POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA PREDSTAVILO KNJIGU U KNJIŽNICI GIMNAZIJE -

POŽEGA – Povijesnog društva Požega organiziralo je u knjižnici Gimnazije promociju memoara Vladimira Velebita „Moj život“. Pozamašnu knjigu od 800 stranica predstavili su prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, urednik izdavačke kuće Fraktura Seid Serdarević i predsjednik Povijesnog društva Požega Vinko Tadić. Vladimir Velebit, u knjizi je opisao svoj privatni život, povijesne događaje u kojima je sudjelovao, susrete s istaknutim osobama svoga vremena, svoja zapažanja i analize, a knjiga je izdana prošle godine, 12 godina nakon njegove smrti – rekao je predsjednik Tadić, dodajući da je njegova pisana riječ jasna i jednostavna, a razmišljanja racionalna, uravnotežena i uvjerljiva. - Znao je prepoznati određujuće aspekte vremena u kojem je djelovao. Nastojao je realno sagledati sebe i ljude s kojima je surađivao. Preispitivao je sebe i druge. Svjestan svojih i njihovih zasluga nije prikrivao propuste i promašaje, lutanja i dileme. Čitajući ovu knjigu pitao sam se ima li današnja Hrvatska diplomata Velebitova formata. Je li moguće da naša sadašnjost još uvijek nije dosegnula razinu njegove epohe, barem kada je riječ o vanjskoj politici.

- Dosta sam zadovoljan s ovom knjigom koja se unatoč svom opsegu, ima preko 800 stranica, jako dobro prodala. To je meni pobudilo nadu za dvije stvari, da u Hrvatskoj postoji sličan trend kao u Europi, da se čitaju biografije koje su postale velika moda, te da Velebit može biti zanimljiva povijesna ličnost. Dolazi iz jednog drugog vremena i velikim dijelom pokriva njegov život prije 2. svjetskog rata, tri je general u njegovoj obitelji, ali to nije ono što ga je odredilo. On je bio najznačajniji diplomat i to je knjiga koja šalje poruku koju bih volio da prime i drugi koji su na važnim mjestima a to je da je vrlo važno nešto napisati, ostaviti trag, da objasne neke trenutke i sporne momente koji nisu samo njihovi već onda postaju momenti nacije i države. Velebit je to ovdje učinio. To je jedna od obitelji kakvih je vrlo malo kod nas, sam Vladimir Velebit vrlo je skroman u onom što piše, ali toj je jedna značajna obitelj kakvih malo imamo gdje možemo reći, evo ovdje su se u četiri generacije dogodile važne i uspješne karijere. To je ono što Velebita čini drugačijim – istakao je Jakovina koji dodaje da je to Velebitovo vrijeme danas dosta zanemareno, zaboravljeno ili čak pogrešno tumačeno, a važno je za istaknuti, jer netko tko je uspio u vrijeme stare Jugoslavije, za vrijeme 2. svjetskog rata, ali i nakon rata, postao poznati diplomata koji je pregovarao sa vodećim ličnostima kao što su Čerčil, Staljin, sigurno zaslužuje da se o njemu piše.

- Granica s Italijom upravo je ispregovarana kada je on bio ambasador u Londonu i sigurno nije ispala nepovoljna ni za Hrvatsku, ni za Sloveniju. No imamo opći trend odbacivanja koji se vidi i prema njemu. Velebit bi zavrijedio puno toga i u nekakvoj uređenijoj zemlji ili bar zemlji koja je pomirenija sa svojom prošlošću, po njemu bi se bar mogli nazivati susreti povjesničara s ovih prostora koji bi u normalnoj atmosferi razgovarali. Velebit je dijelom zaboravljen, ali nije zaboravljen u Švicarskoj, gdje je o njemu izašla knjiga, u nekim drugim dijelovima Europe i bivše Jugoslavije. On je tipična austrougarska priča, pradjed i djed su bili generali austrougarske vojske, a otac general vojske Kraljevine Jugoslavije. Rođen je u Zadru 1907., školovao se u Temišvaru, Trstu, Beču, Zagrebu i Čakovcu. Studij prava završio je u Zagrebu. Prije Drugog svjetskog rata radio je kao sudac, a krajem tridesetih bio je poznati zagrebački odvjetnik. Surađivao s Titom, bio antifašista, istaknuti pripadnik partizanskog pokreta, osoba za kontakt Vrhovnog štaba s savezničkim vojnim misijama. Bio je jugoslavenski veleposlanik u Rimu i Londonu, te izvršni tajnik Europske ekonomske komisije pri OUN. Iz takvog iskustva bi se mogle izvući dobre stvari iz prošlosti te izgraditi određeni normalni odnos kojeg mi nemamo, iako smo zemlja koja je doista više opsjednuta prošlosti nego budućnosti - ističe Jakovina.

Tekst/foto: Vladimir Protić

JUDO KLUB JUDOKAN POŽEGA NA MEĐUNARODNOM JUDO TURNIRU -

ZAGREB - Judo klub Judokan Požega u subotu 01. travnja, nastupio je na Međunarodnom judo turniru Kup Maksimir 2017 Zagreb. Požeški klub je na turniru nastupio s 17 natjecatelja, a kući su donijeli 11 medalja, 6 zlatnih, 2 srebrne i 3 brončane medalje.

Zlato su osvojili: Leon Galović, Leon Drašković, Angelica Legac, Šimun Begović, Niko Radić i Ena Alaber. Srebro su osvojili: Antea Han, i Petar Pečur. Broncu su osvojili: Dea Pečur, Marko Rožman i Petra Raguž.

Za klub su još nastupili, iako su ovaj put ostali bez medalje: Sara Alaber, Mihael Peharda, Mirta Svjetličić, Lovro Raguž, Ivan Peharda i Leon Kuprešak. Ekipu vodili treneri Ivana Grbeš i Dane Milobara.

ZA ONE KOJI VOLE KUHATI I LJUBITELJI SU SARME – DOĐITE U NEDJELJU U HOTEL GRGIN DOL –

POŽEGA – Svi koji vole kuhati ali i ljubitelji sarme – kraljice slavonskog stola dolaze na svoje, u nedjelju, 02. travnja točno u podne u Hotel Grgin Dol. Tjednik Kronika požeško-slavonska organizira još jednu gastro manifestaciju 4. Požešku Sarmijadu – natjecanje za najbolju sarmu. Pozivaju se svi oni pojedinci, građanke i građani koji žele učestvovati da dođu sa svojim najbolje pripremljenim i skuhanim uzorcima sarme, koja može biti u stotinu varijanti, od one sa svinjskim mesom, miješanim mesom, mesom od divljači, posnom i vegetarijanskom sarmom, svatovskom sarmom, sarmom u vinovu listu, sarmom u svježem kupusu, sarmom kakvu prave razni krajevi naše domovine, a posebno u Požeštini.

Na 4. Sarmijadi očekuju vas natjecatelji i kuhari sarme iz tri slavonske županije i susjednih gradova. Stanovnici Požeštine imaju jedinstvenu priliku u Hotelu Grgin Dol na 4. Sarmijadi vidjeti i probati na desetke uzoraka sarme, jer se natječe nekoliko folklornih društava, zavičajnih udruga, restorana, seoskih turističkih objekata, udruga vinogradara, lovačkih udruga, udruga žena, i pojedinaca.

Oni koji se još žele uključiti u 4. Sarmijadu neka se prijave organizatoru za sudjelovanje ili samo jednostavno neka dođu u nedjelju na natjecanje sa svojom sarmom. Sarma je ulaznica za ovo natjecanje i cjelodnevno druženje.

Svi zainteresirani mogu dobiti svoje mjesto na Sarmijadi, svima je ulaznica samo sarma. Nakon proglašenja pobjednika slijedi blagovanje, veselje, pjesma i ples uz tamburašku glazbu.

Povezanost između unosa zasićenih masnoća i srčanožilnih bolesti nije čvrsto znanstveno potvrđena

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), srčanožilne bolesti uzrokuju više od polovine svih smrtnih slučajeva u cijeloj europskoj regiji. Loše životne navike poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti usko su povezane sa sve učestalijom pojavnošću ovih bolesti.

Smanjenje unosa soli u organizam na 5 do 6 grama dnevno, značajno pridonosi prevenciji srčanožilnih, bubrežnih i niza drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara. Znanstvenici su prihvatili da trans masti koje se nalaze u brzoj hrani, pekarskim i konditorskim proizvodima povećavaju rizik od srčanožilnih bolesti putem upalnih procesa, ali kada se radi o zasićenim masnoćama, to je sasvim druga kategorija.

Zasićene masti nisu glavni problem

Nedavne znanstvene studije nisu podržale značajnu povezanost između unosa zasićenih masnoća i srčanožilnih bolesti. Naprotiv, pokazano je da zasićene masnoće imaju zaštitni učinak, dok izvori zasićenih masnoća mogu biti od velike važnosti. Kako je crveno meso značajan izvor zasićenih masti nepotrebno je dignuta „hajka“ na ovu vrlo važnu prehrambenu namirnicu, što su pokazale i zadnje studije.  

Zasnovano na dokazima

Prema nedavno objavljenom radu u uglednom časopisu The American Journal of Clinical Nutrition (AJCN) znanstvenici sa Sveučilišta Purdue meta-analizom iz 24 randomizirane kontrolirane studije zaključili su da konzumiranje oko 85 g tri puta tjedno nije nepovoljno utjecalo na masnoće u krvi, niti na vrijednost krvnog tlaka. Analiza je provedena na faktore rizika za razvoj srčanožilnih bolesti koji su uključivali ukupni kolesterol, LDL (loš) kolesterol,  HDL (dobar) kolesterol, trigliceride, omjer triglicerida i HDL kolesterola te kontrolu sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka. Ispitanici su bili u dobi od 19 i više godina. Rezultati istraživanja obuhvatili su sve vrste crvenog mesa, uglavnom neprerađenu govedinu i svinjetinu. Prema riječima dr. sc. Wayne Campbell, profesora znanosti o prehrani, crveno meso može biti sastavni dio zdrave prehrane, jer je bogato visokovrijednim nutrijentima.

Prioritet je visokokvalitetna hrana

Crveno meso je hrana bogata hranjivim tvarima, ne samo kao izvor visokovrijednih proteina, već i namirnica iz koje je najbolja bioraspoloživost željeza. Primjerice, unosom proteina iz crvenog mesa osiguravamo svom organizmu oko 35 grama proteina odnosno značajne količine neophodnih esencijalnih aminokiselina (valin, leucin, izileucin, triptofan, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, histidin). Prve tri aminokiseline potrebne su za sintezu i oporavak mišića nakon napornog treninga, a ostale se osim u crvenom mesu mogu pronaći i u žitaricama, primjerice u mahunarkama. Međutim, namirnice biljnog porijekla sadrže samo određene vrste proteina, što je dodatan pokazatelj važnosti raznovrsne i uravnotežene prehrane koja uključuje kombinaciju namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Zato je važno unositi pravilnu količinu i vrste proteina kako bi organizam dobio sve potrebne aminokiseline, a upravo je crveno meso odličan prehrambeni izbor jer osim što je bogat proteinima, sadrži i veće količine cinka, željeza i vitamina B12.

Tekst pripremila: Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJ RH ODOBRILO NOVČANE POTPORE ZA PROGRAME OPĆINA I GRADOVA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

ZAGREB – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, gradonačelnici, Pakraca Anamarija Blažević, Lipika Vinko Kasana, Kutjeva Josip Budimir, Pleternice Antonija Jozić, načelnici općina, Brestovca Zdravko Mandić, Jakšić Ivica Kovačević, Kaptola Mile Pavičić, Velike Vlado Boban, Čaglina Dalibor Bardač, potpisali su ugovore o potporama za financiranje projekata sa ministricom regionalnog razvoja Gabrijelom Žalac. S ovim projektima poboljšat će se infrastruktura i životni uvjeti stanovnika općina, gradova i Požeško-slavonske županije u cjelini, a svi projekti vrijede ukupno 3 milijuna kuna. Na ovaj način Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prema Programu održivog razvoja lokalne zajednice tijekom 2017. godine nastavlja poticati jedinice lokalne i područne samouprave, koje su stekle status potpomognutog područja, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

Gledajući pojedinačne projekte, Općini Jakšić odobreno je 316 tisuća kuna za adaptaciju mjesnog doma u Bertelovcima, općini Čaglin 400 tisuća kuna za uređenje dječjeg vrtića, općini Brestovac za adaptaciju društvenog doma u Vilić Selu, općini Velika za izgradnju društvenog doma u Radovancima, općini Kaptol odobreno je 400 tisuća kuna za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Alilovci, Gradu Pakracu za rekonstrukciji Ulice hrvatske policije iz Domovinskog rata, Gradu Kutjevu odobreno je 500 tisuća kuna za sanaciju društvenog doma u Kuli, gradu Pleternici je odobreno 750 tisuća kuna namijenjenih za nastavak uređenje parka i Zelene zone za djecu i mlade. Požeško-slavonskoj županiji odobreno je 400 tisuća kuna za ulaganje u infrastrukturu osnovnih škola kojima je ona osnivač.

VLADIMIR ŠEKS PREDSTAVIO KNJIGU PAKRAČANIMA -

PAKRAC - U Gradskoj vijećnici Pakrac, svoju knjigu „1991. – moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat“, predstavio je hrvatski političar, zastupnik u svim sazivima Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Riječ je o dva dijela od kojih jedan govori o razdoblju od 1. siječnja 1990. do 13. kolovoza 1991., dok drugi dio prenosi razdoblje od 13. kolovoza 1991. do 31. prosinca 1991. Kako je istakao autor, nakana je bila skrenuti pozornost na “kovače lažnoga novca”, krivotvoritelje hrvatske povijesti, falsifikatore i lažne proroke, koji su danas stvarna prijetnja nacionalnom jedinstvu.

– Nastoji se zamagliti stvarna bit povijesnih događaja i osoba iz 1991. godine, u hrvatskoj modernoj povijesti, o danima kada se radilo o biti ili ne biti, kada se radilo o stvaranju hrvatske države – rekao je autor knjige Vladimir Šeks. Šeks dodaje kako njegova sjećanja nisu rezultat osobnih promišljanja nego se isključivo i jedino temelje na činjenicama, na dokumentima koji do sada nisu izašli u javnost, a kojima se nastoji rasvijetliti jedan dio moderne hrvatske povijesti i pokazati kako je hrvatski narod protiv volje svih i bez saveznika, uspio stvoriti svoju državu. Temeljni dio knjige odnosi se na optužbe da je u ljeto 1991. Šeks bio glavni protivnik Tuđmana i njegove politike. Šeks je optužen da je bio na čelu skupine urotnika koji su željeli maknuti Tuđmana i Hrvatskoj dati ustaški karakter. O tome se godinama spekuliralo, sudionici vremena iznosili su kratke informacije, a Vladimir Šeks se odlučio za drugačiji pristup. Knjigu su, uz autora, predstavili Vice Vukojević, koji je jedno vrijeme u početku bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, dr. sc. Ivica Miškulin i profesor Dinko Čutura iz nakladničke kuće AGM. Prigodnim riječima se skupu obratili gradonačelnica Anamarija Blažević i Davor Huška pomoćnik ministrice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Promociju su uljepšale svojim nastupom „Gazdarice“ – tamburaški zbor Glazbene škole Pakrac.

Tekst/foto: G. Vukić

PAKRAC - U novog gradskoj vijećnici grada Pakraca u nedjelju je protojerej-satvrofor Luka Bosanac imao promociju svoje knjige „Manastir Pakra u Slavoniji“. Vladika pakrački i zapadnoslavonski gospodin Jovan Ćulibrk je istaknuo važnost Manastira za pravoslavlje kao i njegovu sapostavljenost. Recezentkinja dr. sc. Aleksandra Kučeković s Fakulteta likovnih umjetnosti iz Beograda je naglasila da je monografija pisana sa stilom razumljivog svima a ne samo akademskim krugovima. Monografija je tiskana i na ćirilici i latinici. Autor Luka Bosanac je ukratko iznio najzanimljivije detalje iz povijesti manastira.

Manastir Pakra nalazi se sedam kilometara uzvodno od Sirača prema Purnici, udaljen od Daruvara 12 km, u kanjonu rijeke Pakre po kojoj je dobio ime. Okružen je prelijepom prirodom, a pripada brdsko-planinskom dijelu planine Papuk, nazvanom Zabrđe. U povijesnim izvorima manastir se još naziva i Nova Pustinja. Najstarije svedočanstvo o njegovom postojanju je iz 1556. godine. O njegovom postanku ima više tumačenja i legendi. Iz nekih zapisa vidi se da je postojao već početkom 16. stoljeća kada su kaluđeri iz Pakra-manastira uzeli pod svoju upravu bivšu pavlinsku crkvu Svete Ane u Maslenjači. Drugi izvori o postanku manastira skloni su narodnoj predaji koja kaže da je manastir osnovao neki hajduk koji se pokajao, zakaluđerio i predao isposničkom životu. Nastao je za vrijeme turske vladavine. Bio je utvrđen, a kada ga pravoslavni svećenici napuštaju i odlaze u Sv. Anu kod Bastaja 1735. godine, dolaze pravoslavni monasi iz Bosne i grade današnji manastir s baroknom crkvom 1765. godine. Uz crkvu su sagrađeni kaluđerski konaci, kancelarije igumana s gostinskim prostorijama te potrebne gospodarske zgrade, a u neposrednoj blizini manastira, na groblju izgrađena je kapelica gdje su pokopani igumani.

Tekst/foto: G. Vukić

Ukupno 57,1% anketiranih građana planira štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs, što je tek za nijansu manje od rezultata istog istraživanja koje smo provodili uoči Uskrsa 2014. godine kada je 58,8% građana izjavilo da će štedjeti pri kupnji namirnica

Uoči Uskrsa, koji ove godine slavimo 16. travnja, napravili smo redovito anketno istraživanje o planiranoj potrošnji hrvatskih građana povodom ovog najvećeg kršćanskog blagdana. Prema podacima agencije GfK, u posljednje tri godine prosječna je potrošnja na proizvode široke potrošnje za potrebe kućanstva u mjesecu u kojem slavimo Uskrs bila 5% veća od prosječne mjesečne potrošnje. Za usporedbu, u prosincu trošimo čak 19% više u odnosu na mjesečni prosjek potrošnje. Rast tržišta u uskršnjem razdoblju posljedica je rasta prosječnog iznosa računa (+5% u odnosu na prosječni mjesec), dok frekvencija kupovine ne sudjeluje u rastu tržišta u uskršnjem razdoblju.

Prema anketnom istraživanju, tradicionalni uskršnji doručak ili ručak ove godine planira napraviti četiri petine građana, njih 81,1%, a tek manjina od 18,9% ne planira na ovaj način obilježiti nadolazeći blagdan.

Namirnice (jelo i piće) za uskršnje blagdane najviše će se nabavljati u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima, što kao svoj odgovor bira 59,4% sudionika ankete. Sličan postotak potrošača nabavku će osigurati iz domaće tj. vlastite proizvodnje (32,4%) te kupnjom na tržnici (30,8%). U malim prodavaonicama i supermarketima namirnice za Uskrs kupovat će 14,3% potrošača, a na ostalim mjestima njih 1,4%.

Kuhana jaja na vodećem su mjestu kada je riječ o proizvodima koji su obavezni na uskršnjem stolu. Ovu neizbježnu deliciju konzumirat će 97,3% ispitanih građana, a u stopu je slijedi i mladi luk koji će biti na trpezi kod njih 92,8%. Na trećem mjestu se izdvaja kuhana šunka koju će konzumirati 78,8% ispitanika, a odmah potom dolazi hren sa 66,9% vjernih potrošača. Ispod 50% udjela smjestili su se svi ostali proizvodi, a prva među njima je rotkvica s 40,2% udjela. Nekoliko sljedećih namirnica podijelile su se u desetak postotaka pa tako pečena svinjetina ima 32% udjela, orehnjača ima 29,7%, pogača 25,9%, pinca 25,5%, pečena janjetina 24,3%, šunka u kruhu 22% i purica s mlincima 21,6%. Listu zaključuju sirnica koju će konzumirati 16,5% ispitanih potrošača te sarma koja će se naći na stolu kod njih 11,9%.

Upitali smo građane planiraju li štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs. Pritom je njih 57,1% odgovorilo potvrdno, što je tek za nijansu manje od rezultata istog istraživanja koje smo provodili uoči Uskrsa 2014. godine kada je 58,8% građana izjavilo da planiraju štedjeti pri kupnji namirnica. To znači da je danas tek 1,7% više građana koji kažu da ne moraju paziti na svaku kunu u odnosu na stanje od prije tri godine. Najveći dio građana, njih 21,4%, planira potrošiti 400-499 kn, a vrlo blizu su i oni koji će trošiti 200-299 kn s udjelom od 19,5%.

Nešto manje je onih koji će izdvojiti 100-199 kn (14,5%), 300-399 kn (13,1%) te 1.000 kuna i više (10,4%), a ispod 10 posto smjestili su se odgovori: 500-599 kn (7,4%), 600-999 kn (3,6%) te manje od 100 kn (2,3%). Da ne znaju koliko će trošiti za nabavku namirnica za Uskrs ističe pak 7,9% ispitanih građana.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom veljače 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana RH starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

JUDO KLUB KUTJEVO I SEKCIJA ČAGLIN NA MEĐUNARODNOM TURNIRU -

PISAROVINA – Džudaši Judo Kluba Kutjevo i njihove sekcije u Čaglinu ponovno su bili uspješni u subotu 25. ožujka na Međunarodnom judo turniru Damir Milatović održanom u Pisarovini. Na natjecanju je sudjelovalo oko 360 natjecatelja iz 31 kluba. Judo klub „Kutjevo“ sudjelovao je s 8 natjecatelja (4 iz Kutjeva i 4 iz Čaglina) te se kući vratili sa čak 6 medalja – 3 zlata, 1 srebra i 2 bronci.

Zlato su osvojili: Ivona Bošnjak, Lana Knaus i Petar Marjanović. Ivona Bošnjak se uz zlato u svojoj kategoriji, okitila i srebrom u višoj kategoriji, dok su brončane medalje osvojile Marta Vidmar i Ivana Grgić.

- Slavonci su u Pisarovini, mjestu između Zagreba i Karlovca i ovaj put pokazali svoju srčanost i borbenost – istakao je trener kluba Hrvoje Prevolšek.

Tekst: Kronika požeško-slavosnka Foto: Judo klub Kutjevo - Ivona Bošnjak zlatna i srebrna u Pisarovini

NOVA PREDSTAVA U GRADSKOM KAZALIŠTU POŽEGA UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA -

POŽEGA – Premijeru nove predstave na daskama požeškog Gradskog kazališta, uz Svjetski dan kazališta, najavila je ravnateljica Valentina Neferović. „Bračne ponude“ na tekst Josipa Eugena Tomića koji je za predstavu prilagodio, pripremio i režirao Dario Hak. Predstava će biti uz besplatan ulaz za građane izvedena u ponedjeljak 27. ožujka od 20 sati. – Sve ljubitelje kazališne umjetnosti počastit ćemo besplatnim ulazom, jer kazalište živi zbog publike i glumaca, a u sredinama gdje kazalište postoji još je veće zadovoljstvo – istakla je ravnateljica Neferović, ujedno najavljujući nakon predstave u kazališnoj kavani Koncert sevdaha, koji će izvesti Ružica Maurus, kazališna glumica i pjevačica požeške Glazbene škole, velika zaljubljenica u sevdah.

Zahtjevna je to predstava, u kojoj glumi svih 12 glumaca požeškog KAD-a, prilično veliki ansambl, puno ljudi na pozornici. – Ja sam u predstavu koja originalno ima 9 likova ubacio 12 likova. Radnja predstave smještena je u okolicu Zagreba 1867. godine, a na jedan komično groteskni način govori o vječno interesantnim muško ženskim odnosima. Ima puno humora i jako je duhovita – kaže režiser, Dario Hak.

U predstavi glume Kazimir Semunović, Andrea Sovčik, Alen Laura, Kornelija Marks, Branislav Stojaković, Lidija Lucić, Marina Polgar, Matea Meščić, Duška Galić, Goran Bunjevac, Anita Ivičić i Jasna Čmelar, svi redom amateri, od učenika do umirovljenika, profesora, pravnika, radnika i dr. Glazbu za predstavu je napisao Mario Sovčik, kostime su napravile Ljiljana Rodić i Marina Milaković, za rasvjetu je zadužen Goran Krmpotić, scenu su priredili Marija Matijanić i Renato Pok, frizure i šešire je uredila Đurđica Solić iz Frizerskog salona „Tena“, a dizajn plakata i knjižice uredila je Marija Matijanić.

Vrlo intrigantni su bili u predstavljanju likovi iz predstave, Branislav Stojaković koji glumi dr. Kočevskog, ženika i prosca, Lidija Lucić koja glumi Klotildu, umišljenu i uobraženu ženu, udanu za starijeg muža koja „pada“ na budućeg zeta, Goran Bunjevac, vragolasti lik koji želi svom prijatelju namjestiti svoju sestru i Kornelija Marks, neuka kuharica iz Slavonije koja želi uvijek znati više. Uz kratko predstavljanje su svi započeli priču, a onda … pozvali, dođite vidjeti predstavu.