Vladimir
Sumnja u prodaju robe 'na crno'
DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO NALOŽILO ISTRAGU PROTIV VLASNIKA I PET ZAPOSLENIKA TVRTKE "BRACO" -
POŽEGA - Županijskog državnog odvjetništva u Slav. Brodu pismeno je potvrdilo kako je naložilo provođenje istrage protiv Z.D., M.V., S.M. , B.B., LJ.C. i A.G. te da im se na teret stavlja kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Neslužbeno doznajemo kako je prvoosumnjičeni Zoran Dodiković osnivač i direktor Trgovačkog društva "Braco" d.o.o. Požega a ostali su djelatnici te tvrtke. Inače, tvrtka "Braco" raspolaže sa 53 trgovine mješovite robe na području Požeštine.
Državno odvjetništvo osumnjičenog Dodikovića tereti da je od siječnja 2007. godine do svibnja 2011. godine, u cilju da dođe do nepripadne velike imovinske koristi, naredio da se uz robu koju je društvo legalno nabavljalo i prodavalo, ilegalno pod istim uvjetima prodaje i robu nabavljenu u ime društva ali za osobni račun, te da se utržak od tako prodane robe isplaćuje njemu u gotovini. To je prihvatilo pet zaposlenika tvrtke a riječ je o njenom užem rukovodstvu. Roba 'na crno' se prodavala u svim trgovinama a tim načinom Zoran Dodiković je pribavio imovinsku korist veću od 680 tisuća kuna. Nakon prodaje robe 'na crno' dokumentacija je bila uništavana tako da u Trgovačkom društvu "Braco" ne bi ostao trag njene prodaje.
Djelatnici policije, u suradnji s Poreznom upravom, kriminalističko istraživanje nad poznatim požeškim poduzetnikom počeli su u svibnju prošle godine a u gradu se tada moglo čuti kako je nečasne radnje 'otkucao' djelatnik te tvrtke. Prema informacijama ŽDO, trenutno se vrše knjigovodstvena vještačenja te provode ostale dokazne radnje kako bi se mogla ocijeniti kaznena odgovornost osumnjičenika. (vm)
Odbačene prijave protiv organizatora požeškog festivala
GLAZBENI RAT OKO ZLATNIH ŽICA SLAVONIJE SE NASTAVLJA -
POŽEGA - Općinsko državno odvjetništvo u Požegi odbacilo je sve tri kaznene prijave koje su protiv gradonačelnika Požege Zdravka Ronka i šest čelnika požeškoga festivala Zlatne žice Slavonije podnijeli Glazbeno društvo Zlatne žice iz Požege i čelnici istoimenog festivala održanog početkom rujna prošle godine u Kutjevu. Riječ je o dobro poznatom glazbenom ratu oko tradicionalnog glazbenog festivala, koji se održava u Požegi unazad dvadesetak godina, organizator mu je do prošle godine bilo upravo GD Zlatne žice, a nakon što je 2008. godine u Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo grad Požega zaštitio ime i žig priredbe lanjske godine je grad raspisao javni natječaj za davanje koncesije radi organizacije festivala.
GD Zlatne žice se nije javilo na taj natječaj smatrajući svojim pravom da i nadalje organiziraju festival, a koncesiju za idućih pet godina dobio je Požeški tamburaški orkestar. Zbog toga je GD Zlatne žice festival istog imena i tijekom istih dana u rujnu 2011. godine organiziralo u Kutjevu!
Kaznene prijave podnijete su zbog navodnih djela zloupotrebe položaja i ovlasti, nedozvoljene upotrebe tuđih osobnih podataka i autorskog djela, prijetnje i drugih kaznenih djela što je povezano sa organizacijom lanjskog festivala u Požegi.
- Prijave su odbačene nakon niza izvidnih i dokaznih radnji jer nisu utvrđeni elementi kaznenog djela – kazala nam je Mira Baričević, općinska državna odvjetnica u Požegi.
Prijavitelji su tvrdili da im je grad Požega oduzeo pravo organizacije požeškog festivala koju su radili od 1990. godine, te da su zloupotrijebili vizualni identitet te priredbe i zloupotrijebili njihove podatke, zatim podmićivali izvođače kako bi došli na festival u Požegu itd. Oni su među ostalim u kaznenim prijavama čak tvrdili da je Krunoslav Kićo Slabinac za nastup na festivalu u Požegi mimo ugovora dobio na ruke 25 tisuća kuna!
Tijekom izvidnih radnji policija i Državno odvjetništvo proveli su niz aktivnosti i razgovora sa nekoliko desetaka ljudi među kojima su izvođači i autori tamburaških pjesama izvedenih na požeškom festivalu. Tako je nakon višemjesečnog rada nastala obimna dokumentacija teška desetak kilograma!
Zbog svih događanja i različitih tumačenja tko je u pravu, a tko ne sporovi su pokrenuti u osječkom Trgovačkom sudu, a u Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo traje upravni postupak zbog pokušaja osporavanja zaštite imena i vizualnog znaka Zlatnih žica Slavonije tako da kraj požeškog glazbenog rata još nije blizu. (T)
Sastanak ovčara na temu otkupa ovčje vune
POŽEGA - Na području Požeško - slavonske županije nema organiziranog otkupa ovčje vune. Kako u ovoj županiji postoji oko 20.000 ovaca te oko stotinjak proizvođača koji imaju preko 50 ovaca pokušali smo im pomoći kako da se riješe vune na najprihvatljiviji način organiziravši sastanak s mogućim otkupljivačem – kazao je Željko Jakopović, zamjenik župana za gospodarstvo na jučerašnjem sastanku uzgajivača ovaca s predstavnicima tvrtke Kristan nautika s Krka.
Naime, vuna je veliki ekološki problem jer ukoliko uzgajivač ovaca nema kome prodati on je mora zbrinuti na zadovoljavajući način, odnosno zakopati u zemlju. - Zadnje dvije godine to mi je bio veliki problem. Našao sam jednog privatnika i uspio to riješiti po cijeni od jedne kune po kilogramu, a prije dva tjedna javio mi se stari otkupljivač. Svima nam je cilj da se vune riješimo kako ne bi stvarali ekološke probleme i morali je zakapati u zemlju - kazao je Ivo Grbić iz Požege koji ima 400 komada ovaca.
Karolina Depope-Naso iz Kristan nautike kazala je da je žalosno što se već 20 godina kod nas s vunom postupa kao otpadom. Oni žele da naša vuna postane prepoznatljivi hrvatski proizvod. - Za sada vunu otkupljujemo po cijeni od 1,5 kune za kilogram. Skupljamo je sami obilazeći zainteresirane ovčare. Prošle godine prikupilo smo 120 tona u dva mjeseca. Otkupljenu vunu izvozimo u Italiju za proizvodnju tepiha. Cilj nam je da u budućnosti sami prerađujemo tu vunu pa da je kao takvu izvozimo – kazala je Karolina Depope-Naso. (at)
Cesarić u Cesariću – Putovanje
Kako su im ove godine po prvi puta doputovali i gosti iz Osnovne škole Gornja Vežica iz Rijeke dio programa izvodili su zajedno s njima. Tako je bilo i s Street race – uličnom utrkom koju su odradili doslovno zajedno, jer su dva po dva učenika vezanih nogu odrađivali zadatke.
– Kroz ovu utrku učenici odgovaraju na pitanja o određenim znamenitostima grada Požege. Oni moraju svezani zavojima za noge proći određenim dijelom grada i odgovoriti na postavljena pitanja. Ekipe su miješane riječki i požeški učenici – pojasnila nam je Katarina Omazić, učiteljica engleskog jezika.Učenici povijesne skupine proveli su jedno istraživanje o zanimljivostima iz života Dobriše Cesarića. Oni su o svom istraživanju pripremili veliki pano u holu, ali i jednu prezentaciju za sve učenike. – Prikazali su Cesarićev život, o njegovom prijateljstvu s Miroslavom Krležom i Ivanom Goranom Kovačićem, te izjave o Dobriši glumice Marije Crnobori i srpske pjesnikinje Desanke Maksimović, koja je s njim bila u prijateljskim odnosima i posvetila mu jednu od svojih pjesama. To je bio odgovor na jednu Cesarićevu pjesmu. Zanimljivo je kako se Cesarić odnosio prema političkoj klimi vremena u kojem je živio.
Nakon završetka 2. Sv. rata neki su ga prozivali što nije otišao u partizane, što je kod njega izazivalo određenu nelagodu. No zaštita mu je došla s najvišeg mjesta, naime Josip Broz Tito je uputio poruku u Zagreb u kojoj se izrazito pohvalno izjasnio o Cesariću kao čovjeku i pjesniku kojemu „pripada zasluženo mjesto u hrvatskoj i jugoslavenskoj kulturi“ rekao je Tito. Do tog podatka sam došao u razgovoru s tadašnjim admiralom Jugoslavenske ratne mornarice Josipom Žužulom, što je meni kao Požežaninu bilo izuzetno zanimljivo – istakao je prof. povijesti Tadić.Učenici četvrtih razreda održali su kviz o općem znanju, a učitelji su pripremili prezentaciju sa svojih učiteljskih putovanja, na koja odlaze svake godine za Dan učitelja. Putovanje Rijekom prezentirali su učenici iz Rijeke. – Povjesničari, naše poznate Pajde pripremili su nam scenski prikaz „Tepnja“ (šokački putovanje) na tekst Ivana Abibovića.
Po prvi puta izvedena je i školska himna za koju je tekst napisao učitelj Ivan Abibović a glazbu učiteljica Danijela Petrinić. Himnu je izveo mali i veliki pjevački zbor učenika – rekla je ravnateljica Zvjezdana Krip, kojoj se ideja o himni svidjela, jer su to čuli u posjeti školi u Rijeci, a ideju su realizirali nadareni učitelji.Učenici su u hodniku škole postavili informativni pano na kojemu su po svom viđenju prikazali deset godišnji put prilasku Europi, sada kada smo konačno potpisali ugovor o pristupanju, a građani se većinom na referendumu izjasnili za ulazak u Europsku uniju.
Na kraju dana priredili su priredbu i domjenak za učesnike i goste.
Na lovačku zabavu doveli i supruge
VESELO I SLOŽNO LOVAČKO DRUŠTVO BABJA GORA -
Na samom početku za pojedince koji su se istakli u društvu dodijeljene su nagrade. Tako je Josip Sedlaček dobio nagradu za člana koji najbolje čuva fond divljači u lovištu, jer prošle godine nije ništa odstrijelio.
Zvonko Miličević je pak dobio priznanje kao član koji je najviše radio u lovištu, Leo Pandžić priznanje za prvi odstrel koji mu se desio na božićnom lovu. Kako je to malo društvo koje ima 24 člana svi su već postali kao jedna velika obitelj, pa im je i ova lovačka zabava u Izletištu Emovački lug pružila još jedan lijepi provod. Naravno da su za večeru imali specijalitete od divljači.Za zabavu i ples bili su zaduženi Tamburaški sastav Naša grana, a da sve ne bi bilo i bez koje anegdote pobrinuo se Boris Janić koji je osmislio i poneku društvenu igru. Tako je u jednoj trebalo što prije popiti litru gemišta iz boce na slamku, što je naravno nenaviklim lovcima bilo teško.
U ovoj igri najbrži je bio Thomas Pandžić, a za nagradu je stekao titulu i naziv sv. Tome od Babje Gore. Natjecalo se i utrkivalo u tačkama kojima su upravljale dame, a muški su morali što prije pojesti štapiće iz šalica na podu. I ova zabava potrajala je do jutra.Svakodnevica bez koje više ne mogu
Drinka Grujić je domaćica u Dnevnom boravku koja osigurava lijep i ugodan boravak svaki dan za korisnike koji to žele. – Oni se ovdje druže svaki dan, pjevaju, sviraju, rade ručne radove, sve što im padne na pamet. Evo rade i na tkalačkom stanu, od kojih smo jedan dobili na poklon, a jedan su naši majstori sastavili od nekoliko nekompletnih. Korisnici su zadovoljni i kažu da im je teško kad preskoče neki dan, to im je postala svakodnevica bez koje više ne mogu. One koji su iz daljih mjesta naša služba i doveze u boravak – pojasnila je Drinka, koja organizira upravo tu ugodnu svakodnevicu.
Prof. dr. sc. Ivo Miljković «Trešnja»
U monografiji „Trešnja“ koju je izdalo Hrvatsko agronomsko društvo Zagreb, trešnja je predstavljena i u povijesnom kontekstu, pa je tako plodove trešnje moguće vidjeti i na mnogim slikama renesansnih majstora, poput Tiziana, Caravaggia, Botticellia i drugih. U kontekstu suvremene tehnologije o trešnji se govori kao o jednoj od najrentabilnijoj voćnoj vrsti.
Knjiga je tiskana na finom papiru sa tvrdim plastificiranim koricama, sa obiljem atraktivnih slika u boji te drugim zanimljivim prilozima. Obzirom na renome prof. dr. sc. Miljkovića kao svjetski uglednog pomologa, ova monografija predstavlja jedan od vrhunskih dometa voćarske i izdavačke djelatnosti, pogotovo što je pisana pregledno i vrlo razumljivim hrvatskim jezikom. Primjerci ove vrijedne stručne knjige naći će se i u fundusu Gradske knjižnice pa se zainteresirani mogu osvjedočiti o ovom zanimljivom i korisnom izdavačkom pothvatu. ( I. Ajanović)
Dio eksponata za muzej
- Nikad nismo bili obični radioamateri pa su tako naši stariji članovi u godinama prije rata hodali po selima s kinoprojektorom i prikazivali filmove. Također smo šezdesetih godina prošlog stoljeća na tadašnjem korzu puštali glazbu prije redovnih kino predstava. Sada sa zadovoljstvom mogu reći da smo više od 80 posto sačuvanih starih uređaja uspjeli održati u funkciji - kazao je predsjednik Radioamaterskog kluba Pakrac Borislav Černi.
Među četrdesetak izloženih starih aparata najstariji je njemački radio iz 1940. godine a mnogi stariji građani još će se sjetiti RIZ-ovog televizora iz 1959. godine pa i računala Orao iz 1980. godine. Pakrački radioamateri su također sačuvali, a ponešto su im i sugrađani poklonili, i mnoštvo gramofonskih ploča i snimljenog materijala na magnetofonskim trakama. Ljubitelji dobre glazbe sigurno će odmah primijetiti originalnu singlicu Beatlesa "Sommerthing" ili ploče nekada popularnih Ivice Šerfezija ili Mirka Bačića i skupine Meteori.
Magnetofonske vrpce još čuvaju snimljene pjesmice kao "Mi smo đaci maleni" ili "Daj mi majko iglicu i šarena konca" ali i zapise iz Domovinskog rata. - Željeli smo ovo izložiti javnosti kako bi starije sugrađane podsjetili na dane mladosti te da one mlađe podučimo kako se tehnika s vremenom razvijala. Jedina smo udruga tehničke kulture na širem području koja se bavi starom tehnikom i želimo nastaviti taj rad pa pozivamo građane da, ako imaju kod kuće kakvu 'starudiju' ne bacaju ju nego poklone nama - kazao je Černi.
Nakon što se izložba zatvori dio uređaja ostat će u Muzeju kao trajni eksponati. (v.m.)
Godinu dana zatvora zbog provizije
NEPRAVOMOĆNO OSUĐEN BIVŠI DIREKTOR POŽEŠKE PODRUŽNICE CROATIA BANKE -
Županijski sud proglasio ga je krivim jer je u vremenskom razdoblju od 1. ožujka do 31. prosinca 2006. godine iskoristio svoj položaj i prekoračio granice svojih ovlaštenja. Naime, on je tvrtkama Promenada iz Josipovca i Agronic iz Vukovara uvjetovao dobivanje kredita za njihove kupce rasplodnih grla i poljoprivredne opreme time da moraju izradu poslovnih planova i investicijskih programa te obradu tržišta naručiti kod njegove privatne tvrtke “Računovodstvo i financije”. Tako su četiri osobe koje su dobile kredit morale za obradu tržišta koju im tvrtka nije ni napravila, a niti je to bilo potrebno za dobivanje kredita, a u stvari na ime provizije od 3 do 10 posto ukupno platiti 135.460,64 kune. Za ovu zlouporabu u Croatia banci u Zagrebu saznali su sasvim slučajno, odnosno kada su utužili četiri osobe zbog nevraćanja kredita. U razgovoru s njima tada su doznali da su oni morali direktoru požeške podružnice plaćati proviziju da bi dobili kredit.
Optuženik se očitovao da nije kriv te da je u 10 godina rada u Croatia banci radio u skladu sa zakonom i pravilima banke. Istaknuo je da je za odobravanje kredita koji su prelazili iznos od 100.000 kuna bio nadležan kreditni odbor Croatia banke u njezinom sjedištu u Zagrebu, a upravo takvi krediti su ovi koji su predmet optužbe. Na odobrenje tih kredita, kazao je Miletić, on nikako nije mogao utjecati jer se od njega za njih nije tražilo nikakvo mišljenje nego samo mišljenje pravne službe i službe rizika.
Na ovu presudu Miletić ima pravo žabe na višoj instanci, odnosno Vrhovnom sudu. (a.t.)
18. Lipljansku noć
Uz dobru zabavu i svirku zabavne grupe Spomenar, organizatori su priredili i bogatu tombolu, ali i natjecanje u pucanju penala za dame. Za ovo natjecanje odlučilo se njih dvadesetak, a nakon nekoliko kola raspucavanja dobili smo i pobjednice. Pehar, tortu i cvijeće kao najbolja dobila je Klaudija Gelenčir, za jedan penal manje druga je bila Helena Marčetić koja je uz cvijeće dobila i vino, a treće mjesto je osvojila Ankica Lončarević.
