STRUČNO USAVRŠAVANJE PČELARA NA VELEUČILIŠTU U POŽEGI -

POŽEGA – Požeško Veleučilište provodilo je prošle godine projekt „The Bee Incubator“ kroz koji su brojni pčelari stekli potrebno iskustvo, a što je najvrednije iz projekta su izašli novi pčelari, koji su i danas nastavili s tom djelatnosti. Kao nastavak projekta Veleučilište je organiziralo stručno predavanje u cilju usavršavanja pčelara, koje je u potpunosti napunilo dvoranu Dobriše Cesarića, što pokazuje da je i cijeli projekt, te teme u potpunosti pogođene i potrebne.

Predavanja su održali dr. sc. Ivana Flanjak s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku na temu „Metodologija i izazovi u postupku određivanja kvalitete meda“ i dr. sc. Zlatko Puškadija s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku na temu „Pčelarenje i klimatske promjene“

Pčelarstvo je od brojnih poljoprivrednih grana najviše pod utjecajem klimatskih promjena: - Na pčelinju zajednicu djeluje i medonosna paša i klimatske promijene. Ključna je tu uloga čovjeka, odnosno pčelara, koji mora naučiti i usvojiti nova znanja kako bi se mogao nositi s nametnutom situacijom. Kada nema medonosne paše nema ni razvoja pčelinje zajednice, a sa slabim pčelinjim zajednicama ne može se raditi jer ona ne može donijeti ni za sebe ni za pčelara i to je spirala smrti. Pčelar mora znati kako amortizirati djelovanja klimatskih promjena na pčelu jer one se ne dešavaju nekom drugom već sada i ovdje. Pčelari moraju razumjeti potrebe pčelinje zajednice, a ukoliko u okolišu nema hrane, pčelinja zajednica neće stvoriti leglo. Ako im umjetno ne stvorimo klimu obilja, jednu kvalitetnu prihranu, dogodit će se ono što se događa u Hrvatskoj – da je više od 50 posto pčelinjih zajednica nestalo. Nužna su nova znanja jer do prije nekoliko godina živjeli smo u sredini u kojoj nisu bili prisutni problemi kakvi su danas – situacija je vrlo složena, ima rješenja ali sada smo u situaciji kada će velik broj pčelara otpasti a oni koji ostanu znat će kako se nositi s nametnutom situacijom – istakao je Zlatko Puškadija.

Kakvi su postupcima određivanja kvalitete meda, razlikama i jedinstvenosti meda iz pojedinih hrvatskih krajeva, te o odličnoj kvaliteti hrvatskog meda izlagala je dr. sc. Ivana Flanjak. - Postoje zakonske regulative koje su propisane o kvaliteti meda, ali to je postupak koji obuhvaća jako puno parametara. Svaki med je jedinstven, med bagrema iz Požeške kotline i med bagrema iz Istre, med bagrema s Bilogore, to je sve bagrem ali postoje nijanse koje ga razlikuju i po kojima se može utvrditi da je med potekao s nekog geografskog područja. Izazov je nas analitičara pronaći jednu metodu ili više njih koje će dati nedvojbenu identifikaciju da je med odgovarajućeg porijekla, odnosno, ako je moguće utvrditi zemlju i regiju. Naša iskustva s obzirom na kvalitetu su dobra, uzorci naših pčelara meda kojeg prodaju na kućnom pragu je zadovoljavajuća. Za med u trgovačkim centrima rekla bih samo da je to ono što potrošač kupuje kao svoj izbor. Naša preporuka je da potrošači kupuju direktno od pčelara kojeg poznaju i med za koji znaju da je domaći, odgovarajuće kvalitete te da nije krivotvoren.

Tekst/foto: Vladimir Protić