Vladimir

Vladimir

POŽEGA - Županijski centar 112 Požega poslao je obavijest za građane: - Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije dana 10.02.2024.g. (subota) od 8:00 do 12:00 sati odobrila je zatvaranje ceste za promet svih vozila na javnoj cesti ŽC4102 (Velika(T.L. Nevoljaš - ŽC4253)), u naselju Velika, na dionici između dva mosta u duljini od 100 m, radi izvođenja radova strojnog asfaltiranja kolnika.

POŽEGA - Članovi Udruge zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ i ove godine su obilježili dan rođenja Matka Peića, hrvatskog povjesničara umjetnosti, slikara i književnika, po kojemu i sama udruga nosi ime. Uz njegovu bistu na istoimenom trgu polaganjem vijenaca i kratkim prigodnim programom kojega su uveličali učenici požeških osnovnih škola, odana je počast ovom znamenitom Požežaninu.

Tom su prigodom okupljene pozdravili zamjenik županice Požeško-slavonske županije Ferdinand Troha i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege Maja Petrović. Ivan Abibović govorio je o Peićevom značaju, a Melita Grgić, tajnica Udruge zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ podsjetila je na doprinos koji članovi Udruge daju u kulturnim aktivnostima grada, organizirajući brojne izložbe i pjesničke večeri, izdavanje zbirki radova, sudjelovanje na likovnim kolonijama.

Fotografija: rva

Svi i u svakom kutku planete Zemlje poznaju pizzu, jedno od najpopularnijih brzih jela koja su se udomaćila u gotovo svim kuhinjama, široko popularno i zastupljeno na menijima većine restorana, brzih restorana i raznih malih i pokretnih restorana. No rijetki znaju da je pizza kao jelo nastala još u 10. stoljeću i to u Napulju, da je bila jelo siromašnih, ali da ima i svoj dan, 9. veljače je proglašen kao Svjetski dan pizze. Pizza u Hrvatskoj dolazi polako 70-tih godina i od tada je postala jedno od najpoznatijih i najpopularnijih jela, koje su naravno prvo prihvatili mladi.

U početku je pizza bila obična, tanka krušna pogača na koju se stavljao umak od rajčice i najčešće mozzarela ili neki drugi naribani sir i nije bila oavako savršeno okrugla. Kasnije se u recept dodavalo i nekih drugih namirnica, a u samom početku to je bilo jelo za užinu, uglavnom jelo siromašnih u Italiji.

Recept po kojemu danas svi pripremaju pizzu nastao je 1889. godine i recept obvezno sadrži krušnu pogaču na koju se stavlja umak od rajčice, sir mozzarela i bosiljak, pravilnog je okruglog oblika. Ovaj recept je i zaštićen u Italiji. Sve ostalo se nadopunjavalo vremenom i danas sigurno ima preko stotinu vrsta pizza. Ubrzo su se počele dodavati masline, gljive, šunka, panceta, razne kobasice, jaja, kasnije morski plodovi, a najnovije su vegetarijanske, pizze sa dodatkom egzotičnog voća. Sve ostalo što danas može sadržati pizza samo je mašta granica.

Danas su stručnjaci izračunali da se u Svijetu ispeče preko 5 milijardi pizza, a postoje i neki rekordi kada je pizza u pitanju. Tako je najveća pizza ispečena u Johannesburgu 1990 godine a bila je široka 31,4 metra. Za njenu izradu utrošeno je 500 kg brašna, 800 kg sira, 900 kg umaka od rajčice. Ali 2005. godine i taj rekord je nadmašen u Americi. Potrošeno je više namirnica, pizza je bila veća, a u njenoj izradi uz glavnog pizza majstora radilo je još 200 pomoćnika.

Pizzu mnogi svrstavaju u nezdravu, brzu hranu, no ona ima i nekih zdravstvenih koristi, jer upravo umak od rajčice koji sadrži likopen koji je poznati antioksidans i smanjuje rizik od raka. Tu su svakako i potrebne količine kalcija i klaija koje daje sir, a upravo o onome što ćemo od ostalih namirnica koristiti na pizzi dolaze i njene druge koristi za naš organizam i zdravlje. To što ima malo više ugljikohidrata ne znači da je izbacujemo kao nepoželjnu, nego treba razmišljati pozitivno o tom slasnom komadu i našem omiljenom zalogaju, ali bez pretjerivanja.

POŽEGA - Album tamburaške glazbe „Zlatne žice Slavonije 2023.“ ušao je u finale ovogodišnjeg Porina, objavljeno je večeras na svečanom proglašenju nominacija. Veliko je to priznanje struke za prošlogodišnje izdanje festivala, koje je uživo prenosila i Hrvatska radio televizija. Glazbeni producent albuma je umjetnički direktor festivala Saša Botički.

Požeški festival nominiran je u kategoriji Najbolji album tamburaške glazbe, uz druga dva finalista – album „Najbolji hrvatski tamburaši – 35 godina“ urednika Stanka Šarića, te „Šokačke pisme 18. Glazbenog festivala Županja 2023.“ urednika Darka Kujundžića.

Slijedi drugi krug glasovanja, nakon čega će biti poznato hoće li festival „Zlatne žice Slavonije“ napokon osvojiti prvu nagradu Porin. Svečano proglašenje je 23. ožujka ove godine.

Ususret izborima za Europski parlament, koji će se u Hrvatskoj održati 9. lipnja 2024., Europski parlament će u svim državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, na razini cijele države provoditi institucionalnu kampanju #IskoristiSvojGlas, koja za cilj ima potaknuti građane s pravom glasa da sudjeluju na izborima i tako pomognu odrediti smjer kojim će Unija ići idućih pet godina.

Najvažnija odrednica naše institucionalne kampanje je da s dionicima poput Vas i općenito građanima ne planiramo komunicirati samo iz glavnoga grada već obilazimo sve dijelove Hrvatske kako bismo predstavili što i kako planiramo raditi u mjesecima pred nama.

Kao dio turneje, u planu je i posjeta Požegi te Vas ovim putem sa zadovoljstvom pozivamo da nam se pridružite u Dvorani znanja Gradske knjižnice Požega, 22. veljače u 14 sati.

Prisutnima ćemo predstaviti institucionalnu kampanju, pobliže Vas upoznati s našim aktivnostima i projektima te otvoriti prostor za raspravu o tome kako bolje potaknuti građansku participaciju. Zakoni i druge regulative koje se donose u Europskom parlamentu dotiču sve aspekte života - od poljoprivredne politike, politika prema mladima i kulture pa do razvoja svih europskih regija, energetske politike i migracija te je stoga krug dionika s kojima komuniciramo vrlo širok.   

Saznali smo tko je sve u utrci za najprestižniju glazbenu nagradu Porin!
31. Porin već je večeras na nominacijama dao za naslutiti kako će ovo biti uzbudljiva i neizvjesna dodjela – Let 3 i Vojko V zajedno sa suradnicima zaradili su po pet nominacija!
Posebnost ovog Porina svakako je i broj prijava – u odnosu na prošlu godinu prijavljeno je čak 40 albuma više u kategoriji Album godine. „Glasačko tijelo je u nultom i prvom krugu glasanja svoje favorite biralo među više od 2000 ovogodišnjih prijava u 35 kategorija. Bilo je čak 316 prijavljenih i 395 skladbi za Pjesmu godine“, rekla je Glavna tajnica Porina Ivana Martinac.
Bend Let 3 s pjesmom „Mama ŠČ!“ koju potpisuju Damir Martinović Mrle i Zoran Prodanović Prlja nominiran je u kategoriji Pjesma godine, a za aranžman iste nominirani su autori Damir Martinović Mrle i Olja Dešić. Također je i video spot za pjesmu kojeg potpisuje Radislav Jovanov Gonzo nominiran u kategoriji Najboljeg video broja. Njihov album „ŠČ! (Extended)“ kojeg je producirao Matej Zec nominiran je u kategoriji Najbolji album alternativne glazbe, a album remikseva „Mama ŠČ! (Remixes)“ nominiran je u kategoriji Najboljeg albuma elektroničke glazbe koju potpisuje grupa producenata.

Album „Dvojko“ Vojka V nominiran je u kategoriji Albuma godine te u kategoriji Najboljeg albuma Hip Hop glazbe. Producenti albuma su Andrija Vujević, Vedran Zenzerović i Mihovil Šoštarić. Likovno oblikovanje istog koje potpisuje Vinko Pelicarić nominirano je u kategoriji Najbolje likovno oblikovanje albuma. Pjesma „Mamacita“ autora Andrije Vujevića i Mihovila Šoštarića nominirana je u kategoriji Pjesme godine, a video spot za istu koju potpisuje redatelj Rino Barbir u kategoriji Najbolji video broj.
Po tri nominacije, zajedno sa svojim suradnicima, osvojili su Tamara Obrovac Quartet, Goran Bare & Majke, Jelusick, Mario Bočić i Jazz Orkestar HRT-a, Matija Dedić i posthumno, Massimo.
Tamara Obrovac Quartet s albumom „Nuvola“ nominiran je u kategoriji Najbolji album jazz glazbe koji su producirali Bernard Mihalić i Tamara Obrovac. Skladba „Oče moj“ koju potpisuje Tamara Obrovac nominirana je u kategoriji Najbolje skladbe jazz glazbe, a sa skladbom „Dvi divojke“ Tamara Obrovac Quartet nominiran je u kategoriji Najbolja izvedba jazz glazbe.
Goran Bare & Majke nominirani su u kategoriji Albuma godine i Najboljeg koncertnog albuma s albumom „Live at Dom Sportova, 12.11.2022.“, čiju produkciju potpisuju Mauro Širol i Mario Rašić. S pjesmom „Budi ponosan (Live)“ nominirani su u kategoriji Najbolje izvedbe grupe s vokalom.
Jelusick su nominirani u kategorijama Album godine i Najbolji album rock glazbe s albumom „Follow The Blind Man“ čiju produkciju potpisuje Dino Jelusić. S pjesmom „The Great Divide“ nominirani su u kategoriji Najbolja izvedba grupe s vokalom.
Mario Bočić i Jazz orkestar HRT-a s albumom „Candide“ čiju produkciju potpisuje Igor Geržina, nominirani su u kategoriji Najbolji album jazz glazbe. Sa skladbom „Kupa“ koju autorski potpisuje Mario Bočić nominiran je u kategoriji Najbolje skladbe jazz glazbe, a sa skladbom „It's Never Too Late“ nominirani su u kategoriji Najbolja izvedbe jazz glazbe.
Massimo je posthumno nominiran u kategoriji Albuma godine i Najboljeg koncertnog albuma godine s albumom „Massimo Arena Zagreb“ čiju produkciju potpisuju Dragutin Smokrović Smokva i Massimo Savić. Za navedeni album, u kategoriji Najbolja snimka albuma, nominiran je Dragutin Smokrović Smokva.

Matija Dedić s albumom „Family & Friends“ čiju produkciju potpisuju Goran Martinac i Matija Dedić, nominiran je u kategoriji Najbolji album jazz glazbe. Sa skladbom „Humpty Dumpty, Live“ nominiran je u kategoriji Najbolje izvedbe jazz glazbe. U kategoriji Najbolje snimke albuma nominirani su Goran Martinac i Mario Mavrin.
U kategoriji Album godine nominirani su:
Vojko V s albumom „Dvojko“, Jelusick s albumom „Follow The Blind Man“, Goran Bare & Majke s albumom „Live at Dom sportova, 12.11.2022.“, Massimo s albumom „Massimo Arena Zagreb“ i Mia Dimšić s albumom „Monologue“.
U kategoriji Pjesma godine nominirani su:
Psihomodo Pop s pjesmom „Dižeš me“ koju potpisuje Davor Gobac, Let 3 s pjesmom „Mama ŠČ!“ koju potpisuju Damir Martinović i Zoran Prodanović, Vojko V s pjesmom „Mamacita“ čiji su autori Andrija Vujević i Mihovil Šoštarić, zatim Parni Valjak s pjesmom „Moja glava, moja pravila“ koju potpisuje Husein Hasanefendić Hus te Prljavo Kazalište s pjesmom „Stare navike“ autora Jasenka Houre i Ines Prajo.
U kategoriji Novi izvođač godine nominirani su IDEM, Lu Dedić i Pava. 

Nominaciju za Najbolju žensku vokalnu izvedbu osvojile su: Natali Dizdar za skladbu „Krug“, Vanna za skladbu „Navika“ i Zorica Kondža za skladbu „Nemirno srce“.
Nominaciju za Najbolju mušku vokalnu izvedbu osvojili su: Boris Štok za skladbu „Grijeh“, Filip Rudan za skladbu „The Outside“ i Marko Tolja za skladbu „Nismo znali bolje“.
U kategoriji Najbolja vokalna suradnja nominirani su: Miach i Grše za skladbu „Led“, Neno Belan i Mia Dimšić za skladbu „Ajmo u đir“ i Petar Grašo i Nina Badrić za skladbu „Nemoj“.
U kategoriji Najbolja izvedba grupe s vokalom nominirani su: Goran Bare & Majke sa skladbom „Budi ponosan (live)“, Jelusick sa skladbom „The Great Divide“ i Parni Valjak sa skladbom „Moja glava, moja pravila“.
U kategoriji Najbolji album zabavne glazbe nominirani su: „Ispod ovih oblaka“ grupe Gazde, „Tako je to kada se voli“ Vladimira Kočiša Zeca i „Zapleši twist“ grupe Swingers.

U kategoriji Najbolji album pop glazbe nominirani su: „Blues po kišnim plažama“ Natali Dizdar, „Master Blaster“ grupe Detour i „Vile se ovdje igraju“ – Matija Cvek & The Funkensteins.
U kategoriji Najbolji album rock glazbe nominirani su: „Follow The Blind Man“Jelusick, „Kino i kokice“ – Bang Bang i „Vesna“ – Pipschips&Videoclips.
U kategoriji Najbolji album alternativne glazbe nominirani su: Gretta s albumom „…Iz noći u dan“, Nina Romić s albumom „Jezero“ i Let 3 albumom „ŠČ! (Extended).
U kategoriji Najbolji album hip hop glazbe nominirani su: Vojko V s albumom „Dvojko“, Reper Iz Sobe s albumom „Unutra“ i Kuku$ s albumom „X“.
U kategoriji Najboljeg albuma elektroničke glazbe nominirani su: Pocket Palma s albumom „III“, Petar Dundov s albumom „In Expectation of Dawn“ i Let 3 s albumom „Mama ŠČ! (Remixes)“.
Nominaciju za Najbolji album jazz glazbe osvojili su: Mario Bočić i Jazz Orkestar HRT-a s albumom „Candide“, Matija Dedić s albumom „Family & Friends“ i Tamara Obrovac Quartet s albumom „Nuvola“.

Za Najbolji album klasične glazbe nominirani su albumi: „Berislav Šipuš: Pasija“, izvođač: Zbor HRT-a; Tomislav Fačini, dirigent; Monika Cerovčec, sopran; Martina Gojčeta Silić, mezzosopran; Roko Radovan, tenor; Marko Špehar, bas; Sreten Mokrović, govornik; Branimir Pustički, violončelo; Mirjana Krišković i Veronika Ćiković, harfe; Hrvoje Sekovanić, Šimun Matišić, Marko Mihajlović, Fran Krsto Šercar, udaraljke; zatim album „Frano Parać: Carmina Krležiana / Missa Maruliana“, izvođač: Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a, Cantores Sancti Marci, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Tonči Bilić, dirigent; Danijel Ljuboja, govornik; Kristina Kolar, sopran; Ljubomir Puškarić, bariton i album „Ivo Josipović: Lennon“, izvođač: Solisti, Orkestar i Zbor Opere HNK; Ivan Josip Skender, dirigent.
Nominaciju za Najbolji video broj osvojili su: Filip Gržinčić za video broj „A gdje si ti“ (Josipa Lisac), Radislav Jovanov Gonzo za video broj „Mama ŠČ!“ (Let 3) i Rino Barbir za video broj „Mamacita“ (Vojko V).

 

Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara  -

U četvrtak 8. veljače 2024. oko 10.30 sati u blizini mjesta Komušina, 32-godišnjak je na poljoprivrednoj površini spaljivao suhu travu i nisko raslinje te je uslijed vjetra došlo do nekontroliranog širenja požara u kojem je izgorjelo oko 5000 kvadratnih metara suhe trave i niskog raslinja.

Istoga dana, oko 13 sati u mjestu Crkveni Vrhovci, 58-godišnjak je na otvorenom prostru spaljivao suhu travu i nisko raslinje te se uslijed vjetra požar nekontrolirano proširio. U požaru je izgorjela površina oko 5000 kvadratnih metara suhe trave i niskog raslinja.

Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

Navedenom 58-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U četvrtak 8. veljače 2024. oko 14.20 sati u Požegi u Ulici Republike Hrvatske, 58-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uključivao se u promet vožnjom unazad s parkirališta, a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te je zadnjim dijelom vozila udario u zadnji lijevi bočni dio osobnog automobila kojim je upravljao 19-godišnjak.

Navedenom 58-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA -  Održana je Redovna godišnja i Izvještajna skupština požeškog Ogranka Matice hrvatske u Dvorani znanja Gradske knjižnice Požega u nazočnosti 46 članova ogranka. Ogranak Matice hrvatske u Požegi prilično je aktivno djelovao tijekom 2023. godine participirajući kao organizator ili sudionik u ukupno 20 događanja. Organizirana su događanja u samostalnoj organizaciji ili u suradnji s institucijama i udrugama koje djeluju u lokalnoj zajednici. Osim toga članovi su se Ogranka aktivno uključili u još nekoliko događanja koja su organizirale druge institucije, uključujući i Središnjicu Matice hrvatske.

Sve je na početku pozdravila i podnijela Izvješće o radu I potom Plan rada predsjednica Ogranka prof. Anita Katić: - Ogranak je organizirao svoju tradicionalnu manifestacije Dani Matice hrvatske u Požegi koja je započela objavljivanjem Natječaja za najljepše ljubavno pismo Moje drago srce namijenjenoga učenicima sedmoga i osmoga razreda osnovnih škola i učenicima srednjih škola s područja Požeško-slavonske županije. Ovaj je natječaj započet povodom 350. obljetnice pogibelji hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te obljetnice postojanja jednog od najljepših i najdramatičnijih ljubavnih pisama - Petra Zrinskoga supruzi Katarini. Ogranak ga je organizirao treću godinu zaredom. Natječaj je završio svečanošću proglašenja najljepših ljubavnih pisama u dvije kategorije. Protekle godine MH je sudjelovala u dva projekta izdavaštva, a za ovu godinu najavljeno je više projekata izdavanja knjiga. Za ovu godinu posebno će biti obilježena 500-ta godišnjica smrti Marka Marulića, oca hrvatske književnosti.

U planu su nekoliko promocija knjiga, panel diskusije, predavanja i radionice, natječaj za najljepše ljubavno pismo, za najljepši putopis, Večer poeta i vina kao tradicionalni projekt koji je izazvao veliki interes širom Hrvatske, a organiziraju ga u suradnji s Fakultetom turizma i ruralnog razvoja Požega.

Sve to su napravili po izvješću blagajnika Damira Jakoubeka sa 6.737 eura, a najveći donator programa MH su grad Požega, Požeško-slavonska županija i Središnjica MH, te članarine članova. Za ovu godinu u financijskom planu su predvidjeli 7.700 eura za financiranje svih projekata koje su planirali provesti ove godine. Po broju članova nalaze se u rangu i sa znatno većim gradovima u Hrvatskoj.

Godišnju skupštinu vodila je Nataša Puljašić, a cijelu skupštinu, od početka s Lijepom našom, a kroz skupštinu s nekoliko skladbi uveličali su članovi Klape sv. Lovro. Posebno su uspješno i nagrađeni s velikim pljeskom otpjevali skladbu o Marku Maruliću. Skupštinu su pratili i gosti iz Matice hrvatske Nova Gradiška.

POŽEGA - Već je 100 dana iza nas i u redu je taj dan posebno i obilježiti. Pisali smo naših 100 osobina, 100 činjenica koje smo naučili iz prirode i društva, podvlačili imenice u tekstu u 100 sekundi, rješavali matematiku uz pomoć QR kodova… 100 sekundi smo se dodavali balonom, plesali, skakali na jednoj nozi, radili čučnjeve, tražili broj 100, snalazili se u labirintu. Izradili smo plakat naših 100 smiješnih faca i za kraj, od učiteljice Ivane Jukić Matijević, dobili fotografiju nas kako izgledamo sada i kako ćemo izgledati za 100 godina. Te fotografije su nas baš nasmijale. Za zadaću ćemo napisati kako zamišljamo svijet oko sebe za 100 godina. Ipak šećer na kraju jebila torta od 100 muffina za 100. dan škole.