U koritu rijeke pronašao ručni bacać raketa  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 12. kolovoza 2024. u mjestu Dragović, 46-godišnjak je u koritu rijeke Pakre pronašao ručni bacač raketa za koji je utvrđeno da je zaostao iz Domovinskog rata.

Navedeni ručni bacač raketa je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog  - 

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 12. kolovoza 2024. oko 23.30 sati u Požegi u Osječkoj ulici, 55-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 2,06 promila upravljao motociklom, izgubio je nadzor nad vozilom i pao na kolnik. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao vozačku dozvolu kao ni osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio identitet.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 12. kolovoza 2024., policijskim službenicima je prijavio 67-godišnjak da mu je istoga dana na području Požege, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz kuće otuđio novac.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Predizborno i postizborno vrijeme

HDZ je 2015.g. građanima obećao udio mirovine u plaći od 60%, a tada je omjer bio oko 48% (prema današnjoj metodologiji mjerenja tada je bio i preko 50%). Međutim danas, nakon devet godina ne samo da nismo niti blizu te obećane brojke, već nismo niti blizu tadašnjeg omjera. Plenković je pun priče kako je puno učinio za umirovljenike te kako je umirovljenicima podigao standard. Međutim stvarni podaci pokazuju nešto posve drugo:  

Konstantno zaostajanje mirovina za plaćama za vrijeme HDZ-ove vladavine

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje konstantan je zaostatak mirovina u odnosu na plaća te je tako od 01.01.2009.g. do 31.12.2023.g. prosječna mirovina porasla za ukupno 151,85% a prosječna plaća za 217,74%. Prije deset godina udio prosječne mirovine u odnosu na plaću bio je 48,3 % a danas je 43,66% (nije moguće točno usporediti podatke iz 2014. i 2023. budući je HZZO od 2014. promijenio metodologiju izračuna prosječne mirovine – iz izračuna je izbacio mirovine koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima koje su u prosjeku niže). Prema metodologiji iz 2014. godine prosječna mirovina bi bila znatno manja od 578,09€ kolika je za mjesec lipanj, tako da je došlo do realno znatno većeg umanjenja udjela mirovina prema plaćama.                                                                                          

Za vrijeme svih HDZ-ovih vlada zaostatak udjela mirovina u odnosu na plaće je rastao, tako je i za vrijeme vladavine HDZ-a od 01.01. 2016.g. do 31.12.2023.g. prosječna plaća porasla za 65% a prosječna mirovina za 44%, zbog čega je i smanjen udio prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću s 48% od prije deset godina na današnjih (HDZ-ovih) 43,66% (znatno manje prema metodologiji iz 2014.g.)

U navedenom razdoblju (od 01.01.2016.g. -31.12.2023.g.) ukupna stopa inflacije je bila 28,9%, tako da je u stvari došlo samo do velikom nominalnog porasta plaća i mirovina a realno su mirovine vrlo malo rasle (ili nimalo s obzirom na enormni rast cijena osnovnih potrepština).

Porast mirovina u odnosu na plaće jedino od 2012.-2015.g.

Jedina vlada za čije vrijeme je porast mirovina bio veći od porasta plaća je SDP-ova vlada (od 2012.g. -do 2015.g.) kada je porast mirovina (4,6%) bio veći od porasta plaća (3,6%).

Odnos plaća i mirovina prema zemljama nastalih raspadom Jugoslavije

Često se volimo hvaliti s podacima o usporednom standardu s zemljama biše zajedničke države, ali kada usporedimo podatke vezano za visinu mirovina i odnose mirovina prema plaćama u zemljama s kojima smo dijelili isti mirovinski sustav vidimo da razloga za hvalu :

*Podaci u tablici su iz mjeseca svibnja ili lipnja 2024.g.

Iz podataka je vidljivo kako je u Hrvatskoj najlošiji udio prosječne mirovine prema prosječnoj plaći (43,66%). U BiH je taj omjer 47%, Srbiji 49%, Sjevernoj Makedoniji 50%, Sloveniji 54% i Crnoj Gori 60%.

Prema odnosu mirovine i plaće u Crnoj Gori prosječna mirovina u Hrvatskoj bi iznosila 794€ umjesto sadašnjih 578,09€.

Očito je da su hrvatski umirovljenici u okruženju najlošije prošli, te da hrvatska vlada od svih zemalja u okruženju izdvaja relativno najmanje sredstva za svoje umirovljenike. Kada se uzmu u obzir cijene režija, osnovnih namirnica i lijekova koje su jeftinije u zemljama iz okruženja, ne postoji realna razlika u životnom standardu hrvatskih i ostalih umirovljenika zemalja okruženja koje nisu u EU.

Kolike su plaće i mirovine u EU u odnosu na hrvatske

Prosječna mirovina u Europi trenutno je oko 1.400,00 eura. Prosječna hrvatska mirovina od 578,09€ iznosi tek 41% prosjeka EU.

Trenutna prosječna neto plaća u EU iznosi 2.354€ a u Hrvatskoj 1324€, odnosno 56,24 % u odnosu na prosjek EU.

Koliko bi trebalo dodatno potrošiti kako bi Hrvatska imala europski i Crnogorski prosjek

Prosječna europska mirovina u odnosu na prosječnu europsku plaću iznosi oko 60% ( kao u Crnoj Gori). Da bi mirovine dosegle iznos od 60% plaće, kao u Crnoj Gori ili EU te da bi dostigle visinu 56,24% posto prosječene europske mirovine kao što je slučaj s hrvatskim plaćama (koje su 56,24% u odnosu prema europskim plaćama) potrebno je dodatnih 2.900.000.000,00 € (trenutno je godišnji trošak oko osam milijardi eura).

Tko je umirovljenicima ukrao mirovine

Plenković umjesto da je ispravio nepravdu prema umirovljenicima, on je tijekom proteklog razdoblja samo znatno povećao plaće javnim i državnim službenicima te državnim dužnosnicima, čime ih je znatno približio plaćama razvijenih zemalja EU. Hladno je povećao proračunska izdvajanja za 1,5 milijardu eura za državne i javne službenike kako bi dostigli europske plaće a umirovljenici se po prosjeku svojih mirovina bore s zemljama Balkana i za goli opstanak.

Za jedne je ova vlada majka a za umirovljenika maćeha.

Plenković je Superhik moderne Hrvatske

Pri podjeli naših sredstva Plenković se ponaša kao Superhik današnjice te sredstva koja pripadaju umirovljenicima, po europskim i Crnogorskom pravilima za raspodjelu sredstava za mirovine, otima umirovljenicima i dijeli ih ministrima kako oni više ne bi krali. Nebitno mu je što su zbog toga mnogi umirovljenici prisiljeni kopati po kontejnerima, jer mu je očito bitno samo da ministri prestanu krasti. Na žalost ova priča nije strip o Alan Fordu već je hrvatska realnost.

Što čine umirovljenici???

U najvećem dijelu glasaju za HDZ ( ne shvaćajući da time podržavaju daljnju pljačku i ponižavanje umirovljenika), osnovali su dvije stranke - jedna koalira s HDZ-om te od njih nemaju nikakve koristi. Dakle i sami umirovljenici u velikom broju podržavaju ovakvu politiku prema samima sebi.

Hrvatska nije zemlja za normalan život umirovljenika

Iz nabrojanih podataka je vidljivo kako hrvatska vlada vodi brigu o umirovljenicima u odnosu na ostale zemlje EU i ostale zemlje našeg okruženja koje nisu u EU.

Umirovljenici strpljivo čekaju zasluženu i obećanu pristojnu mirovinu, ali mnogi je nisu dočekali, a pod ovakvom vlašću je mnogi neće niti dočekati (u tu kategoriju ne ubrajam povlaštene mirovine koje su opet priča o drugačijim nepravdama).

Smatram da bi svaki umirovljenik prije izlaska na biralište trebao znati ove podatke, koji nisu ispolitizirani već su gole činjenice, kako bi mogao pravilno prosuditi kome treba, odnosno kome ne bi trebao dati glas - stoji u priopćenju kojega je medijima uputio predsjednik ŽO SDP-a Požeško-slavonske županije Mitar Obradović.

POŽEGA / METKOVIĆ - Vrijedni članovi udruge Alumni FTRR Zdravko Matičević i Blaž Arežina sudjelovali su u predstavljanju Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi i Akademskih vina Zlatne doline dana 9. kolovoza 2024. (petak) na Festivalu tradicije u Metkoviću koji se održavao uz Maraton lađa na Neretvi.

Manifestacija se odvijala u Gradskom parku u Metkoviću u poslijepodnevnim satima i Požeško-slavonska županija je imala 15 štandova na kojima su sudjelovali i ostali turistički djelatnici i proizvođači hrane. Tijekom prezentacije na štandu članovi udruge su u razgovoru sa posjetiteljima sajma prezentirali studije: Turizam, Enogastronomija, Računovodstvo, Elektroničko poslovanje i programsko inženjerstvo. Naglasak je bio dan na ključna područja osposobljavanja studenata za korištenje poslovnih modela i upravljanje poslovnim procesima u području marketinga, menadžmenta, računovodstva, financija, ljudskih resursa kao i ostalih potpornih ekonomskih aktivnosti u turističko-ugostiteljskim subjektima i subjektima iz djelatnosti povezanih s turizmom. Navedeno uključuje timski rad na kreiranju, marketingu i prodaji visokokvalitetnih turističkih usluga kroz kontinuiranu prilagodbu promjenama na turističkom tržištu uvažavajući principe održivog razvoja turističke destinacije. Alumniji su posjetiteljima sajma u Metkoviću naglasili i cilj studijskih programa koji je osposobiti studente za obavljanje operativnih poslova iz interdisciplinarnih područja povezanih s turizmom (poslovna analitika, informatika, gastronomija, komunikologija) s ciljem unapređenja zadovoljstva korisnika.

U degustacijskom dijelu programa predstavljeno je vino Rudina Vinum Academicum, kupaža pomno odabranih bijelih sorata, suho vino za svakodnevno ljetno uživanje i sljubljivanje s autohtonim jelima.

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu i ciljana akcija na alkohol i brzinu vozila  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Ciljana akcija usmjerena na utvrđivanje prisutnosti alkohola u organizmu vozača i prekoračenja dozvoljene brzine kretanja sudionika u prometu provodila se u noći sa subote na nedjelju.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 84 prekršaja, od čega izdvajamo šest prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 60 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 9. kolovoza 2024. oko 14 sati u Pleternici u Ulici kralja Zvonimira gdje su policijski službenici u prometu zatekli 46-godišnjeg vozača koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,49 promila upravljao mopedom. Također je utvrđeno da je za vrijeme vožnje nosio kacigu koja nije bila propisno pričvršćena.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja smješten je u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 2.110,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „AM“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Dogodio se jedan požarm na deponiji otpada u Požegi

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 11. kolovoza 2024. oko 10.45 sati u Požegi u Ulici Prosićki put, na neutvrđeni način došlo je do požara na deponiju otpada te je izgorio razni otpad.

U požaru nije bilo materijalne štete.

Nakon prometne nesreće 87-godišnji vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici i protiv njega slijedi prekršajni nalog 

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 11. kolovoza 2024. oko 15.25 sati u mjestu Draga, 87-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nije se kretao uz desni rub kolnika te je udario lijevim osvrtnim zrcalom u lijevo osvrtno zrcalo osobnog automobila kojim je upravljao 70-godišnji vozač, a koji se kretao iz suprotnog smjera.

Nakon prometne nesreće 87-godišnji vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Društvo agrarnih novinara Hrvatske poziva sve amatere i profesionalce da nominiraju svoje fotografije na izbor najboljih ruralnih fotografija RuralFoto 2024. Nagradni fond je 2.000 EUR.

Kad vidite fotografiju Motovuna, imate osjećaj da ste prošlo ljeto šetali tim uskim ulicama pitoresknog gradića u Istri? Možda Vas put nije vodio u Baranju, ali jako dobro znate kako izgleda cesta kroz najveće domaće vinograde na Banovom brdu. Sigurno ste do sada nebrojeno puta pogledali fotografiju i prepoznali mjesto iako tamo nikada niste kročili. Upravo je to moć fotografije, koje nam omogućavaju da prepoznamo i divimo se mjestima koja možda nikada nećemo osobno posjetiti.

Kako nam današnje tehnološko doba omogućava da putem fotografija nepoznatih autora putujemo svijetom, tako nam ostavlja mogućnost da najljepše prizore iz svog okruženja podijelimo s drugima. Stoga je izbor za najbolje ruralne fotografije RuralFoto 2024. idealna prilika da upoznamo Hrvatsku iz nove perspektive, da podijelimo s drugima najljepše kutke i trenutke koji su do sada bili skriveni od javnosti. Biramo najbolje ruralne fotografije u 2024.

Fotografije je moguće nominirati u jednu od četiriju kategorija, a one su: životinje, priroda, selo i proizvodnja hrane. Nominirana fotografija uz kratak opis i pripadajući hashtag izbora #RuralFoto + hashtag teme ( #životinje #priroda #selo #proizvodnja ) treba biti postavljena na KLUB, društvenu mrežu Agrokluba tijekom razdoblja nominacija do 23. rujna 2024. godine. 

Jedan sudionik može nominirati najviše jednu fotografiju po kategoriji, dakle ukupno četiri (4), a sudjelovati mogu korisnici iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Pravila RuralFoto izbora

Kako nominirati fotografije pogledajte tu: https://t.ly/bL21H , a ovogodišnje nominacije možete vidjeti ovdje: https://t.ly/VKzAh

Stručni žiri po završetku nominacija bira po 10 najboljih fotografija iz svake od kategorija, nakon čega sami sudionici izbora glasaju za pobjedničke fotke. Autori fotografija tako sami izabiru najbolje od najboljih.

Terminski plan:

• 21.06. otvaranje nominacija;
• 23.09. završetak nominacija;
• 26.09. stručni žiri donosi odluku o izboru 10 najboljih u 4 kategorije i proglašava najbolju fotografiju po izboru publike;
• 27.09. do 30.09. sudionici izbora glasaju za najbolje fotografije (između TOP 40);
• 04.10. proglašenje pobjednika, dodjela nagrada i izložba na konferenciji AgroRocks