ZVEČEVO PONOVO POSTAJE OMILJENA DESTINACIJA ZA IZLETNIKE -

ZVEČEVO - S prvim svježim jutrima i jesenjim bojama na lišću naselje Zvečevo, na istoimenoj lokaciji na Papuku, 'uljuljalo' se u uobičajeni mir kojim njegovih desetak stanovnika živi veći dio godine. Kupača na obližnjem jezeru više nema, tek poneki ribič ili ljubitelj netaknute prirode navrati vikendom. Stanovnici Zvečeva vjeruju međutim, kako bi i za njihovo naselje mogli doći bolji dani a nadu polažu upravo u prirodu i jezero. - Otkako je kriza i ljudi nemaju novca za more, kao da su ponovo 'otkrili' ovaj kraj. Posljednjih godina dolaze nam sve više na kupanje a ove godine ih je bilo najviše od rata. Jednog dana sam nabrojao čak 60 automobila iz cijele Slavonije – rekao je predsjednik Mjesnog odbora Željko Kobzinek.

Prije rata na Zvečevu je postojalo veliko odmaralište Rade Končara kamo su dolazili na odmor i stručne skupove ljudi iz cijele Hrvatske. U obližnjem naselju tada je živjelo stotinjak ljudi od kojih su mnogi radili baš u odmaralištu. No, objekt je tijekom rata spaljen a Končar, koji je i sada vlasnik 26 hektara zemlje na Zvečevu, više nema interesa obnavljati ga u prijašnjem obliku. U selu je sada tek šest stalno nastanjenih kuća čiji stanovnici uglavnom rade na izvlačenju drva iz šume. - Svi se nadamo kako će se bar dio objekata urediti i da će ljudi ponovo dolaziti, ne samo tijekom ljeta. Bude li posla, vjerujem da bi se više ljudi u selu trajno nastanilo – kazala je Dragana Šah, majka Sofije i Marka, jedinih dvoje zvečevačkih školaraca. Inače, u selu trgovine nema, samo srijedom navrati pokretna, a posjetitelji se mogu okrijepiti u skromnoj gostionici slikovitog naziva "Casablanca". - Oko jezera nema ni WC-a, ni tuševa, niti običnog kioska gdje bi posjetitelji mogli nešto kupiti ali zbog lijepe i netaknute prirode ljudi su ljetos ipak dolazili. Neki su i kampirali više dana pa se nadamo kako će tako biti i dogodine – rekla je Ljiljana Kobzinek, vlasnica Casablance.

Prije pet godina Udruga sportskih ribolovaca invalida Domovinskog rata je u dogovoru sa Županijskim sportskim ribolovnim savezom i Končarom dobila na korištenje jezero pa su njeni članovi očistili šikaru koja ga je okruživala. - Osmislili smo projekt za daljnje uređenje i kandidirali ga za sredstva EU ali projekt nije prošao. Sad smo ga prijavili u Ministarstvo turizma jer nam je želja urediti šetnicu, sjenice, mjesta za roštiljanje, dječje igralište i mol na kojemu su daske trule – rekao je tajnik udruge Dinko Smojvir. U općini Brestovac se nadaju kako će se u dogledno vrijeme ipak naći netko tko će biti spreman uložiti u Zvečevo pa su u Prostornom planu taj dio predvidjeli za turističko-ugostiteljsku djelatnost. ( v.m.)

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO VILA VELEBITA POŽEGA -

POŽEGA – Ličko zavičajno društvo Vila Velebita iz Požege gostovalo je prošle godine u Somboru u Srbiji kod tamošnjeg Hrvatskog kulturno umjetničkog društva „Vladimir Nazor“ gdje su izveli cjelovečernji koncert u povodu njihove 75. obljetnice postojanja i rada. Sada su članovi folklorne, pjevačke, literarne i dramske sekcije iz Sombora uzvratili posjetu i u Gradskom kazalištu pred punim gledalištem izveli cjelovečernji koncert. Društvo je predstavio Josip Fajdić, predsjednik LZD Vila Velebita, a koncertu je nazočio i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko sa suradnicima.

HKUD Vladimir Nazor iz Sombora osnovan je prije 76 godina a danas u društvu djeluje 300 članova kroz deset sekcija i klubova. Društvo je nastupalo na niz smotri folklora u Hrvatskoj, od Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, morskim destinacijama, ali i u Mađarskoj i BiH. Povodom 75. godišnjice društvo je kao jedina hrvatska udruga u Srbiji dobilo i povelju predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića.

Oni su na koncertu izveli samo dio njihovog programa, od folklornih pjesama i plesova Bunjevačkih Hrvata do dramskih prikaza prožetih ruralnim humorom.

PRVI IZBOR ZA NAJPSA U POŽEGI -

Border collie Aly (Alka) vlasnika Darka Šajnovića jednoglasnom je odlukom žirija proglašena NAJPSOM Požege. Pobjedu je odnijela i u kategoriji Najljepši veliki pas na izboru za NAJPSA Požege održanom na livadi uz rijeku Orljavu pokraj Zvečevačkog parka.

U kategoriji Najljepši veliki pas drugo mjesto osvojio je Engleski mastif Astor vlasnika Ivana Albrehta dok je treće mjesto pripalo Bernskom planinskom psu Barney-u vlasnice Dragice Rusan.

Izabrani su i Najljepši mali psi. Pobjednik je Francuski buldog Chivas, ljubimac Mirne Sanovski. Patuljasti šnaucer Max vlasnika Danijela Vidića osvojio je drugo, a mješanka Dina vlasnice Milice Grbac treće mjesto. Na natjecanju je sudjelovalo čak 140 pasa, a sav prihod od kotizacije koja je iznosila 15 kn i prodanih majica darovan je Udruzi za zaštitu životinja Sirius. Od 2008. godine ova udruga brine o napuštenim psima i mačkama, a zahvaljujući njima do sada je od sigurne smrti spašeno ih je više od 100. Danas Udruga postoji isključivao zahvaljujući donacijama i volonterima koji svakodnevno skrbe o napuštenim životinjama.

U akciju se uključio i Moto klub Independent čiji su članovi i ovom prilikom iskazali svoju humanost kupovinom 75 kg hrane za životinje u azilu.

Sunčan jesenski dan bio je idealan preduvjet da mnogi Požežani dovedu svoje ljubimce bilo kao sudionike natjecanja, bilo kao potpora ovoj humanitarnoj akciji. Svaki natjecatelj dobio je prigodne darove: hranu, povodac i zdjelicu.

Natjecanje je održano u organizaciji Purine Pro Plan i Pet shopa Gizmo, pod pokroviteljstvom grada Požege.

Ovogodišnje natjecanje probudilo je onaj dobri duh našega grada, tako da je održavanje izbora za NAJPSA Požege iduće godine već sada neupitno.

Požežani su još jednom iskazali svoju humanost, a očito je da ona itekako dolazi do izražaja kada je u pitanju najbolji čovjekov prijatelj. (L)

KOORDINACIJA SELJAČKIH UDRUGA SLAVONIJE TRAŽI IZLAZAK IZ KRIZE -

POŽEGA – Da bi upozorili na izrazito teško stanje u poljoprivredi, stočarstvu, a posebno mljekarstvu koje uništava niska otkupna cijena mlijeka i visoke cijene stočne hrane izazvane i sušom, tiskovnom konferencijom reagirali su članovi Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje. Odgovornima prije svega smatraju Vladu RH i ministarstvo poljoprivrede koje im je ukinulo subvenciju od 42 lipe na litru mlijeka, te ozakonili obračun otkupa mlijeka koji iz mjeseca u mjesec snižava cijenu mlijeka, koja se danas kreće oko 2 kune po litri.

Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije upozorava da je zbog tih razloga samo ove godine 1452 obiteljska proizvođača prestalo s proizvodnjom mlijeka. – Mljekarske kuće i država ne vode brigu o stočarstvu i mljekarstvu. Slavonija nam je opustošena, još prije zbog monopolista i uvoznika prestalo se sa svinjogojstvom, a ova Vlada nastavlja pogodovati. Naš ministar financija gleda prema tim ljudima kao da su zmije, da će ga hrvatski seljak ujesti ili otrovati. On nema sluha za seljaka, a tako i potpredsjednik Čačić, koji kaže da odemo u druge poslove – pita Dukić, koji su to poslovi i dali žele seljake potpuno ukinuti ili žele osigurati da od svog rada žive. Ovo sve je dovelo do usijanja stanja među seljacima i oni najavljuju prosvjede.

- Suša je uzela svoj danak a danas je najveći problem u stočarstvu i proizvodnji mlijeka. Mjere koje je ponudio ministar nisu sveobuhvatne i pomažu samo nekim kategorijama poljoprivrednika. Hrvatska poljoprivredna komora traži pomoć i intervenciju države, posebno stočarstvu jer štale ostaju prazne, a ponovno podizanje proizvodnje koštat će daleko više. Tražili smo vraćanje subvencije za mlijeko i intervenciju iz robnih zaliha sa žitaricama, prvo ih napuniti da bi mogli nagodinu intervenirati kada budu skakale cijene. Ministar Linić je odgovorio da se ne može niti jedna kuna izdvojiti izvan proračuna – rekao je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore koji traži i sastanak s premijerom i iznaći način kako zadržati proizvodnju.

Članovi udruga, proizvođači mlijeka i veliki stočari s područja Požeštine, Ivica Ribičić, Tihomir Kotrla i Željko Strapač upozoravaju da se danas posluje u dubokom minusu. Kotrla već rasprodaje svoje muzne krave jer ih neće imati s čime hraniti, a ne želi da sve ode u klaonicu. Ribič pita da li ovoj državi seljaci i proizvođači mlijeka uopće trebaju i kako će oni živjeti, jer i oni imaju djecu koja se školuju. Strapač kao najveći stočar i proizvođač mlijeka ima i zaposlenih radnika, a sada je već pola krava zasušio i ne muze ih jer štedi na hrani. Trenutno je litra mlijeka jeftinija od kilograma stočne hrane što je čisti gubitak, pa ih prisilno stavlja na „dijetu“. Drugih prihoda oni nemaju i nemaju iz čega pokrivati gubitke u proizvodnji mlijeka, a poslovanje mora otići u propast.

BJELIŠEVAC – U čast Dana vozača i automehaničara Hrvatske grupa vozača prigodnim druženjem i domjenkom obilježila je svoj dan u kušaonici kulena Vjenceslava Hruške u Bjeliševcu.

- Iako formalno nemamo osnovanu svoju udrugu, nas grupa uglavnom profesionalnih vozača i onih koji sudjeluju u radu vozača okuplja se već punih trideset godina. Prije smo taj dan obilježavali 15. Siječnja a posljednjih dvadeset godina obilježavamo ga 24. rujna – istakao je Ivo Erdelja, jedan od inicijatora i organizatora ovog druženja vozača i jedan od najstarijih aktivnih vozača.

Druženje je proteklo u degustaciji čvaraka, švargla, kulena, šunke, kobasica kuhanih u vinu i pečenom odojku, a naravno uz svirku tamburaša. Zaželjeli su na kraju svima sretan put u profesionalno i slobodno vrijeme i druženje slijedeće godine.

KORISNICI SOCIJALNOG PROGRAMA GRADA POŽEGE -

POŽEGA – Čak 305 obitelji korisnika socijalnog programa grada Požege dobilo je novčane doznake za nabavku ogrijeva. Svaki korisnik dobio je po 950 kuna, što je nešto više nego prošlih godina, za što je ukupno izdvojeno 290 tisuća kuna. – Potrudili smo se da to ove godine bude ranije, lijepo je vrijeme i da ljudi mogu pribaviti i spremiti drva i mirnije dočekati zimu. Dakako to je dio socijalnog programa u kojem učestvuje i Vlada RH. Kroz socijalni program u kojemu je nešto veći broj korisnika nego prijašnjih godina pomažemo, što dokazuje da nismo još uspjeli ući u onaj brži gospodarski razvoj. Tu je i 130 umirovljenika koji imaju mirovine manje od 1.200 kuna, a kojima grad daje pripomoć na tu mirovinu od 150 do 300 kuna, a do kraja kolovoza za tu namjenu isplaćeno je 300 tisuća kuna. Na jednokratne novčane pomoći, režijske troškove, troškove smještaja djece u vrtiću, dostava toplih obroka za starije i bolesne i druga prava isplaćeno je preko 700 tisuća kuna – istakao je gradonačelnik Zdravko Ronko, te dodao da su zbog ove godine nešto većeg pritiska na socijalne programe rebalansom povećana sredstva iz proračuna namijenjena za socijalne programe, a ako bude potrebno još će se jednim rebalansom izdvojiti, što bi za ovu godinu iznosilo oko 4 milijuna kuna. Najveća stavka je besplatan gradski prijevoz za oko 3.000 umirovljenika i starijih osoba za koji je autoprijevozniku isplaćeno oko 800 tisuća kuna. Tu su još naknade roditeljima za svako novorođeno dijete oko 300 tisuća kuna, obilježavanje Valentinova za 215 parova koji su prošli 50 godina braka za koji se izdvaja 100 tisuća kuna i drugi socijalni programi.

ČLANOVI UDRUGE „VRIJEME JE ZA POŽEGU“ TVRDE - 

POŽEGA – Uz desetke vrsta poreza u Hrvatskoj i 240 raznih oblika naknada i parafiskalnih nameta požeške poduzetnike godinama se kažnjava i visokim porezom na tvrtku. - Osim prireza, koji se već godinama naplaćuje, a troši mimo predviđene namjena, u Požegi se naplaćuje i porez na tvrtku u tako visokom iznosu da nam čak i Zagreb „debelo gleda u leđa“ – istakao je Nino Smolčić, predsjednik Udruge „Vrijeme je za Požegu“ na tiskovnoj konferenciji gdje je istakao niz primjera gradova koji imaju i za 40% manji porez na tvrtku koji se naplaćuje po odluci grada. Najmanji porez ima Karlovac, a i grad Zagreb porez na tvrtku ima za 30% manji nego poduzetnici u Požegi. To je neodrživo i nakon izbora najavljujem izmjenu poreza na tvrtku, najavio je Smolčić.

- Trenutni porez na tvrtku, osim što je iznimno visok, sadrži još nelogičnosti jer linearno, bez uvažavanja veličine tvrtke i po djelatnostima propisuje visinu poreza. Zbog takve Odluke imamo slučaj da dvije tvrtke iste djelatnosti plaćaju jednaki iznos porez na tvrtku, a da jedna ima jednog, a druga može imati 100 zaposlenih. Takve nepravilnosti treba ispraviti – kaže Mario Gitt iz udruge i predlaže stope po kojima bi se porez inima najmanjim najviše smanjio.

Nitko nije tražio smanjenje poreza na tvrtku

Na naš upit zašto je grad Požega u samom vrhu po visini poreza koji poduzetnici i obrtnici plaćaju gradonačelnik Zdravko Ronko nam je pojasnio da se taj porez nije mijenjao desetak i više godina, a da se na prijedlog asocijacija koje zastupaju poduzetnike i obrtnike može uvijek mijenjati. – Nitko do sada, niti Udruga poslodavaca, niti Gospodarska komora, niti Obrtnička komora nikada nisu zahtijevali preispitivanje te odluke i smanjenje poreza na tvrtke. One zastupaju svoje članove, poduzetnike i mogu uvijek prema gradu uputiti prijedloge – rekao je gradonačelnik Ronko.

IZLOŽENE FOTOGRAFIJE I DOKUMENTI O DJELOVANJU DRUŽBE SESTARA MILOSRDNICA SV. VINKA PAULSKOG U POŽEGI -

POŽEGA - Izložbom fotografija i dokumenata iz bogate arhivske i muzejske građe Požege, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog obilježila je stoljeće i pol svojega duhovnog, obrazovnog i karitativnog djelovanja na požeškim prostorima. Još davne 1862. godine na poziv tadašnje gradske vlasti otvorile su svoju prvu prosvjetno odgojnu ustanovu, a dvadesetak godina kasnije i konvikt. O svemu tomu svjedoče povijesni dokumenti, prvi put predstavljeni ovom izložbom široj javnosti.

- Ova je izložba samo jedan segment kojim želimo pridonijeti proslavi našega jubileja, ali i dati uvid u širinu djelovanja sestara kroz povijest ovoga grada. Izložba je ujedno i poticaj da se Požega i danas u tom smislu vrednuje i razvija - istaknula je s. Karolina Mićanović koja je sudjelovala u postavljanju izložbe. Mnoštvo je tu i fotografija iz arhive Družbe sestara milosrdnica na kojima su 'svjetlopisno' zabilježeni i tako trajno sačuvani detalji iz svakodnevice Niže građanske, a potom i Više građanske djevojačke škole, ženskoga konvikta, kao i Gospodarsko domaćinske škole otvorene na zamolbu tadašnjeg Ministarstva te dječjeg 'zabavišta'.

- Za mene je bilo neponovljivo iskustvo 'zaroniti' u tako silnu i bogatu dokumentarnu građu čuvanu pri našoj Družbi u Zagrebu koja svjedoči o bogatom djelovanju sestara milosrdnica u Požegi i to ne samo na obrazovno odgojnom, zdravstvenom već i karitativnom planu. To su stotine i stotine vrijednih dokumenata i fotografija - ističe s. Mirna Matić, posebno izdvajajući dokumente kojima se regulirala služba sestara milosrdnica u tadašnjoj požeškoj staroj bolnici kod kapelice sv. Filipa i Jakova, poslije ubožnici koju su također vodile.

O svemu tome svjedoči i opsežna arhivska građa dijelom čuvana i u gradskome muzeju te državnom arhivu.

- Same su fotografirale ili zabilježile svu šarolikost života u svojemu Zavodu. Ovdje na fotografijama tako su prizori iz školskih predstava sa sjajnim scenografijama i kostimografijama koje su vlastoručno rađene, tu su i postavi izložbi ručnih radova pitomica pa prizori gimnastičkih sletova i sve to s vrlo visokim estetskim kriterijima koji i danas istinski zadivljuju - istaknula je Maja Žepčević Matić, viši kustos Gradskoga muzeja Požege i autorica izložbe.

Nakon II svj. rata onemogućeno im je javno djelovanje, ali su ga one nastavile samozatajno, unutar samostanskih zidova, u župama. Iako danas ponovno javno djeluju, izložba je poticaj da se njihov doprinos kulturnom, prosvjetnom i duhovnom životu grada iznova vrednuje. (SN)

8. ŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA POŽEGA 1863 - 2012 -

ALILOVCI - Županijska stočarska izložba održana u Alilovcima okupila je 50-ak izlagača goveda te isto toliko izlagača konja, ovaca i koza. Bila je to prilika ne samo za prezentaciju najkvalitetnijih grla uzgojenih u stajama marljivih stočara Požeško-slavonske županije nego i za uvid u raspoloživu kvalitetu izloženih grla kao postojećeg genskog potencijala. Stočarski izložba u Alilovcima ima tradiciju dugu 150 godina od 1863. godine i jedan je od najstarijih sajmova u Hrvatskoj. Zahvaljujući ovom i ovakvim sajmovima istakao je na otvorenju Damir Vinković predstojnik ureda Hrvatske poljoprivredne agencije Požeško-slavonske županije danas se ponajbolje može vidjeti razlika u proizvodnji mlijeka.

- Unatrag desetak godina u domaćih je krava dnevna proizvodnja mlijeka iznosila svega 13 do 14 litara i s takvom proizvodnjom stočari, danas na tržištu ne bi mogli opstati. Cilj ove izložbe je i promovirati rad naših stočara ali i svih onih službi koji im pomažu kako bi ostvarili što bolje rezultate - rekao je Vinković navodeći kako su veliki pomaci napravljeni u proizvodnji mlijeka zahvaljujući genetici ali i pravilnoj ishrani te drugim čimbenicima koji utječu na povećanje proizvodnje.

Okupljene izlagače, domaćine i posjetitelje pozdravili su i načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, Luka Balenović ispred Županijske obrtničke komore, dr. Maja Dražić zamjenica ravnatelja HPA te Požeško-slavonski župan Marijan Aladrović.

U kolekciji steonih junica simentalske pasmine vidjeli smo sedam izlagača, a lentu kao najbolja odnijela je dvogodišnja Jagoda uzgajivača Maria Glavaša iz Rajsavca. U kolekciji mladih krava simentalske pasmine između pet prikazanih komisija je najboljom proglasila trogodišnju kravu Sandra uzgajivača Vladimira Tadijala iz Tominovca. U kolekciji ostalih muznih krava simentalske pasmine od osam izloženih lentu kao najbolja odnijela je četverogodišnja krava Sisa uzgajivača Slavka Bartolovića iz Alilovaca. U kolekciji ostalih krava holstein pasmine od osam izloženih lentu je ponijela četverogodišnja krava Lili uzgajivača Josipa Pančića iz Pavlovaca. Sve pobjednice dobile su uz lentu, priznanje i novčane nagrade, te nagrade sponzora, a uzgajivačice krava i zlatni prsten.

Šampionsku titulu osvojila je četverogodišnja krava Irma s obiteljskog gospodarstva Ivana Bobeka iz Novoselaca, koja je uz lentu nagrađena i velikim šampionskim zvonom, a supruga uzgajivača i zlatnom ogrlicom. U svojim stajama Bobekovi uzgajaju 50-ak muznih krava. - U prošloj je laktaciji Irma dala oko 7,5 tisuća litara mlijeka, a stara je skoro pet godina. Ovo nam je treća godina kako se natječemo a lani smo osvojili treće mjesto. Tovimo i junice a imamo i nešto bikova. Danas je dosta teško baviti se stočarstvom a što dalje ide sve je teže. Ja sam završio poljoprivrednu školu i eto tu sam. Napravili smo i novu farmu za koju smo koristili HBOR-ov kredit od 2,2 milijuna kuna. Da nam je cijena mlijeka bolja sigurno bi bili zadovoljniji. Sada nam je teško no nećemo odustati - kaže Bobek navodeći kako Irmu s ničim posebnim ne hrane i da je ona među 5-6 njihovih boljih krava.

Uz krave, goveda za tov pasmine Blod Akviten Kutjeva d.d., konja te različitih pasmina ovaca i koza, na stočarskoj je izložbi na oduševljenje onih najmlađih bila postavljena i izložba kunića, golubova i peradi. - Kako u Požegi nije bilo prilike da izlažemo od 96. godine odlučili smo se za ovu izložbu na kojoj se može vidjeti 10-ak najzanimljivijih vrsta kokoši, ali i zečevi te golubovi kojih je bilo izloženo čak 18 vrsta - rekao je Robert Fehervari, predsjednik Udruge „Slavonac“ iz Kaptola.

Ove godine u natjecanju zaprega sudjelovale su dvadeset i dvije svečano ukrašene i okićene zaprege iz Požeštine, susjedne Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Bilo je tu kićenih svatova, tamburaša, mladih djevojaka i snaša, a povorku je predvodio četveropreg lipicanaca Slavka Maroševića iz Tisovca. Treće nagrađena je zaprega Stjepana Leista iz Buka, drugonagrađena zaprega Vinka Pavića iz Bečica dok je najljepšom zapregom i najljepšom posadom proglašena zaprega Mate Kaluđera iz Trnanskih Kuta. On je u zaprezi prevozio svoju peteročlanu obitelj koji su svi bili obučeni u narodnu nošnju, a kola su bila svečano okićena za odlazak na kirvaj.

Na programu je bilo i tekličko jahanje a pobjednik je Luka Jelić iz Kobaša. Na prostoru sajma mogli su se kupiti suveniri, ručni rad i zlatovez na desetak štandova, te prehrambeni proizvodi domaćih proizvođača, od rakije do pekmeza. Na štandu domaćeg KUD Tkanica iz Alilovaca pekle su se slasne lepinje, a pod šatorom bilo je i ukusne kotlovine.

Verica Rebrina i Vladimir Protić