POŽEGA - U Velikoj županijskoj vijećnici potpisani i dodijeljeni ugovori udrugama koje su ostvarile sredstva temeljem Javnog poziva za dodjelu financijskih sredstava za programe i projekte udruga iz područja socijalne, zdravstvene skrbi i humanitarne djelatnosti u 2023. godini te ugovori udrugama registriranim u poljoprivredi i ribarstvu koje su ostvarile sredstva temeljem Javnog poziv za dodjelu financijskih sredstava u 2023. godini. Ukupno je dodijeljeno 57 ugovora vrijeednosti 51.000 eura, a uručila ih je županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić.

Tom prigodom županica Jozić je istakla: - Dodjeljujemo ugovore iz naša dva Javna poziva, za poziv koji je usmjeren za humanitarno socijalne udruge smo osigurali preko 26 tisuća eura. Za udruge u poljoprivredi i ribarstvu smo osigurali nešto više od 25 tisuća eura. Kroz ova dva poziva, 57 udruga s područja Požeško-slavonske županije dobit će sredstva za svoje projektne aktivnosti. Kao županica se zahvaljujem svima na svim aktivnostima i projektima koje radite, neovisno o tome jesu li oni usmjereni na djecu, mlade ili osobe starije životne dobi, ili su to projekti vezani uz poljoprivredu, ribarstvo, organizaciju raznih manifestacija na svim razinama, jer vi ste ti koji svoje slobodno vrijeme odvajate da biste radili i ostvarivali bolje uvjete življenja naših stanovnika.

Među 57 ugovora sredstva za svoje manifestacije dobila je i Udruga Požeški čuvari baštine koja sa Tjednikom Kronika požeško-slavonska održava 8 raznih, već dobro poznatih manifestacija od kojih su neke i najveće manifestacije na prostoru Požeštine po broju sudionika, posjetitelja ili kao Festival kulenove seke najveći u Hrvatskoj koji okuplja proizvođače iz Hrvatske i pet država.

POŽEGA -  Ponukani posljedicama vremenskih nepogoda – obilnih kiša, praćenih tučom u posljednje  vrijeme, a pogotovo u proteklih mjesec dana, koje izazivaju velike štete na imovini naših građana, poljoprivrednih usjeva dostavljamo Vam Zahtjev za sazivanje tematske sjednice Gradskog vijeća Grada Požege, Posljedice poplava na području Požeštine i zaštita života i imovine građana,a temeljem članka 78. i 79. Poslovnika rada Gradskog vijeća Grada Požege. 

Naime, u proteklih mjesec dana brojni građani Požege i okolnih mjesta su pretrpili velike štete od poplava uzrokovanih oborinskim vodama. Sajmište je bilo po bujicama vode nakon jake kiše, 08. lipnja, jednako kao i nakon prošle jače kiše praćene tučom prije mjesec dana. Na istim mjestima se slijevala oborinska voda, o čemu se prije mjesec dana osobno uvjerio gradonačelnik Željko Glavić. No nakon intervencije gradskih vlasti i obilaska na terenu nesretnih građana, nije se napravilo ništa. Kanali su ostali neočišćeni, a tome svjedoče i bageri koji su sinoć upućeni na čišćenje kanala na Sajmištu, no ne i nakon zadnje poplave. Dokaz da se nije napravilo ništa je isti scenarij, isti slijev oborinskih voda koju silinu ne pamte stanovnici ulica Fra K. Adžića, B. J. Jelačića, K. Mislava, B. Emerika Derenčina ibrojnih drugih ulica. No kiša praćena tučom je ovaj put, na dan 8. lipnja, uzrokovala je velike bujične vode na području gotovo cijele Požege, prigradskih naselja, o čemu svjedoče brojne izjave građana i objave putem medija.

Građani moraju znati što se događa, budući se radi o posljedicama poplave od oborinskih voda koje naši sugrađani ne pamte u zadnjih 40-60 godina i s razlogom se pitaju gdje su sredstva i milijuni uloženi u Aglomeraciju Požega. Odgovor gradske vlasti i gradonačenika Željka Glavića ne može biti kako se radi o velikoj količini oborina i "klimatskim promjenama" koje živimo, jer je sustav aglomeracije rađen u proteklih nekoliko godina, a ne prije 50-60 godina.

Tražimo da sjednici budu nazočni predstavnici Tekije d.o.o, Hrvatskih voda, odgovorne institucije u provedbi Aglomeracije Požega, nadalje, radi zaštite i sigurnosti zdravlja povodom poplavljenog groblja Krista Kralja i daljnje održivosti, Komunalac d.o.o., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ali i zainteresirane institucije kao Državni hidrometerološki zavod, Požeško-slavonska županija, Hrvatska poljoprivredna komora.

Na navedenoj Tematskoj sjednici ćemo predložiti zaključke i preporuke, za zaštitu života i imovine građana, kako se građani ne bi strepili svakom kišom ili nepogodom koja nas čeka pogotovo u ljetnim mjesecima. Tražimo da se sjednica sazove u žurnom roku! - stoji u priopćenju koje potpisuju vijećnici Kluba SDP-a i Mosta te nezavisnog vijećnika: 

KLUB VIJEĆNIKA SDP-a

Antonio Šarić, MOST

Josip Matković, MOST

Miroslav Penava

POŽEGA - Dan nakon što su grad Požegu, ponovno po neznam koji put nakon zaista velikih oborina od 63 litre po četvornom metru, na istim mjestima "iznenadile" bujične poplave sazvana je analiza u Gradu Požegi od svih relevantnih službi. Gradonačelnik Požege dr. sc. Željko Glavić sazvao je na sastanak Hrvatske vode, Tekiju, pročelnice grada Požege nadležne za komunalnu infrastrukturu, Civilnu zaštitu, Centar 112, vatrogasce koji jedini u tim situacijama pomažu građanima da umanje već nastale štete, predstavnike Mjesnog odbora Sajmište na kojemu se po prvi puta dogodilo izlijevanje i plavljenje kuća, Mjesni odbor Orljava nije bio pozvan jer očito nitko nije ni znao da je bilo poplavljeno 10-tak kuća u Mlinskoj ulici, ali pravo potopljeno, a nakon analize održali su tiskovnu konferenciju i medijima priopćili što se ponovno dogodilo, sa zaključkom, ali na žalost događat će se i dalje.

Zaključak svega je da su za sve krive klimatske promjene, a to što se po priznanju predstavnika Hrvatskih voda kanali ne čiste 20-tak godina, jer ti kanali su u ingerenciji države, koja za njih ne izdvaja sredstva, pa se i ne čiste. Zbog toga je poplavljena Mlinska ulica u svom donjem dijelu, koja je zbog zaista velike količine kiše koja je pala na poljoprivredne površine, dobila svu tu vodu u svoje kuće i okućnice. Kanal koji je izgrađen prije 20-tak godina upravo da pokupi tu vodu i da ne prijeti opasnost kućama, nije nitko očistio, evo tih 20 godina i već je zatrpan tim silnim naplavinama kroz to vrijeme, pa se jednom morao preliti. Prelijevat će se i ubuduće jer Hrvatske vode za to održavanje nisu od Vlade RH u nadležnog ministarstva dobili novac za održavanje takvih vrsta kanala.

Evo što je o svemu rekao požeški gradonačelnik Željko Glavić: - Po izvješćima svih žurnih službi, bilo je oko 200 poziva, vatrogasci su imali 15 ekipa koje su sanirale posljedice bujičnih poplava. Tri ekipe tvrtke Tekija su bile na terenu zbog saniranja začepljenja na šahtama. Predstavnici Hrvatskih voda su vrlo korektno na sebe prihvatili dio posla koji mogu odraditi, naravno Grad će prihvatiti svoj dio. U kratkom vremenu ćemo riješiti čvorišta koja prave probleme na nekim dijelovima. Rješenje da tog problema uopće ne bude nismo našli, ne postoji nekakav čarobni štapić. Konzultirat ćemo struku kako bi mogli napraviti sve ostalo osim onog što smo utvrdili da treba.  Novo krizno područje Sajmište ima neka moguća rješenja koja vide predstavnici MO, to smo uzeli u obzir naravno. Napravit ćemo sve ono što se može napraviti. Utvrdili smo da ovo nije prvi puta da se ovo događa, bilo je takvih situacija u zadnjih 20 godina, no o očito se u prirodi nešto promijenilo gdje imamo padaline s više od 40 litara, sada je palo 63 litre po četvornom metru. To su ogromne količine u kratkom vremenu. Koliko vidimo i na puno mjesta u Hrvatskoj se događa isto.

Situaciju s odvodnjom oborinskih voda nismo imali bolju nego sad. Napravljeno je dosta kanala i riješeno tih točaka zbog kojih su neke kuće bile poplavljene. Odrađena je i Aglomeracija u Požegi, Tekija nikad nije imala takav sustav odvodnje kao sad. Dok dugoročna rješenja ne budu moguća, mi ćemo napraviti ova kratkoročna u suradnji s Hrvatskim vodama. Građanima možemo jednostavno reći da novonastala situacija jasno ima i nekakve svoje globalne uzroke, ali ovi koji su lokalnog karaktera, njih ćemo rješavati i riješiti. Ovo što je na državnoj razini to ne možemo, ali vjerujem da kad se završi projekt retencija, da nećemo imati taj problem. Sajmište je lakše rješivo, nisam te struke, ali ima više jednostavnih problema koji se mogu riješiti, za razliku od nekih za koje će trebati par godina.

Problem ponovno izbijanja vode i plavljenja stanovnika Vidovaca i Dervišage bit će riješen u "doglednoj" budućnosti. Sada su raspisani natječaji za projekte i oni se rade. Kako smo već pisali Požeško-slavonska županija još nije promijenila Prostorni plan, pa takve akumulacije nisu predviđene. Kad će se početi graditi, e to je već teže pitanje na koje nema nitko odgovor, ali sigurno će plan gradnje biti sadržan u predstojećim planovima za lokalne izbore koji dolaze 2025. godine. Problema ima i u samom odnosu državnih tvrtki, kaže gradonačelnik Glavić, pa HŽ ne da dozvolu Hrvatskim vodama pa prodube kanal jer tu prelazi željeznička pruga, a kad će dozvoliti, to nitko nezna. Iako znamo da su državna poduzeća "država u državi" ona pokazuju svoje mišiće i jedna prema drugom poduzeću.

Građani se ipak ne mogu žaliti, ostaje im samo da trpe, jer detektiran je problem - klimatske promjene.

POŽEGA - U ponedjeljak, 5. lipnja 2023., u 7:00 sati, započeo je štrajk zaposlenih u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu na razini cijele Hrvatske, pa tako i u Požegi. Štrajk se organizira u svim tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojima SDLSN RH (sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika) ima svoje članove, a uz članove, u štrajku mogu sudjelovati  i ostali službenici i namještenici koji mu se dobrovoljno pridruže.

 - Tražimo povećanje plaće za 400 eura i reguliranje pregovaranja za službenike i namještenike u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu.

Većini građana će zahtjev za povećanjem plaće za navedeni iznos djelovati puno, ali isti ti građani trebaju biti svjesni da je plaća službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti vjerojatno najniža plaća u RH. Namještenikova plaća je uglavnom  ispod zakonom propisanog iznosa minimalne plaće i kreće se oko 530 €, dok npr. upisničar/upisničarka sa radnim stažom od 30 godina ima plaću u iznosu od 650 €.

Vlada RH tijekom postupka mirenja nije predložila pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka te o tome nije postignut sporazum. Stoga članovi obavljaju samo nužne poslove koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva.

Nakon što smo imali priliku vidjeti štrajkove u obrazovnom sustavu, u zdravstvenom sustavu, kao i „bijeli štrajk“ sudaca, svih onih koji imaju plaće neusporedivo veće od plaća službenika i namještenika u sudovima, te kojima su zahtjevi ispunjeni od strane Vlade, neshvatljiva nam je i ponižavajuća bila odluka resornog ministarstva i Vlade RH da pred Županijskim sudom u Zagrebu zatraže izricanje privremene mjere zabrane štrajka, kao i ustrajanje na tezi da je štrajk nezakonit.

Županijski sud u Zagrebu odbio je tužbu Republike Hrvatske za zabranu štrajka, odnosno, Županijski sud u Zagrebu  presudio je da je štrajk u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu zakonit. U ministarstvu pravosuđa i uprave prezentirana nam je i odluka Vlade RH o isplati privremenog dodatka na plaću za sve službenike i namještenike u državnoj službi, po kojoj će plaće rasti od 60 do 100 €. SDLSN RH podržava najavljeno povećanje, no ono nije vezano uz naš zahtjev za povećanjem plaće za 400 €.

Ipak, na najavljeno povećanje od 100 €, korigirali smo svoj zahtjev, te je on sad 300 €.

Shodno svemu gore navedenom, štrajk SDLSN RH radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova se nastavlja do ispunjenja zahtjeva - ističe  Goran Šojat Sindikalni povjerenik Županijskog suda - Stalna služba u Požegi i Općinskog suda u Požegi.

POŽEGA - U vatrogasnom domu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Požega održana je Redovna godišnja Skupština Vatrogasne zajednice Grada Požega. Vatrogasnu zajednicu čine DVD Požega, DVD Gornji Emovci i Javna vatrogasna postrojba Grada Požege. Na Skupštini uz članove skupštine iz ove tri vatrogasne organizacije nazočili su i čelnici Vatrogasnih centara s područja Požeštine, te čelnici VZ Požeštine i VZ Požeško-slavonske županije.

Sve je pozdravio predsjednik VZ Sebastian Galiot, a zapovjednik Dalibor Hrunka je iznio izvješće o radu u protekloj godini. U protekloj godini VZ je imala na raspolaganju nešto preko 100 tisuća eura s kojima je financirala potrebe svojih članica, kroz redovne aktivnosti, ali posebne potrebe u radu vatrogasnih društava.

Vatrogasci VZ su izašli na 191 intervenciju, od čega 68 na požar, 101 tehnička intervencija, akcident 1, 15 izvida na terenu, ali na žalost i izlazak na 8 lažnih dojava. Imali su i još 229 raznih aktivnosti, najčešće na dovozu vode 113, preventivnim osiguranjima 115 te 11 raznih usluga za lokalnu zajednicu, tvrtke i građane. Sveukupno bilježe 422 intervencije u 2022. godini.

U prošloj godini vatrogasci VZ održali su i dvije velike vježbe, gdje su uvježbavali rad s vodnim motornim pumpama, postavljanje box barijera i brana u sistemu vodom protiv vode. Sudjelovali su u svim vatrogasnim obilježavanjima u Mjesecu zaštite od požara, a redovno pohađaju i sve potrebne edukacije i specijalizacije za svoje članove. kako imaju i postavljeno vatrogasno vježbalište često ga koriste u vježbama, ali i zajedno s drugim postrojbama koje ugošćuju na vježbalištu ispred Vatrogasnog doma.

Zapovjednik je na kraju napomenuo da vatrogasne ljestve koje koriste bilježe preko 40 godina, kao i vatrogasno vozilo za šumske požare, te bi trebali hitno razmisliti o zanavljanju tih vozila jer svaki dan mogu zakazati, a poseban problem bi nastao da se to dogodi na stvarnoj vatrogasnoj intervenciji.

Sva izvješća su jednoglasno usvojena.

Počasni predsjednik Šimun Miletić je istakao i upozorio da je potrebno više razraditi u analizi podatke o snazi, kadrovima, njihovim obukama, vozilima, te ukupnoj spremnosti svih vatrogasaca u VZ grada Požege.

Predsjednik VZ županije Dragutin Žnidarec pohvalio je sve članove ove Vatrogasne zajednice na velikom broju intervencija koje su odradili na terenu, ali i upozorio da se povede još veća pažnja sigurnosti i zaštite vatrogasaca koji idu na intervencije.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog  -

U četvrtak 8. lipnja 2023. oko 17 sati u blizini mjesta Gradski Vrhovci, 60-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te sletio u putni kanal.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA - Danas poslijepodne oko 17,30 Požeštinu je ponovno pogodilo siloviti nevrijeme. Došlo je vrlo brzo sa jakim vjetrom i velikom kišom, a onda je uskoro krenula i tuča. Led je padao gotovo 30-minuta i zaista prekrio zemlju, sve je zabijelio kao snijeg zimi. Velike količine kiše naravno da će napraviti problema s bujičnim vodama i neočišćenim vodotocima i kanalima.

Za svu poljoprivredu, povrtlarstvo i voćarstvo ovo nije bilo dobro, no mi zaista sada nakon što više nemamo nikakvu obranu od tuče možemo samo gledati kako nam stradavaju poljoprivredne površine.

Kasnije ćemo izvijestiti o količini padalina i gdje su najveće štete.

POŽEGA - Povodom obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Grada Požege koji će se održati 13. lipnja, gradonačelnik Požege dr. sc. Željko Glavić u Gradskoj vijećnici primio je danas predstavnike Udruga hrvatskih branitelja proizašlih iz Domovinskog rata i Koordinacije udruga hrvatskih branitelja. Obilježavanje Dana branitelja grada Požege provedeno je prvi puta prošle godine.

.Okupljeni su govorili o važnosti prenošenja informacija o Domovinskom ratu na mlađe generacije. Dan hrvatskih branitelja Grada Požege trajno je uvršten u kalendar događaja Grada Požege kako bismo odali počast i trajno sjećanje na osnivanje jedne od jedne od najstarijih postrojbi iz Domovinskog rata.

POŽEGA - Središnji državni ured za demografiju i mlade je u ožujku ove godine objavio Poziv „Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2023. godini“. Cilj programa je provođenje poticajne demografske i obiteljske politike.

Odlukom o raspodjeli financijskih sredstava za projekte usmjerene na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2023. godini od 02. lipnja 2023.godine, Gradu Požegi odobrena su sredstva u iznosu od 22.688,31 eura.

Grad Požega će financijsku potporu iskoristiti za ulaganje u objekt dječjeg vrtića „Cvjetna livada“. Projektom će se unaprijediti postojeći kapaciteti vanjskog terena i igrališta dječjeg vrtića kako bi se omogućila raznolikost prostora za igru te doprinijelo poboljšanju sigurnosti djece na vanjskom prostoru. Na taj način će se pridonijeti poboljšanju materijalnih uvjeta i podići kvaliteta pedagoških standarda. Ukupna vrijednost projekta je 42.727,50 eura.

– Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 9. lipnja 2023. četiri nove prigodne poštanske marke„Hrvatska marijanska svetišta“ s prikazom motiva dvaju svetišta: eksterijera svetišta Gospe od Otoka u Solinu i oltarne slikeGospa s Djetetom na prijestolju autora Giuliana Zassa te eksterijera svetišta Majke Božje Karmelske u Svetoj Gori pokraj Gerova i kipa Majke Božje Svetogorske, bidermajerske figure iz 1847. godine. Autorica prigodnih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a fotografije su snimili Štefan Brajković (Sveta Gora – interijer i eksterijer) i Zoran Alajbeg (Gospa od Otoka – interijer).Marke su izdane u arčićima od 8 maraka i s jednim privjeskom u nakladi 30 000 primjeraka po motivu. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 0,47 eura. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letkanapisala je akademkinja Željka Čorak.

      Svetište Gospe od Otoka u Solinu

Za razliku od ostalih marijanskih svetišta, crkva Gospe od Otoka u Solinu nosi naziv prasvetišta. Ona je najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj. Posjetio ga je, 1998., i papa Ivan Pavao II. Otočić u rukavcima rijeke Jadro, na kojemu se crkva nalazi, sažet je kontinent: površina njegova prostora nerazmjerno je malena prema golemoj dubini njegova vremena. Po nekim je pretpostavkama taj otočić prvo mjesto na kojemu su se naselili Hrvati nakon što su došli u te krajeve: zatečeno rimsko ziđe moglo je njihovu naselju pružiti zaštitu. Ispod i okolo današnje crkve nalaze se slojevi potonulih stoljeća.

Crkva Gospe od Otoka jednostavna je i skladna jednobrodna neorenesansna građevina mnogokutnog svetišta. Projektirao ju je splitski arhitekt i slikar Emil Vecchietti (1830. – 1901.). Na oltaru se nalazi slika Gospe od Otoka, koju je 1881. naslikao talijanski slikar Giuliano Zasso (1833. – 1889.).

On se formirao u venecijanskoj Akademiji di Belle Arti, pod utjecajem neoklasicističkog slikara Girolama Michelangela Grigolettija, a usavršavao se u Rimu. Okrunjena tamnokosa Gospa, lijepog i sabranog lica, sjedi na prijestolju, odjevena u crvenu haljinu i modri ogrtač; u krilu drži malog, tamnokosog i kovrčavog Isusa u bijeloj haljini, također okrunjenog. Gospa je pogledom više uronjena u sebe nego u išta oko sebe, dok je mali Isus sav usmjeren gledatelju. Oba su lica individualizirana i reklo bi se portretna. U pozadini slike krajolik je s tankim stablima, gotovo sav od predvečernjeg neba koje se sprijeda već tamni, a u dubini su mu rumeni oblaci.

    Svetište Majke Božje Karmelske na Svetoj Gori kraj Gerova

Od davnina planinski vrhovi bili su smatrani svetima; zbog blizine nebu, zbog teškoće uspona, zbog dominacije pogleda nad dalekim i širokim svijetom. Na mnogim su vrhuncima sagrađena svetišta, koja daljine obilježavaju svojim čudesnim zračenjem. Jedno je od takvih svetišta crkva Majke Božje Karmelske, odnosno, kako se u narodu naziva, Majke Božje Svetogorske. Brdo Sveta Gora nalazi se kraj Gerova u Gorskom kotaru; visoko je 975 metara; obraslo je mješovitom, crnogoričnom i bjelogoričnom šumom, koja mijenja boje u razna doba godine. Na samom vrhu uzdiže se Marijino svetište. Do njega se, u zadnjoj dionici uspona, dolazi širokim stubištem, između kapelica s postajama Križnoga puta. Još donedavna oko crkve su rasla visoka stabla, i njihova je sjena blažila umor hodočasnika. Danas više nema stabala ni sjene, svjetlost obavija zdanje sa svih strana, a ono, sa svojim stubištem i kapelicama, iz ptičje perspektive, koja nam je postala tako dostupna, izgleda poput velike razvedene skulpture na tamnom postamentu. Gotovo je nestvarna ljepota svijeta što se oko Svete Gore razastire. Iz te točke, s koje se u nedogled vide modri planinski lanci i crna boja šuma, čini se kao da još imamo beskrajno mnogo nedirnutog prostora i beskrajno mnogo šume. Ta iluzija jedna je od nagrada uspona na Svetu Goru.

Crkva Majke Božje Karmelske, ili Svetogorske, nalazi se u planinama, ali jednako pripada moru: drvosječama, pomorcima, ribarima. Na njezinom oltaru nalazi se natpis „Zdravo Zvijezdo mora, Majko Čudotvorna“.

Priča kaže da su pastiri, prolazeći sa stadom, na jeli našli pričvršćen Gospin kip. Pred taj su kip dolazili moliti. Jednom su zatekli svoje ovce kako se pred Gospom klanjaju. Pokušali su ih otjerati, ali ovce su stajale kao ukopane. Prestrašeni pastiri spustili su se k župniku i ispričali mu neobičan događaj. Župnik se vratio s njima i sam vidio ovce koje se klanjaju. Uzeo je kip i odnio ga u Gerovo u crkvu. Kip je međutim nestao iz crkve i vratio se na svoje stablo. To je shvaćeno kao znak i poruka, pa je na mjestu gdje je na jeli nađen kip sagrađena crkva… Visoko nad svijetom Majka Božja Karmelska, ili Svetogorska, živo je hodočasničko mjesto. Ona se nalazi negdje između visine, dubine i daljine, i kada zazvoni njezino snažno i prekrasno zvono, oblijećući vrhunce i doline, sve se te dimenzije odjednom nađu spojene.