ne samo mogućim budućim učenicima, nego i ostaloj javnosti - istaknuo je ravnatelj vlč. Robert Mokri.

Najavio je da će od iduće školske godine učenicima biti ponuđena mogućnost da prilikom upisa biraju između dva programa, dosadašnjeg klasičnog te općeg gimnazijskog. Zbog toga će škola promijeniti i naziv u Katoličku gimnaziju.

- Naime, učenici velikim dijelom upisuju našu školu jer je katolička. Primijetili smo da su neki od njih spremniji slijediti program opće gimnazije te smo - nakon savjetovanja na županijskoj razini – od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zatražili dopuštenje za
otvaranje i takvog programa - pojasnio je ravnatelj. "Osim obrazovanju", naglasio je, "u ovoj školi velika pozornost pridajemo odgoju kako bi se učenici izgradili u cjelovite osobe."

Prigodom Dana otvorenih vrata Gimnaziju je posjetio i biskup Antun Škvorčević u pratnji ravnatelja Roberta Mokrog i tajnika Gorana Lukića. Učenici pojedinih razreda u više radionica predstavili su biskupu određene programe, od filmova u radionici grčkog jezika, radionice engleskog i talijanskog jezika, prikaza afričkog putovanja Požežanina Dragutina Lermana u geografskoj radionici, labirinta KKG, radionice iz fizike, biologije i kemije, do sportskih priredbi i glumačke predstave u dvorištu škole. Posebnu pozornost privukla je predstava "Neredi u Troji", u kojoj su gimnazijalci u klasičarskom duhu prikazali događaje koji su prethodili trojanskom ratu, povezujući to sa sadašnjim situacijama u društvu.  (a.t.)

15. BISKUPIJSKO HODOČAŠĆE OSNOVNOŠKOLACA   -

U marijanskom svetištu u Voćinu prve svibanjske subote održano je 15. biskupijsko hodočašće osnovnoškolaca iz župa Požeške biskupije pod geslom „Evo ti Majke“. Prvo dječje  hodočašće u Voćin, jedino takvo u Hrvatskoj, održano je prije 41 godinu.  Posebnost ovogodišnjeg hodočašća na kojem je bilo više od dvije tisuće djece bila je u tome što se glavni dio programa odvijao prvi puta u ponovno izgrađenoj i posvećenoj crkvi Svetišta Gospe Voćinske. Hodočašće je počelo euharistijskim slavljem koje je predvodio biskup Antun Škvorčević.

U homiliji biskup je podsjetio učenike na četrdesetgodišnje okupljanje djece na hodočašćima u Voćinu, na teška stradanja voćinske crkve i vjernika u domovinskom ratu na koje podsjeća podignuti spomenik pokraj ulaza u crkvu, na pobjedu po zagovoru Isusove Majke o kojoj svjedoči prelijepa nova voćinska crkva, o njihovoj duši punoj odanosti, zahvalnosti i vjernosti koju su došli iskazati prema Isusu i njegovoj Majci. Pozvao je djecu da po ovom hodočašću otvorena i radosna srca ponovno prihvate Mariju za svoju Majku te s njome povjere svoje živote Isusu pobjedniku nad smrću. Preporučio je djecu i njihove obitelji Isusovoj Majci kako bi u suvremenim lutanjima ostali na Isusovu putu.

Nakon odmora u parku nekadašnjeg voćinskog dvorca započelo je završno natjecanje iz vjeronaučnog znanja u kojem su sudjelovali pobjednici na dekanatskim natjecanjima. Slijedila natjecanja u različitim sportskim disciplinama, među kojima je bio nogomet, graničar, potezanje užeta, skakanje u vreći i druge. Najbolji u nogometu bili su vjeroučenici iz Velike, u graničaru iz Pleternice, a u potezanju užeta dječaci iz Kutjeva te djevojčice iz Lipika. Denis Müller i Ena Valentić iz Nove Gradiške pobijedili su u igri skakanja u vreći, a Martin Jurkić iz Daruvara u nošenju stolnoteniske loptice u žlici. Svi pobjednici su nagrađeni prigodnim darovima.   (a.t.)

ZBOG USITNJENIH PARCELA TROŠKOVI RATARSKE PROIZVODNJE VEĆI, A PROIZVODI SKUPI  -

POŽEGA - Iako je država zagovarala okrupnjavanje poljoprivrednih površina kako bi proizvodnja bila isplativija, a cijena proizvoda manja, u praksi se događalo upravo suprotno. Rascjepkane parcele s puno vlasnika pridonijele su tomu da je u nas gotovo polovica agrarnog zemljišta i dalje neobrađena. Okrupniti su se uspjeli tek rijetki, velike komplekse obrađuju uglavnom veliki sustavi kojima se kod programa raspolaganja državnim zemljištem išlo na ruku. Zbog loše i apsurdne zemljišne politike proteklih godina, mnoga su se uspješna poljoprivredna gospodarstva Požeške doline našla u problemima, s pojedine proizvodnje poput one sjemenarske, pod velikim upitnikom. S pravom se pitaju ima li država uopće volju provesti model okrupnjavanja kako bi domaći proizvod u Europskoj uniji opstao i bio konkurentan. Da se može kad se hoće - potvrđuju i zemlje okruženja Mađarska, Poljska, Češka...

Osjetila je to i ratarska obitelj Grbić koja je ove godine svoj sjemenski kukuruz jedva uspjela zasijati na vrijeme. I to tek onda kada su ratari na susjednim parcelama pristali na zamjenu tabli za one na drugom mjestu kako bi ova kultura imala potrebnu izolaciju.

- S obzirom na ovu unas, u najmanju ruku glupu politiku rasparceliranja postojećih tabli, mi smo u samo godinu dana ostali bez 160 hektara cjelovite parcele na kojoj je bilo jedino moguće ići u pravu sjemenarsku proizvodnju i osigurati izolacije. Danas je to podijeljeno na desetak vlasnika i sjemenarstvo je došlo pod znak pitanja - kaže Ivan Grbić te dodaje kako je sjemenarsku proizvodnju kukuruza, soje, soje, suncokreta i pšenice njegovo gospodarstvo zbog toga moralo prepoloviti.

Državnu tablu od 40 hektara puna je dva desetljeća obrađivao u zakupu i ratar Nikica Marić. A onda ih izgubio.

- Od 39 hektara koje su bile u komadu, u jednoj parceli, ostalo je samo sedam hektara u vlasništvu države. Ostalo je podijeljeno privatnim osobama u povrat, odnosno obeštećenje za zemljišta oduzeta nakon Drugog svjetskog rata - kaže Nikica te ističe kako je dogovor o daljnjem zakupu veoma težak tamo gdje je puno vlasnika.

Uz to, proizvodnja je znatno skuplja, a obrada puno složenija.

Pod ratarskim kulturama ima 78 hektara, a zbog rascjepkanih parcela, troškovi su veliki, čak i do 30 posto skuplji.

- Posebno su veliki problemi već kod oranja traktorom jer morate prelaziti na drugu parcelu da obavite posao, a kad bacate gnojivo, uvijek ga je manje uz međe. Ako imate prskalicu od 14 metara, ostane vam pojas od dva metra sa strane koji je jako teško oprskati, a nije lako ni stočarima koji sjenažu i silažu moraju skupljati i pripremati s nekoliko manjih površina da bi je uopće imali dovoljno za hranidbu stoke - dodaje Ivica Han, viši savjetnik za ratarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

A bez isplative ratarske proizvodnje koja je moguća samo na većim površinama, domaći proizvod ne može biti konkurentan u Europskoj uniji. Njezine članice iz našeg okruženja poput Mađarske, Poljske ili Češke to su shvatili na vrijeme, i primijenili već uhodan arondacijski model na kojemu je moguća primjena suvremene mehanizacije veće snage kao i svih potrebnih agrotehničkih mjera. Pri tome država nije ograničila vlasništvo nad parcelama, ali je i propisala mehanizme kojima su one privedene namjeni.

Vlasnik zemlje dobiva rentu, a radi je poljoprivrednik koji je za to kvalificiran.

Bez uređenih, zaokruženih agrarnih cjelina teško je provesti mjere koje su imperativ suvremene poljoprivredne proizvodnje poput sustava za navodnjavanje, uređene kanalske mreže... Na žalost, vremena za to sve je manje, novca nema, domaći poljoprivredni proizvodi i dalje su preskupi, a problemi agrara presporo se rješavaju.

SN

POŽEGA – Poljoprivredno prehrambenu školu u Požegi danas su posjetili učenici iz Nantesa, Bretagna, Francuska. Oni su obišli školu, voćnjake, pogon pekarnice i vinski podrum, gdje su ih počastili svojim proizvodima koje uz nastavno osoblje proizvode sami učenici. – Nakon obilaska škole i upoznavanja s njihovim načinom školovanja, pokazali smo im svoje voćnjake koje uređuju naši učenici, naš pogon pekare u kojoj se obučavaju učenici prehrambenih zanimanja, te na kraju naš vinski podrum, gdje imamo birana vina iz naših vinograda. Oni također imaju 27 ha vinograda za koji se brinu učenici i 7 ha parka u kojemu izučavaju hortikulturu – istakao je ravnatelj Jozo Bešlić, te dodao da imaju još dogovorene i sportske susrete s učenicima iz Francuske.

Učenici iz Francuske su tokom godine radili na orezivanju vinograda te su sva sredstva koja su dobili iskoristila za ovo studijsko putovanje, a po njihovoj želji htjeli su baš vidjeti Slavoniju. Jučer su obišli etno naselje Staru kapelu, a danas su gosti požeške škole. Programi koje pohađaju su slični našima, imaju trogodišnje i četverogodišnje školovanje ovisno o zanimanju, a u tijeku školovanja imaju dosta praktičnog rada.