Prikazujem sadržaj po oznakama: lipik

Međunarodna razmjena pastuha za poboljšanje genetike

 LIPIK – Državna ergela Lipik ovih je proljetnih dana dobila privremenog stanovnika, pastuha Conversano Toscana, a očekuje dolazak još jednoga. - Oni će neko vrijeme biti kod nas na ergeli u sklopu međunarodne razmjene među državnim ergelama. Naime, obzirom da smo sad članica EU, dobili smo mogućnost razmjene genetskog materijala što je za nas jako bitno. Ovaj pastuh Conversano Toscana je radio u španjolskoj školi jahanja u Beču, a to je najveći stupanj školovanja konja za visoku dresuru, on ima preko 100 ždrebadi i njegovi sinovi i danas rade u španjolskoj školi jahanja u Beču. Moramo ponovo naglasiti razliku u uzgojima među lipicancima - mi uzgajamo klasičnog lipicanca namijenjenog prvenstveno jahanju i dresuri a ne zaprežnom sportu. To je naše bogatstvo u Hrvatskoj jer ima dvije državne ergele, jednu koja je orijentirana prema zaprežnom sportu, sportskom lipicancu, i klasičnu ergelu, našu, koja bi u budućnosti trebala biti namijenjena klasičnom jahanju i dresuri. Dakle, Conversano Toscana je u vlasništvu državne austrijske ergele lipicanaca Piber a očekujemo i pastuha iz državne ergele Lipica u Sloveniji i oba će se koristiti za pripust u državnoj ergeli Lipik – objasnio je upravitelj ergele Damir Jakšić.
Na ergeli u Lipiku trenutno je 57 grla, Oko 30 posto od tog broja su konji vraćeni iz Srbije a ostali su se proteklih godina ždrijebili u Lipiku. Slijedećih mjeseci očekuje se nova ždrebad no, oni neće svi ostati na ergeli. - Pravimo redovito odabir grla koja ostaju u rasplodu. U svim uzgojima imate ona koja su dobra, koja su osrednja i koja su loša. Prema tome, svake godine dobijete 12 do 15 ždrebadi i od njih se za ergelski uzgoj odabere pet najboljih. Ostaje nam uvijek 7 do 10 ždrebadi koji nisu za daljnji uzgoj i koje onda prodajemo privatnim uzgajivačima diljem Hrvatske pa i u Bosnu. Treba također imati na umu da stariji konji ugibaju, odlaze, dakle, s ergele prirodnim putom i mogu reći kako je naša ergela koncipirana na kapacitet od 55 do 60 grla – kaže Jakšić, koji dodaje kako se u suradnji s Poduzetničkim centrom Pakrac i Gradom Lipikom trenutno izrađuje Strategija razvoja ergele koja bi trebala biti gotova za oko mjesec dana.

SIMPOZIJ U LIPIČKOJ BOLNICI "MULTIPLA SKLEROZA I NEUROREHABILITACIJA" -

LIPIK - Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik je organizirala simpozij pod nazivom "Multipla skleroza i neurorehabilitacija". Prisustvovalo mu je 60-ak zdravstvenih radnika iz cijele Hrvatske a ravnatelj bolnice Darko Kelemen skup je iskoristio kako bi još jednom iznio planove te zdravstvene ustanove po kojima žele postati hrvatski centar za rehabilitaciju oboljelih od multiple skleroze!
Specijalna bolnica Lipik, istakao je ravnatelj, danas kadrovima, opremom, rezultatima u liječenju i odnosom prema pacijentima, sve više dobiva na ugledu u stručnim krugovima i među pacijentima. - Viziju svog razvoja postavili smo upravo u onome u čemu smo godinama bili najbolji a to je liječenje i rehabilitacija oboljelih od neuroloških stanja i bolesti. Uz rehabilitaciju nakon moždanog udara i ostalih neuroloških stanja i bolesti, Specijalnu bolnicu Lipik vidimo kao centar za rehabilitaciju i liječenje oboljelih od multiple skleroze. Projekt Lipika kao ovakvog centra nije vizija bez temelja. Iz godine u godinu bilježimo porast bolesnika oboljelih od multiple skleroze koji se rehabilitiraju u našoj bolnici a dolaze iz svih hrvatskih županija. Samo u zadnje 4 godine taj broj je porastao preko 40 posto – istakao je ravnatelj Darko Kelemen. Dodao je također kako njega i djelatnike bolnice ne zanima prosječnost nego oni žele biti – izvrsni!
Specijalna bolnica i Toplice Lipik ima 200-godišnju lječilišnu tradiciju no, njeni objekti su 1991. godine pretrpjela veliku direktnu i indirektnu štetu. S dva liječnika specijaliste i desetak zdravstvenih radnika krenulo se od nule. S godinama, a osobito posljednjih nekoliko, intenzivno se radilo na obnovi objekata te kadrovskom osposobljavanju. Trenutno o liječenju se brinu liječnici specijalisti - 7 fizijatara, 2 neurologa, 1 internista, te logoped-defektolog, fizioterapeuti, radni terapeuti, medicinske sestre i drugi djelatnici, ukupno njih oko 200. 

U četvrtak, 13. ožujka 2014 godine, oko 8.30 sati, u Lipiku, u Frankopanskoj ulici, 56-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Fiat“, daruvarskih registarskih oznaka prilikom kretanja nije držao vozilo na dovoljnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika te je zahvatio putnu bankinu i sletio u putni kanal kojom prilikom je udario i oštetio betonsku cijev u vlasništvu 54-godišnjaka. Nakon nesreće 56-godišnjak je vozilom napustio mjesto događaja a da nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je upravljao no ubrzo je pronađen od strane policijskih službenika i protiv njega slijedi obavezni prekršajni nalog.

U utorak, 11. ožujka 2014. godine, oko 22.20 sati, u Pakracu, u Ulici Krndija, 34-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 0,63 g/kg upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, daruvarskih registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake već je desnim kotačima zahvatio istočnu putnu bankinu prilikom čega je vozilom udario u betonski most u vlasništvu „Hrvatskih cesta“ uslijed čega je došlo do prevrtanja vozila na krov. U prometnoj nesreći 34-godišnjak je lakše tjelesno ozlijeđen i protiv njega slijedi obavezni prekršajni nalog.
Također se tijekom jučerašnjeg dana dogodila jedna prometna nesreća s materijalnom štetom u Pleternici u Ulici Kralja Zvonimira.

Narušavanje javnog reda i mira

U utorak, 11. ožujka 2014. godine, oko 15 sati, u Poljani, u Ulici Antunovačka u dvorištu, 74-godišnjak je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,33 g/kg verbalno napao 77-godišnjeg susjeda. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 74-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Provedeno kriminalističko istraživanje

Provedenim kriminalističkim istraživanjem nad 47-godišnjakom sa područja općine Pleternica utvrđene su osnove sumnje da je počinio kazneno djelo „Povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje“ jer kao direktor trgovačkog društva nije u zakonskom roku pa sve do danas podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nadležnom trgovačkom sudu iako je račun trgovačkog društva neprekidno blokiran od ožujka 2009. godine. Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Pronalazak neeksplodiranih ubojitih sredstava

U petak, 7. ožujka 2014. godine u Pakracu u Kalvarija ulici u šumskom predjelu policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu uništio je tromblonsku kumulativnu minu zaostalu iz Domovinskog rata koja nije bila sigurna za transport, a koju je dan ranije oko 15 sati prilikom sakupljanja smeća pronašao 40-godišnjak.

Teška krađa provaljivanjem

U razdoblju od 20. veljače do 7. ožujka 2014. godine u Vetovu u Požeškoj ulici nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u garažu 66-godišnjaka te iz nje otuđio radni alat. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

Bijeg s mjesta prometne nesreće

U petak, 7. ožujka 2014. godine oko 10,15 sati u Pleternici u Ulici Ivana Šveara 65-godišnja vozačica osobnog automobila marke „Daewoo Matiz“, požeških registarskih oznaka, uslijed nepropisne vožnje unatrag sa obilježenog parkirališnog prostora na

POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA HLADNJAČU VRIJEDNU 3 MILIJUNA EURA U LIPIČKOJ INDUSTRIJSKOJ ZONI -

LIPIK – U poduzetničkoj zoni u Lipiku položen je kamen temeljac za hladnjaču koju će izgraditi splitska tvrtka Frutaria d.o.o. Vrijednost investicije je 3 milijuna eura od čega je kroz program IPARD osigurano 500 tisuća kuna. Ostatak će dati tvrtka Frutaria koja je, inače, u 50 postotnom ruskom vlasništvu. - Želim se zahvaliti Slavoniji i Slavoncima što su nas primili u svoje okrilje. Veseli me najviše to što će "Frutaria" zaposliti petnaestak ljudi i tako im dati hranu direktno a usto omogućiti još jednom velikom broju otkup plodova njihovog rada i tako im omogućiti da ostanu na ovoj zemlji. Neka je u budućnosti još više ovakvih projekata koji će pomoći požeško-slavonskoj županiji da ide naprijed a samim time će se pomoći i Slavoniji i cijeloj Hrvatskoj - rekao je suvlasnik i direktor Frutarije Zlatko Matijašević.
Hladnjača s tzv. ULO komorama imat će kapacitet 3.000 tona i bit će najveća u zapadnoj Slavoniji. U nju će se skladištiti sve vrste voća, od jabuka, krušaka, marelica... za koje je osiguran plasman na rusko tržište. Prisutne na svečanosti pozdravili je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. - Dragi investitori hvala vam što ste došli u ovaj grad, u Slavoniju. Vjerojatno ste čuli, ovdje su još nedavno časni ljudi branili svoju domovinu a danas evo, sa časnim ljudima želimo domovinu i izgraditi. Zahvaljujem se što ste se odlučili za prostor gdje ćete pronaći osim dobrote, ljubavi i prijateljstva vrijedne ljude koji žele svojim rukama, znojem, marom i brigom izgraditi ovaj kraj – rekao je Alojz Tomašević.
Tvrtka Frutaria u drugoj fazi projekta namjerava i dograditi hladnjaču te povećati kapacitet na 10.000 tona. Također planira i podizati vlastite voćnjake na lipičkom području. Kamen temeljac zajednički su položili Zlatko Matijašević i Alojz Tomašević a uz kamen, u temelje su ugrađeni i novčići te boce šljivovice i votke. Svečanosti su prisustvovali i ruski investitori Andrej i Maksim Citrinović.

NK LIPIK NASTAVLJA S NATJECANJEM -

LIPIK – Nakon što je sada već bivša uprava NK Lipik podnijela ostavku i ključeve stadiona predala gradonačelniku Vinku Kasani pustile su se u javnost priče kako će gotovo svi igrači seniora napustiti klub što bi praktički značilo istupanje iz 3. HNL Istok. Nadzorni odbor kluba u kojem su gradonačelnik Lipika Vinko Ksana, Antun Haramija i Renato Marinić se prihvatio posla i održali su sastanak s većinom igrača, kako bi s njima dogovorili nastavak suradnje bez obzira na vrlo tešku financijsku situaciju. Nakon sastanka atmosfera je u klubu vrlo optimistična i slijedom toga većina igrača je prihvatila ponuđene uvjete i razumjeli su okolnosti u kojima se klub našao. No za nastavak suradnje nisu bili Matej Kraljević, Tomislav Golubić i Ante Starčević i oni su uzeli ispisnice, a nastavak suradnje se nije ponudio treneru Željku Rebroviću. Odlučeno je da će se tijekom veljače održati godišnja skupština kluba, na kojoj će se izabrati novi upravni odbor, a kako je krajnje vrijeme za početak priprema Nadzorni odbor je za trenera seniora imenovao Dinka Bešlića, koji je s igračima u subotu održao prvi trening. Uz Bešlića na prozivci su bili: Krizmanić, Brisinello, Pleša, Rekavić, Poliganović, Kužilek, Kašljević, Kurjaković, Poleto i Podunavac. Zbog radnih obveza izostali su Cerovečki, Krenek, Hofman, Šugić i Beckerat, a još se oko nastavka igranja pregovara s Mariom Komljenovićem.

LIPIČKA BOLNICA DOBILA OBNOVLJENI OBJEKT DEPANDANSE VRIJEDAN 15,5 MILIJUNA KUNA -

LIPIK - Još jedan objekt u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik je obnovljen i službeno otvoren za korištenje. Riječ je o tzv. Depandansi u čiju je obnovu uloženo 15,5 milijuna kuna. Od tog iznosa čak 7 milijuna kuna osigurala je bolnica. - I nije to jedini novac koji smo uložili u samoobnovu. Sama bolnica proteklih je godina u obnovu uložila 20 milijuna kuna. Nismo taj novac dobili na lotu nego smo ga zaradili marljivim i samoprijegornim radom. Inače, vrlo smo ponosni i uzbuđeni činjenicom da je Depandansa prva smještajna jedinica u Bolnici Lipik koja je u potpunosti sanirana i rekonstruirana u zadnjih 40-ak godina – kazao je ravnatelj Darko Kelemen te dodao kako bolnicu u budućnosti vidi kao Toplice Lipik, odnosno centar za liječenje i rehabilitaciju oboljelih od multiple skleroze i ostalih neuroloških bolesti.
Objekti Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, teško oštećeni u ratu, počeli su se obnavljati 1993. godine a Ministarstvo zdravlja ih u tome intenzivno prati od 2005. godine otkada je, putem kredita Svjetske banke, za lipičku bolnicu osiguralo 41 milijun kuna. Tim sredstvima već su obnovljene Mramorne kupke i zgrada fizikalne terapije. Na svemu što su do sada učinili na obnovi bolnice Lipičanima su čestitali župan Alojz Tomašević i pomoćnik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik.
- Podatak da je bolnica sama u obnovu uložila 7 milijuna kuna dokaz je poslovne uspješnosti uprave bolnice i ja im želim da nastave raditi na taj način. Posebno me raduje da su kao svoj glavni cilj istakli izvrsnost - rekao je Zdravko Ronko koji je na svečanosti otvaranja Depandanse govorio kao izaslanik predsjednika Sabora RH. On je službeno i otvorio novouređeni objekt u kojemu je suvremeno opremljen odjel sa 39 postelja. Lipička bolnica ukupno raspolaže s oko 200 kreveta od kojih je dio 'na tržištu'.

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, nakon 6 mjeseci obnašanja dužnosti u županiji  -

PIŠEMO JEDNU SASVIM DRUGU PRIČU, JEDNU POSEBNU DIVNU PRIČU NAŠE BUDUĆNOSTI

Prošlo je 6 mjeseci kako je na čelo Požeško-slavonske županije izabran Alojz Tomašević. Zapitali smo ga što je zatekao u županiji svojim dolaskom, te što ga danas najviše zaokuplja u poslu župana?

 - Točno 6 mjeseci je iza nas, moram reći kako vrijeme brzo prolazi, ali sam zadovoljan i sretan jer mislim da sam ga nastojao na najbolji način iskoristiti kako bih ušao u probleme upravljanja ovom županijom po svim elementima. Vama je vrlo dobro poznato mi smo zajednički surađivali da sam nastojao od prvog dana biti na onoj crti o kojoj sam govorio, a to je gospodarstvo i gospodarstvenici. Svih ovih proteklih mjeseci o tome govorimo, a između ostalog obilazimo, analiziramo i zajednički nastojimo rješavati probleme koje naši gospodarstvenici imaju, samim time i naša županija. Jedan iskorak koji smo učinili mislim da je prepoznatljiv, jer dobivam povratnu informaciju od naših arhitekata ili ljudi koji se bave sa građevinom, a evo aktualna je upravo legalizacija kao jedan od ključnih momenata. Prije svega u našem odjelu za urbanizam malo smo drugačije presložili sustav rada. Naime izbacili smo onaj poznati model uredovnog radnog vremena, njegovo radno vrijeme je upravo onoliko koliko radi županija tj. od 7h do 15h, a dapače po potrebi djelatnici ostanu i duže raditi, ako je u pitanju pripremiti program i projekt ili izdati dozvolu itd. Povratna informacija od ljudi sa terena je apsolutno pozitivna, ja mogu reći da sam osobno zadovoljan sa djelatnicima koji taj posao obavljaju, jasno ne daju svi najviše od sebe, može i više. Naime ima tu jedan problem, pisao sam ministarstvu graditeljstva i ministarstvu financija da bi ubrzali postupak legalizacija da nam daju samo odgovor, da ako bi zaposlili još dio djelatnika, dali to ulazi u masu plaća. Vi znate da mi nažalost još uvijek probijamo masu plaća od 20%, dakle nismo dobili niti tumačenje da ili ne. Od prosinca prošle godine primili smo 4 mlada pripravnika koji su bili volonteri, a od 01.01. u našem uredu za rad prošli obuku i program obučavanja i krenuli su na teren upravo ovaj mjesec i očekujem potporu za njih od 1.600 kuna da bi pomogli u timovima jer smo napravili drugačiju reorganizaciju, dakle timovi koji točno znaju u kojem se smjeru treba pokrenuti legalizacija. S obzirom da je potreba da se ubrza postupak legalizacije mi ćemo i dalje ići proširiti se sa brojem ljudi koje ćemo uvesti u našu županiju vjerojatno u naredni mjesec dva ili tri, samo s tendencijom da se ubrza postupak legalizacije. Legalizacija je jasna smjernica ali i  tko god želi investirati jasno ima prioritet, i u tom djelu nema zapreke i ponosan sam što se odradio znatan broj, već negdje gotovo 1.000 legaliziranih objekata, a sa druge strane smo možda malo stavili sa strane određeni broj objekata, one sitne garaže, šupe itd, nismo bacali fokus i dizali napore da bi se to legalizirao, osim posebno ako su ljudi imali namjeru i želju. Mislim da ćemo sada upravo pripomoći da i taj dio podignemo čisto zbog djela i statistike. S druge strane nas dio ljudi građana moli da ne žurimo sa legalizacijom, jer znate treba i platiti dio sredstava, znači on se prijavio zakonske okvire poštuje, a kaže kada dođe za plaćanje traže još odgodu. Mi poštujemo dakle i tu situaciju i tu varijantu.

Sa kojim predispozicijama ste došli u županiju, koje stanje ste očekivali s obzirom na poznate priče o teškom stanju u županiji i proračunu?

 - Ono što je dobro bilo i što sam znao od prethodnika, što sam naslijedio je stanje u županiji o proračunu i problematici. Naš proračun nije velik, izvorni proračun je relativno mali. Nažalost ono što sam znao to su upravo kreditne obveze iz prošlih vremena. Međutim kada sam dobivao informacije zašto su se dogodile upravo te kreditne obveze onda sam i sam zaključio možda je to tako moralo i biti, no nakon 6 mjeseci sad stvarno znam i vidim da gotovo sve probleme što županija ima sada imati će i narednih 7, 8 godina plaćanja skoro 5 milijuna kuna kredita, stvarno nije tako moralo biti. Da je bilo pameti, volje i htjenja dakle prije 7 godina kada je SDP bio na vlasti nije se trebalo uništavati, ni Županijska uprava za ceste, a samim time opteretiti županija. To govori da se moglo drugačije pristupiti, prvo ako nije dobar model i način upravljanja promjeni direktora, pronađimo čovjeka koji to može. Neka projekti idu dalje jer je puno posla bilo otpisano. U svakom slučaju prošlu godinu mi smo, ajmo reći završili dobro, nismo bili ni u blokadi, dobili smo i kreditni rejting. Prošle godine u 12 mjesecu dobili smo odluku od banaka da nismo više u kategoriji nemogućnosti nikakvog zaduženja, dapače sad smo i interesantni kao jedinica samouprave koja može stabilizirati svoje obveze i svoje dugove i to je dobro. To ne znači da ja imam namjeru zaduživati, ne nikako nemam namjeru, nego ove godine smo sami ste vidjeli napravili malo drugačiji proračun i upravo vjerujem da ćemo ove godine malo lakše disati, tako da bi mi mogli dio sredstava kanalizirati prema gospodarstvu itd. Smanjili smo plaće, kako svim dužnosnicima od mene prvog do svih zamjenika i djelatnika i institucijama i ustanovama koje su pod patronažom županije. Nisu to veliki novci, nije to velika svota, ne može se odmah očekivati desetci milijuna kuna uštede, no u svakom slučaju je to dobar smjer, dobar put i zahvaljujem djelatnicima koji su tu prihvatili znajući da je bolje rasporediti teret problema na sve nas nego dati otkaz za sedmero, osmero ljudi. Sa druge strane ja sam upoznat od Lipika, Pakraca do Čaglina, ja sam obišao sve institucije u gotovo svim većim privatnim subjektima sam bio sa direktorima i vlasnicima, razgovarao, a sa druge strane i želimo dalje nastaviti sa suradnjom. Drago mi je da sam upoznao problematiku i dio proizvodnje sa kojim se oni bave i ne bih samo rekao da su to problemi, nego jedna divna priča koja se piše kada vi imate projekt europskih  razmjera koje mi sada upravo očekujemo da će proći drugu, tj. treću fazu spajanja Pakraca, Lipika i Daruvara na bazi toplica po novom nazivu. Lipik specijalna bolnica pozitivno posluje, žao mi je što ZRC nije prihvaćen, investitor ili bolje rečeno vlada Republike Hrvatske nije pronašla modela da on opstane. U redu ići će u stečaj, pa se onda možda pronađe novi model. Vidite da je u Pakracu otvoren novi inkubator dakle to je velika stvar, podizanje novih projekata i mladih gospodarstvenika. Vidite da Pleternica svoj centar stavila u punu funkciju, svojih privrednika i piše jednu sasvim drugu posebnu divnu priču u budućnosti. Dapače i naše Općine, evo Velika izlazi iz svojih problema koji su bili na istoj valnoj duljini kao i županija, ipak izlazi se prema boljem svjetlu, i ovaj investitor koji je ovih dana dobio lokacijsku dozvolu kreće vjerojatno sa radovima na proljeće, u izgradnju hotela, bazena itd. I Općina Kaptol koja je znala prepoznati predpristupne fondove itd. Želja nam je i pokreće se početak rada strategije Grada Požege jer bez Požege teško je i županiji, ona je najveći centralni grad i sigurno mora biti poveznica razvoja našeg gospodarstva u cijelosti. Projekti koji su tu trenutno jesu, dapače i želja mi je da čuvene vinske ceste stavimo u funkciju i ja bi htio da Grad Kutjevo dobije svoje izbore i neka bude novi gradonačelnik ili gradonačelnica koji će znati prepoznati da smo upućeni jedni na druge, bez obzira na političke boje kad je u pitanju gospodarstvo moramo puhati svi u isti rog i zajednički djelovati.

Kakav je vaš osobni pristup toj problematici i vidi li se neki vaš pečat u svemu tome?

Ovdje u županiji ja sam malo drugačije pristupio problematici i radu, možda ja malo energičnije funkcioniram ali je to dobro i smatram da je to sasvim u redu. Temeljnu stvar koju želim i napominjem i od prvog dana je samo bitka za gospodarstvo, sve što budemo činili od planova, od aktivnosti kako pomoći, ne u klasičnom smislu pomoći jer županija nema novaca da ona pomogne gospodarstvu, ali možemo pod pomaganjem, informacijama, strukturnim fondovima, dovoditi ljude i pričati jednu dobru priču o županiji, možemo na taj način pomoći. Evo mi ćemo uskoro dati širi kontekst što je učinjeno od projekata koji su pripremnoj fazi i što je namjera za budućnost tako da možemo govoriti o stotinama milijuna kuna koji se pripremaju za razinu naše županije. Ja sam izdao smjernicu i svim školama, srednjim i osnovnim u kojima je županija osnivač, domovima, institucijama koji su pod patronatom županije da ova godina treba biti godina projekata, godina razvoja, da svaka institucija mora najmanje dva projekata napisati, biti će ih tu i više. Projekt od 50 tisuća kuna i 100 tisuća kuna je divan projekt, pa neka se promjeni fasada, neka se promjene prozori, već smo učinili jednu učinkovitost u tom kontekstu a naše gospodarstvo podizali na noge, i veliki projekti koje zapravo želimo razvijati u budućnosti, vama je poznato da osim bazena Velika želimo staviti u funkciju bivše odmaralište Zvečevo, tu smo dosta učinili i vjerujemo da ćemo u tom narednom periodu dobiti taj kompleks na upravljanje. Nama je namjera brza cesta, taj projekt sigurno ide dalje ne zaustavlja se. Svi projekti koji su predviđene i za Požegu i Pleternicu apsolutno ide se dalje. Ja ću ponoviti da mi prostora za razvoj u našoj cijeloj županiji od Čaglina do Lipika imamo, ako se samo povezujemo a upravo ta poveznica su kao novina, koordinacija gradonačelnika i načelnika, pa razmjenjujemo iskustva i informacije, stavljamo u punu funkciju gradonačelnike načelnike i mene kao župana kroz naše razvojne agencije, kako regionalne na razini županije tako i lokalnih u funkciju gospodarstva. Ja sam siguran ne samo da vjerujemo već sam siguran da će ovakav način rada uroditi plodom. Gospodarstvenici su dobili sigurno polet ulaskom u europsku uniju i vidljivo je to. Evo priprema se jedno znatno ulaganje u našem Plamenu, gdje se proizvodi mogu širiti ili da ne reklamiram poduzeća nema potrebe ali sam bio u svim tim poduzećima i vidio njihove planove razvoja. Spin Valis kao izuzetno jaka i poznata drvna industrija koja počinje sa izgradnjom novog kogeneracijskog sustava. Nama je namjera dovesti još privrednika kao investitora oni koji se žele uključiti u nove izvore energije ne samo po pitanju obnovljive nego dapače i parovoda i toplovoda gdje bi naši građani mogli dobiti jeftinije grijanje u budućnosti. Sigurno je ovo izazov za gospodarstvo i za nas ulazak u Europsku uniju i mogućnost, mogućnost u svakom slučaju ja što dublje ulazim u sustav i analizu kakva će biti ova godina i ona iduća i više sve manje imam skepse nego dapače sve zdušnije mogu govoriti o projektima koji nam slijede. 

Poljoprivreda je naš oslonac budućeg razvoja, gdje smo danas i koja je problematika?

O poljoprivredi, to je priča neispričana a mislim da imamo strašno velike kapacitete i mogućnosti i drago mi je što smo osnovali inicijativni odbor Saveza poljoprivrednih udruga koja će 27. ožujka imati osnivačku skupštinu, dakle sve udruge koje se bave poljoprivredom posložili smo na jednom mjestu gdje će meni biti lakše komunicirati između ostaloga, znate kada je 650 ljudi u jednom savezu kada je to 10. tak udruga koji imaju svaka svoj interes, a sa druge strane možemo zajedno i pisati strategiju u razvoju županije, dapače to su meni i savjetnici, jer ja ne mogu sam. To sam i rekao u kampanji, niti imam namjeru znati sve sam voditi, upravo interes će voditi ljude kroz te udruge da zajednički možemo pisati jedno od djela i novinu u razvoju poljoprivrede.

Koji su to točke i neka pitanja kojima niste zadovoljni?

Kada bih govorili o ljudskom faktoru, to je sad pitanje koliko se tu može dorađivati, ja bih htio da ovi ljudi koji žive na našem prostoru, dakle da ne gledamo samo metodom  što će mi dati država, što mi može pomoći županija i grad. Ja sam znao reći i puno mladih ljudi sam primio koji traže po pitanju posla, to je njihovo apsolutno pravo tražiti, ali mladi ljudi koji su diplomirali ekonomiju, magistrirali ekonomske znanosti koji znaju strane jezike, poznaju materiju, danas trebaju razmišljati i zato ih potičem ne kako dobiti radno mjesto nego kako napraviti radno mjesto. To je budućnost ne sigurno ono čekati tko će mene zaposliti, nego probati pronaći model zaposliti samoga sebe dapače možda prijatelja i susjeda. Svi smo mi svjesni da se nerade veliki poslovi samo sa puno novaca, puno je poslova velikih napravljeni sa nula kuna ili početnici ili ljudi koji su znali i imali ideju kako zaraditi novac. Strukturni fondovi, fondovi koji su predviđeni ovdje, biti će problem kako uči i uzeti novac upravo je to važno. Mi ne trebamo robovati tome što će i kako jedan mali privrednik proizvoditi ili tko će se baviti sa preradom, ne znam napamet ću reći možda će proizvoditi pekmez. Crna slavonska svinja, to je projekt koji mi želimo poticati. U svakom slučaju na ovom se prostoru otvaraju gotovo ne sagledive mogućnosti. Čvarak je nekada bio kategorija loše hrane, danas je to postao jedan brend i žao mi je i vjerujem da ćemo tu pokrenuti još i više jer kroz našu turističku zajednicu i kroz „Slavonsku košaru“ jedan projekt koji zajednički radi Udruga branitelja Pakrac sa našim autohtonim proizvodima, baš od košare do onoga završnog proizvoda biti će predstavljen u Hrvatskoj, koji će se moći distribuirati u sve prostore naše Republike Hrvatske. To je ono što očekujem da se mladi ljudi sve više uključuju ne samo mladi i ostali ljudi koji žele raditi da se sa svojim idejama i razmišljanjima uključe prema meni i dapače prema mojim službama daju nekakvu primjedbu ako nešto nije dobro i kažu, gospodo ja imam ovakvu informaciju i ovakvo iskustvo, ja želim neka dođu i do mene i do službe. Ako čovjek danas neradi a većina mladih ljudi danas ima laptop i poveznicu na internet i ako već ne radiš a imaš bar informaciju pa dođi, pa ajmo zajednički sa našom razvojnom agencijom. Evo i savez mladih pozivam da se pokrenu i dođu do mene, da krenu sa projektima, ne treba samo očekivati da će naša razvojna agencija pisati projekte, nego obrnuto ideju imati onda možemo zajednički razrađivati. To je prednost kod mladih jer daleko brže misle i moraju imati mladenačke hrabrosti, ne smiju ići po metodici valjda ću negdje dobiti posao, on danas mora željeti stvoriti posao. U meni kao županu imaju apsolutnu potporu do ne znam kojih razina.

Politika je za vas koji ste godinama bili u sustavu vojske nešto novo. Iskustvo je pozitivno ili negativno ?

 - Apsolutno pozitivno, upravo ovdje zapravo ja sada nakon dugo godina rada u vojsci u jednom sustavu uređenom, jasnom u sustavu koji ima svoju hijerarhiju koja zna tko što radi i kada, znači pet elemenata tko, što, gdje, kada i kako ? to je između ostalog i dio pitanja i kod vas u novinarstvu, to je ujedno i vojno pitanje. Dakle ja upravo u godinama svojega života i upravljanja velikim sustavima mogu primijeniti upravo ovdje, jer bez dobrog vođenja bez organizacije i planiranja nema niti uspjeha, to su činjenice. Ja dobivam drugu dimenziju ovdje ono što sam htio prije reći ili imao mogućnosti razmišljati ili znati nisam mogao, nisam mogao doći do javnosti, do mikrofona, ljudima pružiti informaciju. Ovdje sebe vidim upravo u ovome smislu kao osobu, hvala bogu imam zdravlja, imam snage, volje i vidim i nastojim zapravo primijeniti ono što vidim što će biti u budućnosti, a budućnost svakom slučaju je za nas i za mene novo stvorena vrijednost, to je upravo proizvodnja. Dakle organizacija u vojsci, pristup ne bojati se, mi kao vojnici nismo imali se pravo bojati, dakle čak niti bojati se rizika ili nečeg u novo ulaziti. Ulazak u NATO suradnju sa zemljama NATO-a nije bio tako jednostavan, po sistemu ono sve se znalo, nije se znalo sve, moj odlazak u Afganistan u Siriju itd. putovanje. Ja sam imao čast da sam išao na pregovore, uvodio Hrvatsku u oružane snage na Golansku visoravan, i na pregovorima ne znajući kud idemo. U redu, pa se to analizira, tako vrijedi i ovdje ovaj ulazak u politiku, ja sebe ne smatram kako ljudi kažu „političar“ da se ja bavim politikom. Politika je tako odabrala, u ime Hrvatske demokratske zajednice koja je mene prepoznala i dala mi šansu da budem čelnik županije i župan. Nastojim da svim tim svojim sposobnostima reorganiziram i pomognem u jednoj kvalitetnoj organizaciji naše županije. Mislim da ću to uspjeti i zato ću stalno pozivati ljude koji mogu žele i hoće da mi budu suradnici i partneri neka se ne boje, nema potrebe što će biti za 20 godina to mi ne znamo, ali ako ne budemo danas promišljali što želimo biti za 20 godina onda nikad to nećemo ni biti. Možda ću reći ovako iskreno i osobno ja nikad nisam razmišljao kada sam krenuo u rat da ću biti general, vidite ako čovjek mladi poručnik nema ambiciju biti general onda ne treba ići u vojsku. Hoće biti ili ne, evo ostvari se, a isto tako nisam ni znao prije 23 godine da ću danas biti župan, ma molim Vas no ako se želi i to se može postići. Čovjek mora voditi ispravan put afirmativan i pozitivan, mislim da pozitivno razmišljanje gotovo u svim stvarima pomaže svima nama i samim time olakšava veći uspjeh.

Županija je u svakom slučaju otvorena svima, pozivate sve na suradnju. U onim prijašnjim vremenima nismo imali baš  izrazitu suradnju, već ne suradnju između lokalnih zajednica, mislite li da je to prošlost ?

 - Apsolutna prošlost, ja sam i javno pozivam i stalno govorim i opet se vraćam, dogovorio koordinaciju gradonačelnika i načelnika jednom mjesečno, možda ćemo jednom preskočiti ako baš teme nisu aktualne itd., ali i kad smo na koordinaciji vjerujte ne postavljam pitanje primjera radi „aha u gradu Požegi je HDZ, vi ste najbolji najpametniji, a recimo u Kutjevo je donedavno gradonačelnik bio iz SDP-a“ moja namjera i to je upravo ruka bila pružena po sistemu interesa da se i Grad Kutjevo i okolina Kutjeva razvija jednako dobro kao i ostali gradovi bez obzira na političku boju. I Čaglin sam obišao, isto želimo dati potporu jer to je predivan kraj i prostor koji je nažalost malo zapostavljen. Ja kao župan ne razmišljam uopće tko je na vlasti, kada bude vrijeme kampanje i novih izbora onda opet na drugačiji način razmišljam, danas ne postoji sigurno i zato je jedna olakšavajuća meni okolnost danas što imamo predivnu suradnju Pakraca i Lipika, Pleternice, Požege, Kutjeva, 5 gradova 5 mladih gradonačelnika i gradonačelnica koji zajednički mogu i razgovaraju metodom „ja ti imam informaciju evo nudim ti ju, dakle gdje Pleternica pomaže Požegi ili obrnuto i svi gradovi u jednoj sinergiji. To nam je zapravo budućnost gdje mi moramo biti svjesni da smo mi upućeni jedni na druge. Županija Požeško-slavonska i Slavonija u cijelosti mi smo jedna malo veća regija do milijun stanovnika, vraćam se ponovno na županiju ako ćemo se mi dijeliti tko s kim danas pije kavu, tko s kime što razgovara, onda imamo samo problem. Iza toga će slijediti nema gospodarstva nema razvoja i iseliti će se mladi ljudi i što će ostati, sami sebi dosta. Ja smatram da trebamo obrnuto raditi, upravo ta povezanost i dobra pozitivna energija i suradnja na razini županije vjera da će to biti pokretač za budućnost.

LIPIK - Splitska tvrtka "Frutaria" d.o.o. ovog će petka otvoriti gradilište buduće hladnjače vrijedne 3 milijuna eura. Objekt će se graditi u lipičkoj poduzetničkoj zoni na površini od jednog hektara koju je ta tvrtka već ranije zakupila. Sam objekt bit će veličine 80x40 metara i u njega će moći stati 32.000 tona voća.
Tvrtka "Frutaria" je u djelomičnom ruskom vlasništvu i bavi se otkupom voća u Hrvatskoj za rusko tržište. U drugoj fazi projekta "Frutaria" planira i sadnju vlastitih voćnjaka u lipičkom kraju. Za sada bi posao u budućoj hladnjači trebalo naći između 15 i 20 ljudi.