Da ne jedu meso navodi svega 1,2% Hrvata pa možemo ustvrditi kako ova namirnica uistinu predstavlja okosnicu prehrane domaćih potrošača -

Na pitanje koliko često jedu meso zanimljivo je da gotovo četvrtina ispitanika (24,7%) ističe da meso jede svakodnevno, dok njih gotovo dvije trećine (64,9%) to čini nekoliko puta tjedno. Ostali odgovori zauzimaju znatno manje udjele pa tako 6,8% ispitanih ističe da meso konzumira nekoliko puta mjesečno, rijetko to čini njih 2,3%, a da ne jedu meso navodi samo 1,2% ispitanih građana.

Svinjetina (43,5%) i piletina (42,3%) vode izjednačenu borbu kao preferirana vrsta mesa koju domaći potrošači najčešće jedu. Daleko iza dolaze teletina sa 7,8%, puretina s 5% te janjetina koju najčešće jede tek 1,4% konzumenata mesa. Da postoji razlika između želja i mogućnosti otkrivaju i odgovori na pitanje koju vrstu mesa potrošači najviše vole. Piletina je vodeća s 28,4% udjela, a svinjetina je ovdje na drugom mjestu s 26,9%.

- Ove dvije vrste mesa su zamijenile mjesta u odnosu na pitanje koja se vrsta mesa najčešće jede te su izgubile značajan dio udjela pa se iz toga može izvesti zaključak kako ove vrste mesa oko 15% konzumenata jede zato što nema novaca za druge vrste mesa koje su im draže - kazao je Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.

Teletina je značajno uznapredovala te nju najviše voli 20,9% konzumenata mesa, a veliki napredak bilježi i janjetina koju najviše voli njih 13,8%. Nešto manji rast ostvarila je i puretina sa 7,1% udjela, a tu je još divljač s 2,1% i zečetina s 0,7%.

Kod suhomesnatih proizvoda najčešće se jede špek (slanina) s dosta uvjerljivih 36,9% udjela, a jedini proizvod koji drži priključak je kobasica s 23,2%. Dvostruko manje udjela od drugoplasiranog imaju šunka (11,3%) i pršut (10,1%), a potom dolaze parizer sa 7,1%, kulen s 5,1% i vratina s 2,8%, dok ostale suhomesnate proizvode najčešće jede tek 1,9% ispitanika. Da ne konzumiraju suhomesnate proizvode kaže pak 1,6% konzumenata mesa.

Špek (slanina) također je na prvom mjestu i kada je riječ o tome koju vrstu suhomesnatih proizvoda domaći konzumenti mesa najviše vole, ali je izgubio više od 10% udjela odnosno toliko je konzumenata koji bi radije jeli nešto drugo, ali špek ili slanina im se nalaze pri ruci. Naime, da najviše vole špek (slaninu) navodi 25,6% konzumenata mesa, a na drugo mjesto se probio pršut s 24,4% onih koji ga najviše vole (dosta velika razlika u odnosu na samo 10,1% onih koji ga najčešće jedu). Kobasica je na gubitku te se nalazi na trećem mjestu s 15,5%, dok je kulen napredovao te ga najviše voli 12% konzumenata mesa. Listu zaključuju šunka s 9,8% i vratina s 9,7% te parizer s malih 2,7% udjela. Ostale vrste suhomesnatih proizvoda najviše voli tek 0,4% konzumenata mesa.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom veljače 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Tekst/foto: Ja TRGOVAC magazin

POSTOJI DIJETA UZ KOJU SE REZULTATI VIDE ZA NEKOLIKO DANA. JESTE LI SPREMNI NA DIJETU UZ NAS?

Predloženi jelovnik provodi se najviše dva tjedna u kontinuitetu, a predviđeni dnevni unos je 1400 kalorija. Temelj je dijete povećan unos proteina, uz obilje vitamina i minerala te smanjen unos ugljikohidrata.

Smanjite li unos kruha, tjestenine, riže i mahunarki, uspjet ćete zadržati pod kontrolom inzulin, hormon koji je u našem organizmu zadužen za apsorpciju glukoze (odnosno šećera) i jedan je od glavnih krivaca za mrske naslage koje se nakupljaju na trbuhu i bokovima. No, to ne znači da ćete biti gladni: zeleno svjetlo imate za meso i ribu koji će vas, zahvaljujući obilju željeza i proteina koje sadrže, ispuniti energijom.

Smanjen unos šećera donijet će vam još jedan pozitivan učinak - spriječit ćete zadržavanje suvišne tekućine u tkivima. Naime, šećeri stvaraju osjećaj napuhnutosti jer upravo oni zadržavaju tekućinu. Važno je pritom imati na umu da ugljikohidrate ne treba posve izbaciti iz prehrane, nego samo smanjiti njihov unos jer bi, u suprotnom, takva prehrana bila neuravnotežena i nezdrava.

U ovoj će dijeti stoga tjestenina biti zastupljena, ali u manjoj količini, ali će zato sadržavati obilje ukusnih jela na bazi mesa i ribe koji će vam obnoviti zalihe životinjskih proteina i željeza, nužnog minerala za pravilan metabolizam.Uz to, riba će vašem organizmu osigurati odgovarajuće količine višestruko nezasićenih masnoća, posebno omega-3, a one smanjuju razinu triglicerida u krvi te na taj način štite od ateroskleroze i usporavaju procese starenja kože, a sve to bit će dodatni plus za vaše zdravlje i ljepotu.

Ništa bez znojenja

Za ravan trbuh u svakodnevnom jelovniku treba staviti naglasak na proteine, ali to nije dovoljno - treba i redovito izvoditi ciljane vježbe za trbušne mišiće.

Dijeta koju predlažemo potaknut će vaš organizam da sagorijeva više kalorija te ćete tako brže potrošiti sve ono što unesete u organizam hranom. Budete li je provodili jedan ili dva tjedna u kontinuitetu, smršavit ćete i izravnati trbuh na vrijeme da se možete pohvaliti njime kad se skinete u kupaći kostim.

     U čemu je tajna

   Sa 1400 kalorija, koliko ih predviđa dnevni jelovnik, ova će dijeta opskrbiti vaš organizam svime što mu je potrebno za normalno funkcioniranje, a istovremeno će spriječiti nakupljanje masnoća na trbuhu. Razlog za takve rezultate je smanjen unos ugljikohidrata i povećan unos proteina. Naime, proteini imaju posebno korisnu karakteristiku: aktiviraju bazalni metabolizam jer njihova probava zahtijeva veću potrošnju kalorija u odnosu na probavu ugljikohidrata i masnoća.

A što se tiče tjelovježbe, najbolji izbor su aerobni sportovi, poput plivanja ili trčanja, a od velike će koristi biti i klasične vježbe za trbušne mišiće, poput trbušnjaka i vožnje bicikla ležeći na leđima. No, nemojte pretjerivati: dvije do tri serije od 15 do 20 ponavljanja su optimalan broj kako bi rezultati ubrzo postali vidljivi.

Voda uvijek nadohvat  ruke

Dijeta za ravan trbuh obiluje vitaminima i mineralnim solima koji su nužni za nadoknadu tekućine i tvari koje gubimo znojenjem. U njoj je obilje voća, kao što su breskve, jagode i trešnje, koje, iako je slatko, ne sadrži mnogo šećera ni kalorija, ali je zato iznimno bogato vodom i vitaminima. Osim toga, u ovakvom tipu dijete vrlo je važno unositi puno tekućine, jer voda pomaže u uklanjanju iz organizma otpadnih tvari nastalih uslijed probavljanja proteina te na taj način olakšava rad bubrezima. Odaberite vodu s niskim udjelom mineralnih soli (podatke o tome možete pronaći na deklaraciji proizvoda) kako ne biste preopteretili jetru i bubrege te kako biste izbjegli napuhnutost. Mineralne soli dobit ćete u količini koja je nužna organizmu iz voća i povrća, koje je obilno zastupljeno na jelovniku. Ako pak niste navikli piti mnogo vode, zamijenite je nezaslađenim čajem (po mogućnosti zelenim) ili eventualno zaslađenim žličicom meda.

Sedmodnevni jelovnik

    Ponedjeljak

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:povrće pečeno na žaru (100 g, 35 kcal); mozzarella narezana na ploške (100 g, 253 kcal); jedna breskva (200 g, 54 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:njoki s rajčicom i bosiljkom, pripremljeni od jednog krumpira (150 g) i brašna (20 g), sa žlicom umaka od rajčica začinjenog bosiljkom i parmezanom (220 kcal); pileći file pečen na žaru i začinjen zelenim paprom (100 g, 127 kcal); salata od rajčica i rikule (200 g, 45 kcal)

    Utorak

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:komad pizze s povrćem (150 g, 225 kcal); miješana salata (200 g, 35 kcal); šljive (200 g, 84 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:tjestenina s tikvicama pripremljena od 40 g kratke tjestenine, 70 g tikvica, 1 žličice parmezana i pola žlice ulja (160 kcal); sabljarka pečena na žaru (130 g, 221 kcal); zelena salata s rajčicama (200 g, 35 kcal)

    Srijeda

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:juneći hamburger pečen na žaru (100 g, 391 kcal); jedno pecivo (40 g, 94 kcal); jedna beskva (100 g, 27 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:gusta juha od povrća pripremljena od 1 tikvice, 1 mrkve, 1 stapke celera, pola glavice luka, jedne žlice umaka od rajčice i jedne žličice parmezana (54 kcal); ražnjići od junetine pečeni na žaru (100 g, 119 kcal); zelena salata (200 g, 35 kcal)

    Četvrtak

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:pileća prsa na žaru (100 g, 100 kcal); zelena salata (200 g, 35 kcal); zdjelica jagoda začinjenih limunovim sokom (100 g, 27 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:tjestenina sa svježim sirom pripremljena od 50 g tijesta, 40 g svježeg kravljeg sira i žličice parmezana (236 kcal); ražnjići od miješanog mesa na žaru pripremljeni od 100 g svinjetine, 100 g teletine, nekoliko režnjeva paprike, malo ružmarina i pola žlice ulja (240 kcal); salata od mahuna i krumpira (200 g, 95 kcal)

    Petak

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:tikvice i patlidžani pečeni na žaru (100 g, 15 kcal); vrhnje s malim udjelom masti (100 g, 115 kcal); jedan kivi (200 g, 88 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:tjestenina s plodovima mora pripremljena od 50 g tjestenine, 60 g plodova mora, češnjaka, peršina i pola žličice ulja (250 kcal); hamburger od lososa pečen na žaru (100 g, 185 kcal); miješana salata (200 g, 35 kcal)

    Subota

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:tjestenina s povrćem pripremljena od 40 g tjestenine, 60 g povrća (tikvice, grašak i mrkva), pola žličice ulja, češnjaka i žličice parmezana (160 kcal); omlet od jednog jajeta (128 kcal); zdjelica trešanja (100 g, 38 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:nemasna svinjetina na žaru začinjena ružmarinom (150 g, 236 kcal), krumpir pečen u pećnici (100 g, 148 kcal); salata od rajčica (200 g, 35 kcal)

    Nedjelja

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:paprike i tikvice pečene na žaru (200 g, 33 kcal); račići pečeni na žaru i začinjeni ljutom papričicom (400 g, 100 kcal); voćna salata (200 g, 85 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:salata pripremljena od 40 g riže, 100 g ukiseljenog povrća, pet crnih maslina, 20 g ementalera, ploške kuhane šunke i peršina (286 kcal); ploška pohanog sira (60 g, 167 kcal), miješana zelena salata (200 g, 35 kcal)

Prvi rezultati vidljivi već za tjedan dana

U tjedan ili dva ove dijete već možete postići željeni rezultat ako se naslage nisu nagomilale u jako velikim količinama. No, želite li nakon toga još neko vrijeme nastaviti ovu dijetu, možete to učiniti, ali povećajte dnevni broj kalorija na 1700 te se nastavite pridržavati pravila: što manje masnoća, puno vitamina i vlakana te odgovarajuća količina ugljikohidrata i proteina.

(Živim.hr)

NEZAVISNA LISTA „ZA BOLJE SUTRA“  NAJAVILA IZLAZAK NA LOKALNE IZBORE 2017. NA NIVOU ŽUPANIJE, OPĆINA I GRADOVA  -

Ovih dana mogli smo svjedočiti prvim predizbornim istupima pojedinaca i kandidata koji predstavljaju skupinu birača, odnosno nezavisnu listu  ZA BOLJE SUTRA. Nezavisnu listu okuplja brigadir Željko Kalić.

Na svim glavnim prometnicama protekli tjedan osvanuli su jumbo plakati s natpisom “STIŽE USKRS, NE DAJTE DA VAS FARBAJU”, sa oslikanim crvenim i plavim uskršnjim jajetom. Tome je prethodila korizmena poruka i veliki broj izjava i osvrta  na službenoj facebook stranici nezavisne liste ZA BOLJE SUTRA, vezanih za razne gospodarske i društvene teme.

Ljudi koje brigadir Željko Kalić okuplja nezavisna su skupina stranački neopredijeljenih, svjetonazorski i ideološki neopterećenih pojedinaca koji žele svojim znanjem, idejama i aktivnim pristupom sudjelovati u razvoju jedinica lokalne uprave i samouprave na području Požeštine. Osmislili su niz provedbenih mjera i strateških ciljeva za koje drže da mogu unaprijediti društvo u cjelini i tako stvoriti bolje uvjete za život svih građana.

Sa Željkom Kalićem smo razgovarali u Požegi. Zatekli smo ga u ugodnom druženju sa najboljim prijateljem i suradnikom, požeškim ugostiteljem i dugogodišnjim predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Požega, Ikom Bulićem. Upitali smo ga zašto izlazi na lokalne izbore u svibnju, koji su programski ciljevi nezavisne liste grupe birača „ZA BOLJE SUTRA“, te kako ih planira ostvariti?

 - Zbog općeg stanja u društvu odlučili smo se aktivirati i napraviti Nezavisnu listu. Ljudi oko mene i ja smatramo da znamo i možemo bolje. Nismo gledali politički predznak, već kvalitete i sposobnosti ljudi i želju da zajedno napravimo bolje za našu zajednicu i našu omladinu koja treba ovdje živjeti i studirati. Hoćemo ravnopravno raspravljati o sadašnjim i budućim odlukama koje su bitne za zajednicu u kojoj živimo. Hoćemo promijeniti sustav podobnosti u sustav sposobnosti, kvalitetan život za sve, a ne samo za određene. Osim toga, prema Ustavu RH, svatko ima pravo birati i biti biran, pa mi nije jasno zbog čega se neki bune, odnosno smatraju da se netko ne bi trebao kandidirati, a netko da. Pa nije im pozicije ostavio otac, da im je to nasljedno pravo. U Slavoniji, a i šire konstantno se raspravlja o posljedicama. Loša demografska slika, propast malih proizvođača, propast srednjeg sloja, loš školski sustav… Mogli bi nabrajati još puno toga. Mislimo da treba raspravljati o uzrocima tih negativnih pojava, a najviše o bahatosti, oholosti i nepotizmu vladajućih struktura. Dakle, bahato se odnose prema povjerenim im resursima. Ne razmišljaju o posljedicama koje su, kako vidimo, katastrofalne. Ako se zadužujemo za tekuće trošenje ili ako spašavamo što se mora spasiti, onda tu nema budućnosti. Kada političari dođu na pozicije kojima upravljaju određenim ovlastima oholi su i umisle si da su nadnaravni i zaborave na bazu koja ih je izabrala. Ne žele razgovarati, a kamoli poslušati glas javnosti ili dobronamjeran savjet. Ovome dodajem i nepotizam. Normalna stvar bi bila da na određeno mjesto dođu najbolji, odnosno najsposobniji ludi. Ali to kod nas nije tako jer se radna mjesta popunjavaju podobnim osobama, koje realno nisu u stanju rješavati probleme. Čak bi rekao da su i uzrok problema. Moramo napraviti jasan i precizan kriterij i pošteno odabrano tijelo koje će odlučivati o zaposlenju, stipendijama i drugim aktivnostima. Smatram, da se to može napraviti i mora, inače nam nema spasa, i naša djeca će nastaviti odlaziti u Njemačku - ističe nositelj nezavisne liste „ZA BOLJE SUTRA“ i kandidat za požeško-slavonskog župana, brigadir Željko Kalić.

U razgovoru o programskim smjernicama Željko Kalić navodi da lokalne vlasti moraju svojom potporom osnažiti razvoj lokalnog poduzetništva, održavanjem redovitih sastanaka s lokalnim poduzetnicima, te takvim pristupom razumjeti njihove potrebe te prilagoditi svoje djelovanje  kao jednu od ključnih komponenti razvoja.

 - Potrebno je stvarati poslovne i turističke zone, omogućiti produljenje radnog vremena ugostiteljskih objekata, uvesti adventure turizam kao najbrže rastući trend u turizmu, omogućiti poduzetnicima najam poslovnih prostora po povoljnim uvjetima, stvarati znanstveno tehnologijske parkove kroz Startup akceleratore korištenjem kapitala hrvatskih investicijskih fondova i sredstava iz EU. Održivim razvojem poljoprivrede planiramo osigurati očuvanje bioraznolikosti, čist okoliš, nutritivno visokovrijednu hranu i povećanjem ekonomske sigurnosti pojedinaca uključenih u proizvodnju. Stoga bi se zalagali za izgradnju ekotržnica te konverziju na ekološku poljoprivredu te ulaganja u preradu, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda - dodaje Željko Kalić.

Ističe kako danas suvremenim tehnologijama upravljamo nizom aktivnosti, jedna od njih bi bila sufinanciranje programa ograđivanja električnim pastirom, te nadzor i upravljanje nad vrtlarstvom, stočarstvom i peradarstvom putem dronova. Poticali bi udruživanje profesionalnih poljoprivrednika i amatera u udruge i zadruge kao glavne vektore širenja znanja i iskustva poljoprivredne proizvodnje. Poticali bi ugostiteljstvo i dr. kroz olakšice, ovisno o količini lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda koje koriste, a lokalne institucije (škole, domove) vezali za lokalne proizvođače.

Građane uključiti u sve oblike odlučivanja i trošenja javnog novca

 - Transparentna i efikasna lokalna uprava i samouprava, kojoj je temeljni razlog postojanja kvalitetniji život građana i bolja poslovna klima temelj su razvoja našeg društva. Uključivanjem građana u rad javne uprave kroz građanski sat, poslijepodnevne smjene pospješili bi njeno djelovanje. Kod formiranja proračuna uključivali bi građane u odlučivanje o proračunu, čime bi se "običnim" ljudima dala stvarna moć upravljanja stvarnim (zajedničkim) novcem, odnosno građani bi odlučivali o prioritetima razvoja na mikro razini. Svaka općina, grad ili županija imaju svoje probleme i potrebe i kada se riješimo onih problema koje sam spomenuo u uvodu, slijede stvarni projekti iz našeg programa i to ravnopravno za cijelu županiju, a ne samo za neke sredine, a iste će raditi mladi i obrazovani stručnjaci iz Požeštine od kojih neki već rade po ministarstvima i fakultetima, a kojima će se u koncu i prepustiti upravljanje ovom sredinom - navodi brigadir Željko Kalić.

Dakle, prema Kalićevim riječima ova lista posložila je cjelokupnu konstrukciju upravljanja u jedinicama za koje će imati svoje kandidate.

 - Vidjeli smo da se lokalnom politikom vrte već dvadeset i nešto godina ljudi koji ništa suštinski ne mijenjaju. Odnosno, političari se mijenjaju ili bolje reći rotiraju, a situacija samo sve gora, to je ono što nas je okupilo, a inicijatori okupljanja su prekaljeni ratnici koji su svoje najbolje godine ostavili na hrvatskim bojišnicama, nakon čega su Domovinu predali na upravljanje onima koji su ju samo uništili, dodaje jedan od najbližih Kalićevih suradnika požeški ugostitelj Iko Bulić.

 - Ovdje vlada letargija. Mi govorimo da je Slavonija puna kulena, sira i dobrog vina. To je ono što možete pojesti jedino kad su festivali, a u međuvremenu vrlo teško možete doći do autohtonih slavonskih proizvoda. Prilikom naše promidžbe htio sam kupiti kartu grada Požege kako bi aktivisti podijelili teren, no nigdje nije bilo mogućosti tu kartu kupiti, a radno vrijeme turističke zajednice je do 15 h, iako sumnjam da bi se i tamo karta mogla kupiti. Dakle, ovdje baš ništa nije posloženo, osim na papiru - napominje Željko Kalić, dodavši kako ekipa oko njega misli ozbiljno.

Mladi ljudi odlaze. Ne žele, vele, da Slavonija bude starački dom na otvorenom. Iako, ako se ovako nastavi, mogla bi to ovdje  biti najisplativija investicija.

Dosadašnja politika srozala je ovu županiju na zadnje mjesto

 - Svjedoci smo anemične političke scene koja je obojana poznatim platformama i upitno moralnim interesnim ciljevima. Naša lista podiže glas razuma s čvrstom odlukom o promjenama stanja i struktura na svim razinama društvenog život. Građane pitamo: Jeste li i Vi spremni na takve promjene? Možda se bojite? Kako ćete sutra objasniti djeci i unucima da ste imali priliku, a niste imali hrabrosti? Znate li odgovore na pitanja kojima se budite i liježete. Niste zadovoljni „politikama" i „političarima" kojima ste do sada iskreno davali povjerenje? Samo je jedan odgovor: razmislite kome ostavljate budućnost jednog od najljepših krajeva ove predivne Slavonije - ističe Željko Kalić, koji je obznanio svoju kandidaturu za Požeško-slavonskog župana, koji na predstojećim lokalnim izborima očekuje to i postati, te biti nositelj vlasti u gradovima i općinama u županiji, kao korektor svega što je ovu županiju srozalo na zadnje mjesto po svim mjerilima.

 - Neki kažu da je kasno, neki da se više ne može ništa promijeniti, neki kažu da smo svi isti. E pa mi mislimo da nije kasno. Bolje je danas nego da sutra bude kasno. Može se puno, ali ljudi trebaju shvatiti da sustav neće promijeniti ljudi na pozicijama  jer su si upravo oni napravili da bude dobro samo njima. Da smo svi isti!? Pa i nismo. Mi nemamo stranačku stegu, kod nas se raspravlja silom argumenata, a ne argumentom sile. I to je velika razlika. Znamo da su ljudi razočarani, prevareni, u strahu. Ali da bi napravili kvalitetnu zajednicu, zdravu za življenje, potrebni su ljudi , kako bi zajedno napravili iskorak u bolje. Jaki se bore, slabi se nadaju - dodaje na kraju Željko Kalić.

POŽEGA -  Na sjednici Gradskog odbora HSS-a Požega koja se održala u ponedjeljak, 20. ožujka 2017. godine, donijeta je jednoglasna odluka da će kandidat HSS-a Požega za gradonačelnika Požege biti Predrag Livak. Požeški HSS na izbore izlazi u koaliciji sa Hrvatskonm narodnom strankom i Hrvatskim laburistima, a ovoj koaliciji će se pridružiti još nekoliko političkih stranaka i nezavisnih kandidata. Kandidati za zamjenika gradonačelnika će biti iz Hrvatske narodne stranke i Hrvatskih laburista. 

Prvi na listi za Gradsko vijeće Požege biti će Predrag Livak, drugi na listi će biti predstavnik Hrvatskih laburista, a treći na listi će biti predstavnik Hrvatske narodne stranke. Program za izbore je gotov i biti će pravovremeno predstavljen javnosti, ističu iz koalicije.

 - Očekujem da će za naše kandidate glasati glasači svih profila, a posebno oni nezadovoljni politkom lijeve i desne opcije u gradu Požegi, mladi, umirovljenici, poljoprivrednici te ekološki osviješteni građani i ljubitelji prirode. Svjestan sam da ne mogu pobijediti u prvom krugu, a o prolasku u drugi krug i o pobjedi vrlo otvoreno ću razgovarati sa svojim sugrađanima. Jer su moji sugrađani jedini koji o tome odlučuju, a to nikako nisam ja, niti moja konkurencija – istakao je kandidat za požeškog gradonačelnika Livak.

POTROŠAČI ISTOČNO EUROPSKIH ZEMALJA I DALJE DOBIVAJU RAZLIČITU KVALITETU PROIZVODA U SVOJIM TRGOVINAMA  -

Ako se proizvod oglašava na jednak način, onda je riječ o zavaravanju potrošača 

U Europskom parlamentu je održana radionica o različitoj kvaliteti naizgled istih proizvoda u zemljama istočne i zapadne Europe. Naša europarlamentarka Biljana Borzan pozvana je kako bi predstavila napredak Hrvatske po tom pitanju. Istraživanje slovačkog veterinarskog instituta pokazalo je kako Slovaci u usporedbi s Austrijancima jedu naizgled iste riblje štapiće, ali sa 6 posto manje ribe, da su čajevi u Austriji pakirani da bolje sačuvaju kvalitetu i s većim dijelom ljekovite biljke, slovački sokovi su rađeni s jeftinijim sladilima i imaju umjetan okus. Premda je označena težina proizvoda ista, u slovačkoj su oni u stvarnosti ipak lakši nego austrijski.

 - Jedina pozitivna stvar koju je pokazalo slovačko istraživanje jest da je Vegeta, kao jedini hrvatski proizvod koji se pojavljivao u sličnim istraživanjima, ista i u Slovačkoj i u Austriji. Ostali rezultati su veliki etički i moralni problem. Ranija istraživanja su pokazala i da proizvodi u JI Europi imaju puno više trans masti, aditiva i umjetnih šećera što je i zdravstveni problem - kazala je Biljana Borzan.

Za njeno istraživanje već su kupljeni uzorci koji su prevezeni u pet hrvatskih laboratorija na analizu.

Predstavnik Europskog udruženja brandova je tvrdio kako su razlike u recepturi posljedica ukusa lokalnih potrošača, te osnovnih namirnica dostupnih na nekom teritoriju. Propitivao je i metodologiju kojom su rađena neka istraživanja.

 - Moje istraživanje prvo u Europi uključuje deterdžente i higijenske potrepštine. Želite li reći hrvatski potrošači preferiraju slabije pranje kod deterdženta ili slabiji učinak paste za zube? Ni jedan hrvatski građanin vam sigurno neće reći da preferira sok s umjetnim bojilima i sladilima te da ne želi po istoj cijeni kupiti kvalitetniji i zdraviji sok kakav se prodaje na zapadnom tržištu. Uz to, metoda mog istraživanja je u potpunosti znanstvena, uzorak su odredili hrvatski potrošači, a stručne institucije nadziru i uzorkovanje i analizu! - rekla je Borzan i zaradila pljesak prisutnih.

Predstavnica Europske komisije je naglasila važnost oglašavanja proizvoda. Ako se proizvod oglašava na jednak način, onda je riječ o zavaravanju potrošača i potrebno je proširiti legislativu.

„Od iznimne je važnosti razgovarati o ovome problemu jer pritisak javnosti može imati ključan utjecaj na proizvođače i zakonodavce. Češki predstavnik je izvijestio kako je primjerice Pepsi počeo koristiti prirodna sladila pod pritiskom javnosti. Komisija treba razmisliti i o uspostavi web stranice na kojoj bi bili objavljivani rezultati istraživanja te dojmovi građana! Moramo se pobrinuti da EU radi za ljude, to bi trebao biti naš prvi interes - zaključila je hrvatska europarlamentarka Borzan. 

ZAGREB – U subotu na večer Ministarstvo poljoprivrede objavilo je nalaz uzorkovanja koje je provedeno u mesnici Perutnina Ptuj – Pipo, Zagrebačka 16, Sveti Ivan Zelina i utvrđena je bakterija Salmonella spp. Pileća prsa s kostima bez kože datuma proizvodnje 29. ožujka 2017. težine 674 g, rinfuza, LOT 170327, oznake barkoda 3850220111355.

Bakterija salmonele pronađena je i u svježem mesu peradi – pileća prsa, pileći batak i zabatak, pilećem mljevenom mesu i pilećem strojno otkoštenom mesu uzorkovanom na Poljoprivrednom gospodarstvu Orehovec, Veliki Bukovec, Franje Sovića 45, odobrenog broja 1860. Proizvod, pileća prsa LOT 170324 proizveden 24. ožujka 2017. godine, pileći batak i zabatak LOT 170324, pileće mljeveno meso proizvedeno 24. ožujka 2017. godine pileće strojno otkošteno meso proizvedeno 24. ožujka 2017. godine.

Salmoneloza je zarazna bolest uzrokovana bakterijom iz grupe Salmonella spp. Salmonelozu najčešće uzrokuje hrana životinjskog porijekla – jaja, mlijeko i meso, ali i biljna hrana zagađena salmonelama po svojoj površini.Hranu, osobito životinjskog porijekla, potrebno je prije konzumacije dobro termički obraditi.  (Hina)

DŽUDAŠI KUTJEVA I ČAGLINA NA PRIJEDORSKOM TURNIRU   -

PRIJEDOR - Na 5. Međunarodnom judo turniru u Prijedoru, BIH, u konkurenciji 400 natjecatelja iz 33 kluba i 6 država,  BIH, Hrvatska, Grčka, Srbija, Makedonija i Albanija, Judo klub „Kutjevo“ sa svojom sekcijom iz Čaglina bio je jedini predstavnik naše države.

Nastupili su sa 6 natjecatelja, po 3 iz Kutjeva i 3 iz Čaglina te osvojili čak 9 medalja. 3 zlata, 1 srebro i 5 brončanih medalja.

Zlato u svojoj kategoriji osvojile su Ivona Bošnjak te Marta Vidmar koja je i u većoj uzrasnoj skupini također osvojila zlato. Srebro je osvojio Petar Marjanović u većoj uzrasnoj skupini, dok su se brončanom medaljom okitili Petra Marjanović, Marija Marjanović, Lorena  Grgić, Vinko Šapina te Ivona Bošnjak u većoj kategoriji.

 - Naši džudaši bogatiji su za još jedno iskustvo, stekli su puno novih prijatelja ali i prikupili veliki broj poziva za nova nadolazeća natjecanja. Nakon napornih borbi naši džudaši su se opustili uz naveliko poznate bosanske ćevape – istakao je trener i voditelj Hrvoje Prevolšek.

Judo klub "Kutjevo" sa svojom sekcijom Čaglin, svim vašim čitateljima želi sretan i blagoslovljen Uskrs.

JUDO KLUB „KUTJEVO“ SEKCIJA ČAGLIN -

SVETA NEDJELJA - Na Međunarodnom judo turniru „Sakura kup“ održanom 8. travnja u Svetoj Nedelji nastupilo je 440 natjecatelja iz 31 kluba. Judo klub Kutjevo sa sekcijom Čaglin nastupio je s 23 natjecatelja i donio kući 23 medalje.

Zlato su osvojili: Petar Marijanović, Petra Grgurić (bronca u većem uzrastu), Ivona Bošnjak (zlato i u većem uzrastu) i Lorena Grgurić. Srebrom su se okitili: Ema Fridrih (srebro i u većem uzrastu), Jakov Šipoš, Gabrijel Pečurlić, Ivana Grgić (bronca u većem uzrastu), Lara Pečurlić. Brončanu medalju su osvojili: Lana Knaus, Sara Antunović (bronca i u većem uzrastu), Marko Tonček, Petra Grgić, Lorena Švajda (bronca i u većem uzrastu), Vanesa Grgurić, Marta Vidmar. Ivona Bošnjak proglašena je za najbolju natjecateljicu u uzrastu djevojčica do 10 god. Ovaj put bez medalje su ostali Marin Knaus, Goran Miloš, Helena Bobinac i Marija Marijanović osvojivši 5-ta mjesto. - Ostvareni rezultati su plod upornog i kvalitetnog rada džudaša i trenera te podrške roditelja koji prate svoju djecu i podržavaju ih sa tribina – ističe trener Robert Garc.

LIPIK – Gradovi Pakrac i Lipik bili su  domaćini 8. Međužupanijskog natjecanja ekipa mladeži Hrvatskog crvenog križa u pružanju prve pomoći za područje Vukovarsko-srijemske, Slavonsko-brodske i Požeško-slavonske županije. Na svečanosti otvaranja, učesnicima su dobrodošlicu i uspješni natjecateljski dan poželjeli Danijel Pavlović, ravnatelj GD CK Pakrac, Klaudija Kovač, ravnateljica OŠ Lipik, gradonačelnici Pakraca i Lipika  Vinko Kasana i Anamarija Bležević  te dožupan Ferdinand Troha koji je i otvorio natjecanje.

Oko 240 učesnika od kojih 130 natjecatelja podijeljenih u 15 ekipa iz gradskih društava iz Vukovara, Iloka, Županje, Sl. Broda, Nove Gradiške, Vinkovaca, Požege i Pakraca natjecalo se je u 4 teoretska testa te dvije praktične vježbe pružanja unesrećenima prvu pomoć. U kategoriji srednjoškolaca (u toj kategoriji Pakrac nije nastupio jer ima samo jednu srednju školu), pobijedila je ekipa GD CK Vinkovci, a ekipa požeške Gimnazije osvojila je 5. mjesto. U kategoriji osnovaca  ekipa GD CK Nove Gradiške je osvojila prvo mjesto i oni će ići na državno prvenstvo. Ekipa koja je predstavljala GD CK Požega, ekipa OŠ Dobriše Cesarića osvojila je 7. mjesto.  Pakrački GD CK je nakon ranije održanog izlučnog natjecanja tri osnovne škole s područja  Pakraca i Lipika predstavljala je ekipa OŠ Lipik koja je osvojila 8. mjesto Međutim svejedno će za nagradu na desetdnevno besplatno ljetovanje u odmaralište „Cvrčak“ na Viru. Za ekipa GD CK Pakrac nastupili su lipički osnovci: Niko Kozić, Lea Jurjević, Lovro Olivier, Aleksandar Blažević, Mihovil Hihlik i Vanessa Wagner uz mentoricu Vlatku Jergović. Natjecanje je održano u lipičkoj osnovnoj školi, a podjela nagrada i priznanja kao i završno druženje u restoranu pakračkog KTC-a.

Tekst/foto: G. Vukić

PAKRAC - Već šestu godinu zaredom kako Forum žena SDP-a provodi ovu akciju. Zadnje tri godine akcija se provodi i u Pakracu. Akcija je provedena u subotu od 9 do 11. sati na trgu dr. Franje Tuđmana. Akciju i prikupljanje donacija za Zakladu Ana Rukavina vodila je Mihajla Pavković, predsjednica SDFŽ SDP-a PSŽ i potpredsjednica GO SDP-a Pakrac.

Prošlo je više od deset godina, od studenog 2006. godine kad je novinarka Vjesnika Ana Rukavina, koja se liječila od leukemije, napisala pismo "Želim život" čime je ganula, ali i probudila hrvatsku javnost. Od tad pa do danas Zaklada Ana Rukavina aktivno pomaže na razvoju sustava potencijalnih darivatelja koštane srži jer svaki tipizirani uzorak može spasiti jedan život. Upis u registar potencijalnih darivatelja koštane srži, iznimno je jednostavan proces, a ujedno je i besplatan za darivatelja. Davanjem uzorka krvi u Zavodu za tipizaciju tkiva KBC-a Zagreb, u jednom od 8 transfuzijskih centara ili u sklopu jedne od akcija Zaklade postaje se potencijalni darivatelj koji će možda jednom imati priliku nekome spasiti život.

U Registar je upisano 53.302 potencijalnih darivatelja. Broj tipiziranih donatora je 51.024, a 67 osoba dobilo šansu za život, odnosno provedene su 67 transplantacije matičnih stanica. Usporedbe radi u vrijeme prošlogodišnje humanitarne akcije Omiljeni cvijet Ane Rukavina bilo je u Registar je upisano manje 2.500 potencijalnih darivatelja . Do sada je uz pomoć Registra 59 osoba dobilo šansu za život.

Tekst/foto: Gordan Vukić