Prikazujem sadržaj po oznakama: lipik

IZJAVE IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE UZNEMIRILE LIPIČANE  -

LIPIK -  "Egzistencija sedamdesetak konja, većinom vraćenih iz Srbije, je u pitanju a građani Lipika su uznemireni". Napisao je ovo gradonačelnik Lipika Antun Haramija u trećem po redu dopisu koji je posljednjih nekoliko mjeseci uputio ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini. Na to ga je, uz ostalo, potakla i nedavna izjava zamjenice ministra Snježane Španjol kako se sjedište Hrvatskog centra za konjogojstvo iz Lipika seli u Đakovo te da će đakovačka ergela postati samostalna ustanova. - Niti jednom riječju nije spomenula što će biti s lipičkom ergelom. Ministar mi do sada nije odgovorio niti na jedan dopis iako je očito kako se u ministarstvu raspravlja o ergelama i HCK. Kako je to moguće bez nas? Hoće li nova hrvatska Vlada uništiti ono što ni četnici nisu uspjeli – kazao je gradonačelnik Haramija.

Građane Lipika zabrinjava i neslužbena informacija kako postoji mogućnost da se konji vrate Poljoprivredi Lipik u čijem su sastavu bili prije rata. Udruga Lijepa naša stoga je sazvala na sastanak sve udruge koje djeluju na lipičkom području a na kojemu je zauzet jedinstven stav. - Ergela mora ostati državna. Poljoprivreda je sada privatna firma a ako konje dobiju privatnici s njima mogu raditi što hoće. Mi želimo da se u Lipiku osnuje Memorijalni centar najvećeg stradanja konja lipicanske pasmine u Hrvatskoj i zamolbu smo već uputili Ministarstvu kulture – rekla je Jadranka Šimunović Katunar, predsjednica udruge Lijepa naša. Na informacije iz Ministarstva poljoprivrede reagirao je i Hrvatski savez udruga uzgajivača konja lipicanske pasmine koji su svom dopisu ministru Jakovini navode kako su lipicanci u ergeli u Lipiku vrijedan genetski materijal pasminski isti ali fenotipom i genotipom različit onome u Đakovu. "U uzgoju Državne ergele Lipik nalaze se rodovi kobila kojih u Državnoj ergeli Đakovo nema, a nema ih ni u mnogim europskim državnim ergelama. To je naše suho zlato koje trebamo čuvati kao nacionalno blago"- navodi se u dopisu.

U lipičkoj ergeli trenutno je 86 konja od kojih su 75 lipicanci. Među njima su 24 stara, vraćena iz Srbije a ostalo su mladi konji oždrjebljeni od 2009. do sada. Na upit o sudbini lipičke ergele iz Ministarstva poljoprivrede je pismeno odgovoreno kako se ta problematika razmatra te da će konačnu odluku donijeti Vlada. Inače, dosadašnji ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo- Državne ergele Đakovo i Lipik Pavo Sabolski zatražio je da ga se razriješi dužnosti što je Upravno vijeće te ustanove na nedavnoj sjednici i učinilo.

GRADU LIPIKU URUČENA VRIJEDNA DONACIJA VLADE JAPANA   -

LIPIK - Vlada Japana, u okviru humanitarnoga Programa pomoći za ljudske potrebe u Republici Hrvatskoj, odobrila je donaciju za "Projekt potpore razminiranju Lipika" u iznosu od 80.000 eura. Veleposlanstvo Japana jučer je u svojim prostorijama organiziralo svečano potpisivanje darovnoga ugovora, kojemu su nazočili i gradonačelnik Lipika te požeško-slavonski župan Marijan Aladrović koji se tom prigodom obratio okupljenima, zahvalivši se japanskoj Vladi na vrijednoj pomoći.

Japanska Vlada podupire razminiranje u Republici Hrvatskoj od 2001. godine. Spomenutom donacijom od 80.000 eura razminirat će se područje od 55.000 četvornih metara oko grada Lipika i pridonijet će sigurnosti tamošnjega stanovništva te potaknuti razvoj lokalne zajednice. U ime ITF Enhancing Human Security, Darovni ugovor potpisao je Dorijan Maršič. U ime Vlade Japana, svaki je darovni ugovor pojedinačno, a bilo ih je ukupno pet, potpisao je veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj, Nj.E. gospodin Masaru Tsuji.

Vlada Japana je kroz još jedan projekt pomogla našoj županiji, zajedno s Brodsko-posavskom županijom. Riječ je o Projektu poboljšanja društvenih sadržaja, kako bi se izbjegle opasnosti od mina u naseljima Slavonski Kobaš, Trnjanski Kuti, Brestovac i Zakorenje. Osigurana je oprema za dječja igrališta, i to u iznosu od 16.015 eura, što će omogućiti sigurnost dječjoj igri i udaljiti ih od minskih polja. Projekt će provesti Hrvatski Crveni križ, u suradnji s područnim uredima u Slavonskom Brodu i Požegi.

ZA PROJEKT "STAZAMA LIPICANCA I KUNE" IZ EU BESPOVRATNO 3 MILIJUNA KUNA  -

OMANOVAC -  Grad Lipik kao provoditelj projekta "Stazama lipicanca i kune", te grad Pakrac i Poduzetnički centar Pakrac kao partneri, dobili su za taj projekt iz pretpristupnog fonda IPA Europske unije bespovratno oko 386 tisuća eura (2,9 milijuna kuna). Ugovor o tome u planinarskom domu na Omanovcu potpisali su gradonačelnici Lipika i Pakraca Antun Haramija i Davor Huška, te direktorica Poduzetničkog centra Vida Iličić. Ukupna vrijednost projekta je 515 tisuća eura, a ostatak novca zajednički će osigurati gradovi Pakrac i Lipik.

Glavni cilj projekta "Stazama lipicanca i kune" je osnažiti turističke potencijale na pakračko-lipičkom području što bi trebalo povećati broj posjetitelja u taj kraj. Najveći dio novca utrošit će se na uređenje nekoliko lokacija: Planinarskog doma na Omanovcu, jezera Raminac, Pjeskara i Pakurnovac, te staza, pješačke, biciklističke i jahačke, duge gotovo stotinu kilometara koje ih povezuju.

Na tim lokacijama postavit će se info ploče, stalci za bicikle i vezanje konja, stolovi, sjenice, urediti prostori za roštilje, dječja igrališta i drugo. Manji dio novca namijenjen je edukaciji djelatnika, turističkih djelatnika dvaju gradova te turističkih vodiča. Važno je istaći da je projekt usmjeren i prema poduzetnicima aktivnim u turizmu, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima smještenim uz stazu koja će povezivati navedene lokacije kao i farme koje su zainteresirane za bavljenje seoskim turizmom. Lokalne udruge u projekt bi se trebale uključiti kroz različite manifestacije i natjecanja.

- Nadam se da će ovaj projekt pomoći razvoju naša dva grada, on jest šansa prije svega za razvoju turističke ponude ali i za cjelokupan razvoj - rekao je gradonačelnik Lipika Antun Haramija. - Ovaj projekt je prilika za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao i boljoj aktivnosti raznih udruga a sve zajedno, nadam se, jednog dana će biti nadopuna ponudi Zdravstveno rekreacijskog centra čijoj se skoroj obnovi nadamo - kazao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Realizacija projekta "Stazama lipicanca i kune" službeno je počela od veljače a svi planirani poslovi trebali bi biti završeni u slijedećih četrnaest mjeseci.    (v.m.)

ZAGREBAČKA TVRTKA „MBM“  KUPILA DIO LIPIČKIH STAKLENIKA  -

LIPIK - U novoobnovljenim staklenicima u Dobrovcu, nadomak Lipika, traje sadnja paprike. Na površini od hektar i pol posadit će se 45.000 komada sadnica a prvi plodovi na tržištu bi se trebali naći u svibnju.

Lipički staklenici nakon rata nisu obnavljani da bi tek prošle godine zagrebačka tvrtka „MBM“ d.o.o kupila  dio njih, odnosno dva i pol hektara. - Obnovili smo i za proizvodnju osposobili za sada hektar i pol za što smo utrošili 10 milijuna kuna. Ostatak planiramo obnoviti do ljeta - rekla je zamjenica direktora Ivana Baković. Stari staklenici obnovljeni su na najsuvremeniji način i proizvodnja u njima je potpuno kompjutorizirana.

- Svaka biljka dobiva točno određene količine vode po sistemu 'kap po kap', temperatura i vlaga su stalni što sve omogućavaju proizvodnju tijekom cijele godine. Biljke će narasti između tri i četiri metra a davat će velike mesnate plodove - objasnila je Marijana Mlinar, tehnolog proizvodnje. Očekivani prinos od sada posađenih sadnica je 270 tona. Cijela proizvodnja namijenjena je hrvatskom tržištu.

Na obnovi plastenika bilo je zaposleno tridesetak radnika dok ih sada poslove obavlja devetero. Novi radnici zaposlit će se kada se nastavi s obnovom preostalog hektara.    (vm)

MEĐUNARODNA KORPORACIJA ŽELI KUPITI ZDRAVSTVENO REKREACIJSKI CENTAR  -

LIPIK - Korporacija Jefftawson, čiji su vlasnici iz više država, a sjedište ima u Švicarskoj i Londonu, iskazala je želju kupiti  Zdravstveno rekreacijski centar Lipik. Javno su to Lipičanima obznanili njihovi predstavnici koji su boravili u Lipiku.

- Prije službenog predstavljanja investitora u javnosti mi smo s njima pregovarali gotovo godinu dana. Osim ZRC-a oni žele kupiti i vile oštećene u ratu koje se nalaze u središtu grada te tako urediti ne samo predratne objekte ZRC-a nego i širi okoliš. Zadržali bi osnovnu djelatnost firme a to je lječilišni turizam zbog čega smo iznimno zadovoljni - rekao je gradonačelnik Antun Haramija nakon posljednjeg sastanka s predstavnicima Jefftawsona.

Od niza predratnih objekata u sklopu ZRC-a do sada je obnovljen samo hotel Lipa te bazeni. Vlasnik 90,1 posto dionica je država a bivši Fond za privatizaciju ZRC je bezuspješno pokušavao prodati unazad šest godina. Koliko su budući vlasnici spremni uložiti u obnovu ZRC-a za sada je tajna ali bi se natječaj za prodaju trebao

raspisati uskoro.     (vm)

HRVATSKOM CENTRU ZA KONJOGOJSTVO PREPOLOVLJEN PRORAČUN  -

LIPIK - Informacija objavljena u medijima kako će u ovogodišnjem državnom proračunu za Hrvatski centar za konjogojstvo-državne ergele Lipik i Đakovo biti osigurano 5,3 milijuna kuna i u Lipiku i u Đakovu je izazvala šok i nevjericu. Naime, taj je iznos gotovo upola manji od prošlogodišnjeg koji je iznosio 11,2 milijuna kuna. - Ne znam da li Vlada ima nekakvu rezervnu varijantu za koju ne znamo ali ako je doista riječ o samo 5,3 milijuna kuna onda nam ništa ne preostaje nego lipičke konje vratiti u Srbiju ili ih poklati - kazao je nezadovoljno gradonačelnik Lipika Antun Haramija. Nakon izbora i dolaska novog ministra, dodao je, on mu je poslao dopis u kojemu ga je upoznao s još uvijek neriješenim pitanjem smještaja lipičkih lipicanaca i potrebama ergele koja se nakon rata i povrata konja iz Srbije tek obnavlja. Pozvao ga je također da dođe u Lipik i osobno se uvjeri u probleme i potrebe te ustanove ali odgovor do sada nije dobio.

Podsjetimo, u sklopu Hrvatskog centra za konjogojstvo, čije je sjedište u Lipiku, djeluju lipička i đakovačka ergela te još neke službe vezane uz hrvatsko konjogojstvo. Obećanje kako će se ergele odvojiti a ostale službe preseliti u Zagreb u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu bivša Vlada nije ispunila. Nisu riješeni ni odnosi s Poljoprivredom Lipik pa su konji, vraćeni iz Srbije u listopadu 2007. godine, još uvijek  smješteni u iznajmljenom prostoru za koji se mjesečno plaća 30 tisuća kuna. Za najam prostora iz ranijih godina

Poljoprivreda još potražuje oko 430 tisuća kuna. Vraćanje tog duga, isplata plaća za 58 zaposlenika u HCK te prehrana oko 250 konja koliko ih ima na obje ergele s proračunom od 5,3 milijuna kuna bit će nemoguća misija. - Čuo sam za smanjenje našeg proračuna ali nisam dobio ništa službeno pa mi je teško bilo što komentirati. Također, ne mogu oko toga s nikim razgovarati jer Vlada još nije imenovala novo

Upravno vijeće. Imam informaciju da će to biti polovinom veljače pa ćemo onda vidjeti kako dalje - rekao je ravnatelj HCK Pavo Sabolski.      (V.M.)

SANACIJA OD POŽARA U STUDENCU JOŠ TRAJE  -

LIPIK -   Mjesec dana nakon velikog požara u lipičkoj tvornici Studenac sanacija još traje, a uz radove na samom objektu u kojem je izbio požar, nedavno je započeo i pomalo neobičan posao – prolijevanje obične i mineralne vode. U kanalizaciji bi trebalo završiti čak milijun litara. -  Dio  gotove robe koji se nalazio u trenutku požara u skladištu neupotrebljiv je i mora se uništiti. Izvorska i mineralna voda koja je oštećena izlijeva se u krugu tvornice a prema uputama koje smo dobili od Hrvatskih voda - rekla je Dijana Jendrašinkin, direktorica odnosa s javnošću Podravke u čijem sastavu posluje Studenac. Vodu su, dodala je, počeli izlijevati radnici Studenca no, kako je riječ o velikoj količini a većina njih je još uvijek uključena i u druge poslove vezane uz osposobljavanje proizvodnje, na poslovima izlijevanja zaposlit će se sezonci. Koliko njih još se ne zna, mada se spominje broj od četrdesetak, a neizvjesno je i do kada će se voda izlijevati. Osim izvorske i mineralne vode bacit će se morati i otprilike iste količine čajeva, sokova i sirupa, ali oni neće završiti u kanalizaciji jer su propisi o zbrinjavanju ovakve vrste otpada stroži. Isti slučaj je i s oštećenom PET ambalažom koja će se morati ekološki zbrinuti. Trenutno se prikupljaju ponude specijaliziranih tvrtki koje će ove poslove obaviti na zakonom predviđeni način.

Nakon požara 02. siječnja prve procjene tada su govorile o 17 milijuna kuna štete. Stvarna šteta još se ni približno ne zna a dodatni troškovi bit će upravo ovi na uništavanju gotovih proizvoda i ambalaže. Usprkos zastoju u proizvodnji zbog požara i velikim štetama u Podravki ističu kako se zaposlenici Studenca ne trebaju bojati za svoja radna mjesta.

- Sve proizvodne linije su u manjem ili većem opsegu osposobljene a tijekom veljače u tvornici planiramo proširenje linije za proizvodnju stakla koja će od ožujka proizvoditi i Lero sirupe. O otpuštanjima nema niti govora tim više što će štete pokriti osiguravajuće društvo - kazala je Dijana Jendrašinkin.   (v.m.)

PRILIKOM GAŠENJA OZLIJEĐENA DVA VATROGASCA I JEDAN RADNIK  -

LIPIK - U ponedjeljak, 2. siječnja, iza 7 sati u Lipiku u ulici Matije Gupca zapalila se plastična ambalaža u skladištu Tvornice Studenac koja posluje u sklopu Podravke d.d. Požar se proširio na sav gorivi materijal, te na skladište gotove robe, a gorjelo je oko 1.500 m² objekta skladišta. Požar je prijetio i ostalim objektima tvornice. U gašenju požara sudjelovali su vatrogasci DVD Lipik, DVD Pakrac, DVD Dobrovac i DVD Poljana, a kasnije su u pomoć stigle i vatrogasne snage JVP Daruvar, JVP Požega i JVP Garešnica. Angažirano je preko deset vatrogasnih navalnih i ostalih specijaliziranih vozila te nekoliko desetaka vatrogasaca. Požar su gasili i djelatnici, te je tom prilikom uglavnom od udisanja dima teže ozljede zadobio jedan djelatnik i lakše ozljede dva vatrogasca.

Oko 11 sati ovaj veliki požar je stavljen pod kontrolu, a vatrogasne snage su ostale djelovati na njegovom konačnom gašenju. Iza 13 sati požar je u potpunosti ugašen nakon petosatne borbe a nove vatrogasne snage ostale su u cjelodnevnom dežurstvu na požarištu.

Policijskim očevidom utvrđeno je da je do požara došlo uslijed kvara na električnoj instalaciji rasvjete, tj. na jednom rasvjetnom tijelu s fluorescentnom svjetiljkom. Zbog mraka očevid je prekinut i nastavljen je tijekom današnjeg dana, radi procjene materijalne štete.

GRAĐANI ĆE SAMI OKITITI BOR NA TRGU  -