IBAN (Međunarodni broj bankovnog računa) je “adresa” bankovnog računa u platnom području eura. Prva dva slova označavaju državu u kojoj se nalazi račun.

Gdje je Kravica Kraljica?

- Prijatelji životinja: Neetično je nazivati ih kraljicama, a onda im otimati djecu i ubijati ih -

Nakon što su nekoliko dana zaredom na svojim društvenim kanalima dijelili priču o teletu po imenu Petra, koje traži svoju majku, Prijatelji životinja konačno su otkrili o čemu se radi. Svojom novom kampanjom „Traži se kraljica”, o kojoj se može više saznati na www.trazisekraljica.net, javno prozivaju jednu od najvećih hrvatskih prehrambenih industrija, Belje, odnosno njihov brend Kravica Kraljica. Kako navode, pogrešno je krave nazivati kraljicama, a onda im otimati djecu odmah po rođenju te ih ubijati nakon što im padne proizvodnja mlijeka. 

„Potaknuti činjenicom da Belje uime brenda Kravica Kraljica javnosti priča bajke o tome da njihove krave žive kao kraljice, odlučili smo ispričati stvarnu verziju priče. Istina o kravama je brutalna i tužna, baš kao što je brutalna i tužna cijela mliječna industrija. Neosporno je da svaka mliječna farma kravama oduzima djecu kako bi mogla uzimati njezino mlijeko te da pritom iznimno pate i krave i telad. Neosporno je i da mliječna industrija ubija krave nakon što odsluže svoj ‘proizvodni vijek’ od prosječno četiri i pol godina, kao i muške teliće koji ne mogu davati mlijeko. Takav tretman nije nimalo ‘kraljevski’, zbog čega javno prozivamo Belje i tvorce brenda Kravica Kraljica. Cilj naše kampanje ‘Traži se kraljica’ jest upoznati potrošače s brutalnom istinom koja se krije iza kartona mlijeka u njihovu hladnjaku”, stoji na stranici kampanje, uz vrlo emotivne ilustracije malene Petre i njezine mame. 

Kako navode, Belje sa svojom kampanjom „Kravica Kraljica” nije izuzetak u zavaravajućem marketinškom prikazu sretnih kravica, već je takvo obmanjujuće oglašavanje vrlo čest odabir među mljekarskim brendovima. No vrlo agresivnim marketinškim pristupom i prikazom krava kao sretnih kraljica otišli su najdalje od svih. Naime, nazivati kraljicama one koje uzastopce umjetno oplođuju, oduzimaju im djecu i naposljetku šalju u klaonicu krajnje je pretjerivanje i iznimno daleko od istine.

Upravo zato Prijatelji životinja poslali su pismo predsjedniku Uprave Belja. Zamolili su ih za dopuštenje da snime rođenje i prvi dan telića na nekoj od njihovih mliječnih farmi kako bi zainteresiranoj javnosti dopustili da procijene sami odvajaju li se telići od svojih majki i je li takav tretman kraljevski. U pismu, koje se u cijelosti može pročitati na www.trazisekraljica.net, navode da Belje ima odgovornost pobrinuti se za to da njihovi potrošači saznaju više o proizvodnji mlijeka koje piju. „Smatramo da je vaša dužnost podijeliti s konzumentima pravu istinu o proizvodnji mlijeka, a ne obmanjivati ih nazivajući iskorištavajući odnos prema životinjama kraljevskim.” izjavili su u pismu.

Više o standardnim praksama na svim mliječnim farmama može se saznati na www.trazisekraljica.net, gdje će Prijatelji životinja objaviti odgovor Uprave Belja na svoj upit.

POŽEGA - U Glazbenoj Školi Požega, na Valentinovo je otvorena izložba “Velike ljubavi poznatih skladatelja” kojom je obilježen ovogodišnji Dan zaljubljenih. Izložba prikazuje ljubavne živote nekih od najpoznatijih skladatelja svih vremena, zanimljivosti o njihovim najvećim ljubavima i kakav su utjecaj imale na njihov život i stvaralaštvo. Otvorenju su svojim točkama pridonijeli i učenici Glazbene škole - Ema Kovačević (klavir) i Borna Franić (truba), Lara Grbac (gitara) i Karlo Tkalčec (tenor).

Izložba je postavljena u predvorju škole i otvorena je do petka pa vas pozivamo da ju pogledate.

Nakon što je 21. srpnja 2022. inicijativa Dosta! zatražila od Posebnih procedura Ujedinjenih Naroda za ljudska prava istragu o slučaju kršenja prava na pristup osnovnom seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima Mireli Čavajdi, predsjedavajuća izvjestiteljica Radne skupine za diskriminaciju žena i djevojaka, posebna izvjestiteljica za pravo svakoga na uživanje najviših postojećih standarda za fizičko i mentalno zdravlje i posebna izvjestiteljica za nasilje nad ženama i djevojkama, njegovim uzrocima i posljedicama, uputile su hrvatskoj Vladi iscrpnu pritužbu u kojoj izražavaju zabrinutost  jer „...ove tvrdnje mogu predstavljati srž kršenja temeljnih ljudskih prava žena na ravnopravnost, fizički i psihički integritet, pravo na zdravlje, privatnost i slobodu od okrutnog, nehumanog i degradirajućeg postupanja ili kažnjavanja.“

„Uz trenutnu stopu napretka, trebat će do 286 godina da se zatvore praznine u pravnoj zaštiti žena, do 140 godina da se postigne ravnopravna zastupljenost žena na takozvanim pozicijama moći u politici i gospodarstvu te najmanje 40 godina da se postigne jednaka zastupljenost žena i muškaraca u nacionalnim parlamentima“, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak na plenarnoj raspravi o prioritetima Unije za 67. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena podsjetivši na prošlogodišnje UN-ovo izvješće.

Središnja tema sjednice bit će izazovi i prilike u postizanju ravnopravnosti i osnaživanju ruralnih žena i djevojaka, kao i inovacije i tehnološke promjene te obrazovanje u digitalnom dobu radi postizanja ravnopravnosti i osnaživanja svih žena, djevojaka i djevojčica. „Podaci UN-a pokazuju da je potrebno pojačati naše napore promicanjem inicijativa koje podržavaju usklađivanje radnog i obiteljskog života, kako bi se prepoznao i preraspodijelio nesrazmjeran udio neplaćenog rada žena koji obuhvaća neformalni rad, neplaćenu skrb i kućanske poslove. Posebno se to odnosi na žene u ruralnim područjima“, poručila je eurozastupnica Glavak.

Upozorila je i da su razlike u mogućnostima učinkovite upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije dovele do digitalnog jaza i digitalne marginalizacije žena. „Kakva će biti budućnost žena, ovisi o nama. Stoga je vrijeme da djelujemo jer mi smo ti koji donose odluke. Politika u tome mora pomoći“, zaključila je eurozastupnica Glavak.

Europski parlament za ravnopravnost između žena i muškaraca u svim područjima života

Podsjetimo, Europski parlament zalaže se za postizanje ravnopravnosti promicanjem ravnoteže obiteljskog i poslovnog života, smanjenjem jaza u plaćama i mirovinama te provođenjem mjera za borbu protiv siromaštva žena, koje su u većem riziku od života u siromaštvu nego muškarci. Svojim rezolucijama zatražio je bolju integraciju žena u STEM sektor, a takozvanom direktivom „žene u odborima“ cilj je osigurati da najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 posto svih direktorskih mjesta zauzima nedovoljno zastupljen spol. Europski parlament je u više navrata tražio snažan fokus na ravnopravnost u politici, promičući jednako sudjelovanje žena u odlučivanju na svim razinama.

U utorak 14. veljače 2023. oko 8.55 sati između mjesta Glavica i Mijači, prilikom obavljanja radova pronađena je ručna bomba koja je izuzeta i pohranjena u prostorije policije do uništenja.

Iz policije podsjećaju: -  I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"

Na temelju Javnog natječaja za sufinanciranje zaštitnih sredstava za sprječavanje štete od divljači u 2022. i 2023. do sada je dodijeljeno 129.705,76 eura / 977.268,01 kuna poljoprivrednicima i lovoovlaštenicima za sufinanciranje zaštitnih sredstava – električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža/pletiva) za sprječavanje štete od divljači. Natječaj ima za cilj sprječavanje šteta od divljači na području Republike Hrvatske kako bi se smanjili ekonomski gubici u poljoprivredi prouzročeni od divljači.

Natječaj je otvoren do raspodjele preostalih sredstava od iznosu od 401.185,47 eura / 3.022.731,99 kuna, a najkasnije do 15. listopada 2023.

Rezultati s dodijeljenim iznosima prijaviteljima dostupni su na poveznici.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem koji se udaljio s mjesta razbojništva  - 

U utorak 14. veljače 2023. oko 19.40 sati, nepoznata muška osoba je u trgovini na području grada Požege uz prijetnju oružjem pokušala počiniti razbojništvo.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje i policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

foto: ilustracija evarazdin

TRADICIONALNA 20. PROSLAVA VALENTINOVA ZA SVE BRAČNE PAROVE S 50 I VIŠE GODINA BRAKA  -

POŽEGA – Tradicionalno 20. puta, još od 2003. godine, kada je to pokrenuo tadašnji gradonačelnik Zdravko Ronko, grad Požega organizira povodom Valentinova proslavu za sve bračne parove s područja grada i prigradskih naselja koji su obilježili 50 i više godina braka, „zlatnih parova“ koji su proslavili zlatni pir. Ove godine javilo se rekordnih 177 „zlatnih parova“ , a na svečanom ručku, druženju uz zabavu i ples, u Svečanoj dvorani "Gloria" odazvalo ih se 80. „Zlatni parovi“ su to svakako zaslužili, jer ljubav i zajedništvo koje traje 50 i više godina zaslužuje poštovanje i razlog više za slavlje.

Domaćin ovogodišnjeg okupljanja za Valentinovo, bio je zamjenik požeškog gradonačelnika dr. sc. Borislav Miličević i pročelnica Odjela za društvene djelatnosti Maja Petrović. Oni su uz čestitke što su ustrajali u ljubavi i održali svoj brak i zahvalili što su svoj život utkali u ovaj grad. Poželjeli su da proslave još mnogo ovakvih Valentinova, a svaki pare je dobio i novčani poklon od 30 eura. Čestitke svima i još puno zdravlja i ljubavi koja ih je održala ovoliko dugo zajedno izrekao je i zamjenik županice Ferdinand Troha.

Plesni podij je ubrzo bio pun čim su zasvirali tamburaši TS „Zlatna dolina“ ali i odmah poslije ručka, jer su ovi zlatni parovi sigurno željni plesa. U razgovoru svi oni sa puno godina bračnog staža ističu da nema posebnog recepta za tako dugi bračni staž, nego uz ljubav koja je inicijator svega, pa i same bračne zajednice, godinama opstaje samo uz uzajamno poštovanje, toleranciju, razumijevanje, slogu i zajednički život je moguć. No sve su to neke druge generacije, koje su živjele u vremenima kada su rastave braka bile rijetkost, a danas je to sasvim drugačije, jer veliki broj se rastane u prvim godinama braka, a neki duži bračni staž ne doživi svaka treća bračna zajednica. Taj trend Hrvatske na žalost slijedi i Požeško-slavonska županija, koja ne zaostaje po razvodima brakova. Uskoro će obilježavanje „zlatnog pira“ ili 50 godina bračne zajednice biti rijetkost, te stoga tu dragocjenost i obitelj moramo čuvati i poticati, pa i ovakvim primjerima gdje lokalna zajednica proslavlja zajedno s „zlatnim parovima“ i ističe tu njihovu vrijednost.

Nema te fotografije ili YouTubea koji vas može pripremiti za ono što je planina spremna podariti, a ni staze kojom vas iskusni planinari neće uspješno popeti i prizemljiti. Zato će i ovogodišnji zimski uspon u Alpe itekako ostati u sjećanju planinarima PD Mališćak i HPD Sokolovac koji su u ranojutarnjim subotnjim satima krenuli na slovenski vrh Viševnik (2.050 mnv).

Na uspon krećemo s Rudnog polja gdje je staza već u startu poprilično strma. Dan je sunčan, vjetra srećom nema, a temperatura je u laganom minusu pa smo vrlo brzo skidali višak odjeće. I dok grabimo uz skijašku stazu na Pokljuki, društvo nam prave skijaši na vučnici. Neki od nas im pomalo zavide na puno lakšem izboru za uspon od ovog našeg „na noge“.

Na kraju skijaške staze vrijeme je za dereze jer na velikim strminama i snijegu, dereza glavu čuva. Ionako prekrasan dan i nikad modrije nebo, snijeg je dodatno uljepšao. Ekipa je dobro raspoložena. Uz očaravajuće prizore okolnih vrhova, dubokog snijega zbog kojeg smo na nekim dijelovima hodali po vrhovima klekovine i sunca koje nas je dobrano grijalo, uspon je prošao u baš baš dobroj atmosferi (onu jednu derezom probušenu gojzericu brzo smo zaboravili). A kad vas priroda nagradi ljepotama koje je teško doživjeti i nemoguće zaboraviti, o umoru nitko i ne razmišlja. Na vrhu klopa, fotografiranje i dogovor za spust. Mario Perić, naš organizator s visokogorskim iskustvom, izvidio je stazu za koju su neki od nas odmah rekli „nema teorije“ te  procijenio da smo spremni za silazak Srenjskim prevalom. Hvala mu na tome!

Slijedi poslastica. Uz dobre savjete organizatora, bez puno priče i uz maksimalni oprez, spuštali smo se po isturenim stijenama stazom širine dereze, snijegu u koji smo propadali iznad koljena, strminama u koje se neki od nas nisu usudili ni pogledati. Nakon najtežeg dijela spusta, do kraja ture je preostalo još malo slatke patnje i propadanja u duboki snijeg putom kojim još nitko prije nas nije prošao.

Nedjelju smo iskoristili za uspon do Blejske koče na Lipanci (1.633 mnv) gdje smo prije povratka kućama planirali ručati i ugrijati se uz čaj i kavu. No, kako u domu nije bilo vode, ručak smo odlučili potražiti u dolini, a umjesto kave i čaja, ugrijali smo se pivom.

Još jedan ŠČarobni izlet je iza nas (čisto da budemo u trendu). Nekima je ovo bio prvi zimski uspon, neki su dodatno pomaknuli svoje granice, neki su bili tu da čuvaju i hrabre…..

I kako to nakon svakog presuper izleta bude, već sada čekamo neki novi zimski uspon jer toliko je još vrhova koji čekaju Marija, Đelu, Dražena, Juricu, Tina, Kabića, Francuza, Anamariju i Lidiju. Vidimo se - poručuje sudionica uspona koja je pripremila ovaj prilog, Lidija Galić.