HRVATSKI DUHANI URUČILI PRIZNANJA I NAGRADE USPJEŠNIM PROIZVOĐAČIMA DUHANA U PROŠLOJ GODINI  -

JURICA BLIM IZ TREŠTANOVACA ZA PRINOSE VEĆE OD 2.500 KG VIRGINIE, A MILJENKO PEJIĆ IZ ZARILCA ZA PRINOSE VEĆE OD 3.000 KG BURLEYA

 KUTJEVO – Svake godine Hrvatski duhani na prigodnoj svečanosti dodjeljuju priznanja za proizvodnju duhana, i to plakete Veliki zlatni list za najbolje prinose koje su postigli farmeri duhanci u proizvodnji virginie i burleya, te Zlatni list uspješnim proizvođačima duhana u protekloj godini na području Požeštine i Slavonije. Priznanja, plakete, ali i novčane nagrade uručio je dipl. inž. Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana d.d.

Ovogodišnji laureati i dobitnici Velikog zlatnog lista su Jurica Blim iz Treštanovaca, koji je u svojoj proizvodnji ostvario prinose veće od 2.500 kg po ha u proizvodnji duhana virginie, a pripala mu je i novčana nagrada od 2 tisuće kuna. Najuspješniji proizvođači virginie koji su dostigli prinos od 2.500 kg dobili su plaketu Zlatni list i novčanu nagradu od 1.500 kuna, a to su ove godine Marija Englman iz Krivaja, Zdenko Maglaić iz Podgorja, Marko Raić iz Cerovca i Milan Blašković iz Rajsavca.

Najuspješniji u proizvodnji duhana tipa burley za ostvareni prosječni prinos iznad 3.000 kg po ha ove godine laureat je bio Miljenko Pejić iz Zarilca koji je dobio priznanje i plaketu Veliki zlatni list, te novčanu nagradu od 2 tisuće kuna. Za ostvareni prosječni prinos do 3.000 kg duhana po ha priznanje Zlatni list i novčanu nagradu od 1.500 kuna dobili su: Katica Šolić iz Mihaljevaca, Slavko Babić iz Šumanovaca i Mato Majetić iz Sulkovaca.

- Prošlogodišnji urod unatoč štetama od tuče, posebno na predjelima Podravine, donio je Hrvatskim duhanima 9.557 tona duhanskog lista. – Završena je proizvodna 2011.godina koja će ostati zapamćena po jako malo padalina, ali sa dobrim rasporedom padalina za duhan. Vrhunska obrada i primjena tehnologije obrade tla pokazala je da se u ovim ekstremno sušnim godinama, može umanjiti taj utjecaj

I imati dobre rezultate što se tiče prinosa i kvalitete. Ovo je godina u kojoj smo ostvarili vrhunske prinose, 2.580 kg u prosjeku za virginiu i preko 3.000 kg za burley, što je ostvareno u suhom ratarenju, i jedni su od najboljih u Europi. Sa primjenom navodnjavanja koju Hrvatski duhani nameću kao prioritet u slijedećim godinama donijet će svakako i veće i bolje rezultate – istakao je Mirko Boić, zadovoljan prošlogodišnjom sezonom.

A da li su zadovoljni farmeri, duhanci, proizvođači duhana i duhanskog lista?

- Prošle godine po prvi puta s proizvođačima smo potpisali četverogodišnji ugovor, kojim smo im osigurali sigurnost u proizvodnji i sebi i njima. Sada su sigurni da mogu proizvoditi, mogu ulagati, što je u ovim kriznim i tranzicijskim godinama sigurno bitno. To je i godina u kojoj smo proveli i nekoliko pokusa koji su nam potvrdili dvije stvari. Proizvođači moraju povećati prinos ovdje u Požeštini na preko 3.000 kg po ha, neki to već imaju, a ostali s nizom mjera, promjenom sortimenata, dodatkom navodnjavanja mogu to postići. Povećanje prinosa znači povećanje prihoda, ali donosi i veće troškove u proizvodnji. Najveći trošak je sušenje duhana i radna snaga. Radnu snagu moraju rješavati s državom, lokalnom samoupravom, smanjiti rad na crno, a mi na to ne možemo puno utjecati. Ono na što možemo utjecati su svakako umanjenje troškova sušenja, a to su naši pokusi i dokazali. Treba početi koristiti bio masu kao energent. To nije politička priča, već jednostavno termogeni koji koriste klasično drvo, sječku, pilovinu, bio masu ili pelet donose daleko manje troškove. Da li će si farmeri sami uzgojiti dio bio mase, skupljati ju na obiteljskom gospodarstvu ili u svojoj okolini ili kupiti, ali svakako će uštedjeti nego koristiti skupi plin. Mi kao odgovorna kompanija nudimo rješenja, nudimo i kredite za prelazak na novu tehnologiju. Potrebno je još izolirati sušnice jer tu se gubi puno energije – iznio je Mirko Boić, te dodao da će cijena sigurno ostati ista ili se povećati jer se u deset godina otkupna cijena povećala za 42%.

- Da su farmeri zadovoljni govori i podatak da se konstantno u zadnjih nekoliko godina povećavaju površine koje su zasađene duhanom, prošle godine za čak 7%. Nešto manjih proizvođača je odustalo od proizvodnje, a veliki konstantno povećavaju površine i postaju sve veći farmeri. To nas ohrabruje, jer prosječna proizvodna površina u Hrvatskoj iznosi 8,49 ha po jednom gospodarstvu, a u duhanu imamo veliki broj proizvođača koji obrađuju dvadeset i više ha samo duhana. To su veliki farmeri, koji zajedno s nama imaju budućnost – rekao je Boić.

 Troškovi sušenja za zemni plin koji se danas nalazi u najvećem dijelu sušnica duhana iznose od 0,5 do 1,3 m³ plina po jednom kilogramu suhog duhana, što ovisi o izolaciji sušnica, da li se griju psi i mačke po dvorištu. Prosječnih 0,8 m³ plina odnosi nam 2,88 kn, a sa loženjem peleta kao energenta sušenje jednog kilograma duhana nas košta 1,59 kn. To je 40% jeftinije, a još bolje rezultate postižemo sa iverom i drvima, jer nas sad sušenje kg duhana košta samo 0,63 kn. Bio masa koju možemo sakupiti od ostatka poljoprivredne proizvodnje ili je sakupiti u okolišu tu cijenu još više smanjuje. To je matematika koji naši proizvođači moraju primijeniti. Investicije za prelazak na nove energente iznose do 5 tisuća € i mogu se isplatiti za dvije godine. Mi ćemo to ponuditi organizirano jer tako možemo ostvariti bolje cijene kod proizvođača opreme, a cjelokupan posao kreditiramo – pojasnio je Boić razloge prelaska na nove energente.

PLESNI STUDIO MARINE MIHELČIĆ - 8 PRVIH MJESTA NA DANCE FESTIVALU  -

ZAGREB – Plesači Plesnog studija Marine Mihelčić postigli su odlične rezultate na Međunarodnom plesnom turniru Bravo dance festival, koji je održan u Westgate-u u organizaciji Plesnog kluba Bravo i pokroviteljstvom grada Zagreba i Ureda za socijalnu zaštitu osoba s invaliditetom. U konkurenciji je plesalo 300 plesača plesnih skupina iz Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Mađarske i Hrvatske. Zbog lošeg vremena nažalost nisu uspjeli doći svi natjecatelji, pa je nedostajalo pet klubova, iz primorskih gradova, Splita i Sarajeva, a i naši su zbog velikog snijega jedva stigli na natjecanje.

Na Bravo dance festivalu natjecatelji su se natjecali u hip-hop, breakdance, dicso dance, disco freestyle, electric boogie, stret dance, show dance, klasičnom i modernom baletu, suvremenom plesu, trbušnom plesu, salsa poi dance i latino open.

Ovaj dance festival imao je i svoj humanitarno-preventivni karakter, jer su se povodom završetka akcije za mlade pod nazivom „Daj mi svoj osmijeh“ dodijelile i nagrade najuspješnijim u preventivi i borbi protiv nasilja među mladima. U sklopu ove akcije, u suradnji s osnovnim školama Zagreba i Zagrebačke županije, osnovnoškolci su svoje perspektive problema nasilja prenijeli na papir u obliku crteža, pjesama, slika i priča, a njihova viđenja mogla su se pogledati i na Festivalu te na video zidu.

I sa ovog natjecanja članovi Plesnog studija Marine Mihelčić vratili su se s osvojenih osam prvih mjesta:  Hana Kulaš - Trbusni ples - 1. mjesto, Tena Korov - open djeca- 1. mjesto, Hana Ledić -open mini - 1. mjesto, Hana Ledić i Lora Ledić - open duo - 1. mjesto, Ines Heli -seniorka  solo suvremeni - 1. mjesto,  Marta Bartolović i Sanja Janeš - open duo seniorke - 1. mjesto, Mala grupa Contemporary lyric - 1. mjesto, Formacija open - 1. mjesto, te sa dva osvojena druga mjesta:  Maja Lukić i Matej Houdek - open duo seniori - 2. mjesto, Ana Veočić - jazz dance  solo seniorka - 2 mjesto.

- Zadovoljni smo uspjehom na ovom festivalu, posebno što smo sudjelovali i u njegovom humanitarnom karakteru. Vesele nas osvojena prva mjesta, no više od svega potvrda naše spremnosti koju smo pokazali. Ovo natjecanje dobro nam je poslužilo i kao zadnje zagrijavanje pred odlazak na kvalifikacije za Svjetski dance kup koji se krajem veljače održava u Splitu – istakla je glavna trenerica i voditeljica Marina Mihelčić.

„ZIMSKE RADOSTI“ U POŽEŠKOJ OSNOVNOJ ŠKOLI ANTUNA KANIŽLIĆA -

POŽEGA - Veće količine snijega  u svom školskom dvorištu iskoristili su  učenici  požeške osnovne škole "Antuna Kanižlića". Uz zajedničko druženje svi su imali priliku pokazati i svoje kreativno umijeće.

Iako je školsko dvorište bilo prepunio snijega, izrada snjegovića i drugih skulptura od snijega nije se baš pokazala lakom i jednostavnom. Snijeg koji je padao minulih dana ipak je  previše prhak i suh.

Učenici su prema riječima nastavnika biologije i kemije Nevena Markovića dosta kreativni no kako je snijeg prhak treba više pažnje.

- Svima nam je dobro došao ovaj izlazak u dvorište i zajedničko druženje. Djeca jednostavno uživaju praveći „snjegoviće“ no nije jednostavno. Iako se čini da snijega ima puno ispalo je i da ge nema baš toliko jer je dosta suh i vrlo ga je teško oblikovati. No tko zna možda među ovim đacima ima budućih kipara - kaže Marković.

Pod budnim okom nastavnice Mirjane Bajić snjegovića su pravili u učenici 6 c razreda.

- Ako "Snježni dan" može biti u Dalmaciji kako ne bi mogao biti i kod nas. Učenici su sretni i presretni. Evo danas izrađujemo snjegoviće a sutra ćemo pisati i razgovarati na nastavi o tomu. Nadam se da će do kraja tjedna biti na dvorištu 15-ak snjegovića te da će svi razredi dati svoj doprinos - kaže nastavnica Bajić koja je sa svojom grupom upravo završavala jednog snjegovića.

Najvećeg snjegovića su izradili i kompletno ga ukrasili učenice 8b razreda. – Evo napravili smo najvećeg snješka i mislim da će naš biti najbolji - rekla je učenica Lea Galiot. Marija Barišić pak smatra da je ovaj izlazak bolji od nekog sata u učionici, jer su na zraku i zabavljaju se. Učenicama je ipak pomogao i jedan kolega iz razreda, Ivica Polić Strinić, koji je donosio i nabacivao snijeg na hrpu.

Koliko su učenici osnovne škole  Antuna Kanižlića bili kreativni idućih dana moći će vidjeti i mnogi prolaznici.

V.Re. i V. Pr.

S RADOM POČELA NOVA AMBULANTA DENTALNE MEDICINE  -

PLETERNICA – Pleterničani od danas imaju još bolje uvjete stomatološke zaštite, jer su sa radom počela dva nova tima dentalne medicine. To im je osigurala nova mreža stomatoloških ambulanti koja je pokazala da na pleterničkom području još uvijek ima puno osoba koje se nisu opredijelile za svoga stomatologa.

- Do sada smo u Pleternici imali četiri stomatološka tima. Jedna od stomatologinja nam je otišla na specijalizaciju iz oralne kirurgije, na čemu zahvaljujemo Ministarstvu zdravlja, jer upravo ova specijalizacija je nedostajala na području naše županije. U ambulantu je došla mlada doktorica Ana Bogović, a u proširenju mreže osigurali smo još jedan tim koji će voditi doktorica Bernardica Brblić, jer u Pleternici još ima dovoljno neopredijeljenih ljudi, još uvijek ima dovoljno pacijenata koji imaju prava na izbor. Ovo su mlade liječnice koje imaju novi pristup poslu, koje imaju nove metode i nadam se da će svi biti zadovoljni – istakao je Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije, koji je pozvao stanovnike s područja grada Pleternice da odaberu svoga stomatologa.

Doktorica dentalne medicine Ana Bogović, studirala je u Zagrebu, ali nakon studija stažirala je u Stomatološkoj klinici Zagreb, gdje je dublje ušla u struku, uz pomoć najboljih stomatologa. Sudjelovala je i u istraživanjima. – Smatram da je preventiva jako bitna, zbog toga sam član Udruge Zubić vila, gdje educiramo djecu i mlade, najčešće vrtićke dobi o važnosti oralne higijene i oralnog zdravlja. Moramo brinuti i za one odraslije i posebno stariju populaciju da se zapuste i prepuste životu bez zubi – istakla je Ana Bogović, te pozvala pacijente koji se do sada nisu opredijelili da slobodno dođu u ambulantu i upišu se, te tako naprave prvi korak u boljoj stomatološkoj zaštiti. Ambulanta radi ponedjeljkom i četvrtkom od 13- 20,30 sati a ostale dane od 07-14,30. – Kako ovdje imamo jako veliku osnovnu školu stupili smo već u kontakt s nastavnicima tjelesnog odgoja, da pri nastavi u razredima prođemo malo edukacija o kariesu, kako pravilno četkati zube, da uklonimo psihološki strah od stomatologa. Znamo da dio djece nije nigdje upisan i da im moramo pružiti bolju oralnu zaštitu.

Drugi tim vodit će Bernardica Brblić, rođena u Sovskom Dolu, koja je na zamjenama već radila nekoliko godina, pa i u Baranji, a sada je došla u svoj kraj. – Mislim da je došlo do jedne decentralizacije, jer je puno pacijenata odavde bilo orijentirano na Požegu. Nama je u interesu te pacijente privući nazad, dati ljudima do znanja da cjelokupnu zdravstvenu skrb mogu dobiti i u Pleternici. Mi smo mladi timovi, već dobro uigrani i mislim da ćemo ubrzo imati dovoljno upisanih pacijenata, koji do sada nisu niti izabrali svog stomatologa. Ambulanta je dobro opremljena, mi se stalno educiramo i uvodimo nešto novo, vjerujem u svoj rad – rekla nam je optimistična Bernardica.

TEHNIČKA ŠKOLA POŽEGA OBILJEŽILA  -

POŽEGA - U utorak, 7. veljače, u cilju promocije sigurne i odgovorne uporabe tehnologije posebno među djecom i mladima, organiziran je deveti po redu Dan sigurnijeg interneta pod temom Povezivanje generacija i međusobno obrazovanje i sloganom ''Zajedno otkrijte digitalni svijet… sigurno!''

- Tim povodom, u Tehničkoj školi Požega organizira se niz aktivnosti kako bi učenike poučili primjerenom, odgovornom i sigurnom ponašanju na internetu. Tijekom siječnja 2012. godine 158 učenika Tehničke škole sudjelovalo je u anketi Digitalna ovisnost učenika. Cilj istraživanja je ispitati koliko vremena učenici provode uz internet i mobitel, kao i sadržaje koji ih zanimaju – istakla je Marina Mirković, dipl. inž, profesor računalstva.

Na Dan sigurnijeg interneta postavljen je prigodni izložbeni pano učeničkih radova. Tu je i pano posvećen broju e, jer ove godine, isti dan, u školi je obilježen i Dan broja e, koji je na poticaj profesora Radoice Popovića, prvi put u svijetu obilježen 2007. godine u Tehničkoj školi.

- U školi je održana debata u kojoj su učenici raspravljali o tezi «Ocjene i školske obveze trpe zbog vremena provedenog online». U debati je pobijedila negacijska ekipa. Iako je afirmacijska ekipa svojim argumentima pokušala obraniti tezu, učenici internet prepoznaju kao medij koji im pored zabave omogućuje lakše učenje uz digitalne sadržaje. Problem raspodjele vremena pri dnevnom korištenju interneta, općenito digitalne tehnologije sve više je izražen. Učenici ovo vrijeme produžuju, na štetu učenja i ostalih aktivnosti. Nažalost, to teško priznaju – rekla je Marina Mirković.

Na nastavi računalstva učenici su pratili i dva webinara -videokonferencijski prijenos seminara «Dijete na internetu – koji su rizici i kako sigurno koristiti moderne tehnologije» u organizaciji Hrabrog telefona, te međunarodni webinar StudentsMeet u kojem su  učenici iz raznih dijelova svijeta na engleskom jeziku u mikroprezentacijama u trajanju od 3 minute govorili o obrazovnim temama.

Radionice o e-bontonu, sigurnosti i zaštiti na internetu održane su za vrijeme nastave računalstva. Učenici su u grupama izrađivali letke/postere  kojima će svoje roditelje poučiti sigurnijem korištenju interneta, kako bi zajedno komentirali moguće probleme i rizike.

- Praćenje ponašanja učenika u digitalnom svijetu pomoći će u edukaciji učenika i roditelja, kako bi učenici osvijestili svoju naviku dugog provođenja vremena uz računalo,  internet i mobitel te promijenili svoje takvo ponašanje. Time bi njihova uspješnost u učenju bila bolja, kao i odnos prema društvenim, kulturnim, sportskim i drugim aktivnostima u široj društvenoj zajednici – dodala je Marina Mirković.

Učenici, nastavnici i roditelji zajedničkim djelovanjem i suradnjom mogu olakšati snalaženje u suvremenim tehnologijama.

SANACIJA OD POŽARA U STUDENCU JOŠ TRAJE  -

LIPIK -   Mjesec dana nakon velikog požara u lipičkoj tvornici Studenac sanacija još traje, a uz radove na samom objektu u kojem je izbio požar, nedavno je započeo i pomalo neobičan posao – prolijevanje obične i mineralne vode. U kanalizaciji bi trebalo završiti čak milijun litara. -  Dio  gotove robe koji se nalazio u trenutku požara u skladištu neupotrebljiv je i mora se uništiti. Izvorska i mineralna voda koja je oštećena izlijeva se u krugu tvornice a prema uputama koje smo dobili od Hrvatskih voda - rekla je Dijana Jendrašinkin, direktorica odnosa s javnošću Podravke u čijem sastavu posluje Studenac. Vodu su, dodala je, počeli izlijevati radnici Studenca no, kako je riječ o velikoj količini a većina njih je još uvijek uključena i u druge poslove vezane uz osposobljavanje proizvodnje, na poslovima izlijevanja zaposlit će se sezonci. Koliko njih još se ne zna, mada se spominje broj od četrdesetak, a neizvjesno je i do kada će se voda izlijevati. Osim izvorske i mineralne vode bacit će se morati i otprilike iste količine čajeva, sokova i sirupa, ali oni neće završiti u kanalizaciji jer su propisi o zbrinjavanju ovakve vrste otpada stroži. Isti slučaj je i s oštećenom PET ambalažom koja će se morati ekološki zbrinuti. Trenutno se prikupljaju ponude specijaliziranih tvrtki koje će ove poslove obaviti na zakonom predviđeni način.

Nakon požara 02. siječnja prve procjene tada su govorile o 17 milijuna kuna štete. Stvarna šteta još se ni približno ne zna a dodatni troškovi bit će upravo ovi na uništavanju gotovih proizvoda i ambalaže. Usprkos zastoju u proizvodnji zbog požara i velikim štetama u Podravki ističu kako se zaposlenici Studenca ne trebaju bojati za svoja radna mjesta.

- Sve proizvodne linije su u manjem ili većem opsegu osposobljene a tijekom veljače u tvornici planiramo proširenje linije za proizvodnju stakla koja će od ožujka proizvoditi i Lero sirupe. O otpuštanjima nema niti govora tim više što će štete pokriti osiguravajuće društvo - kazala je Dijana Jendrašinkin.   (v.m.)

DRVNU PROIZVODNJU TOFRADA PREUZELA TALIJANSKA TVRTKA ELVIO PROIZVODNJA  -

DRVNI POGON SADA IZRAĐUJE LAMELE ZA PROZORE

PLETERNICA - Pleternički Tofrado više se ne bavi drvnom proizvodnjom a  proizvodne hale u Nazorovoj ulici od početka godine iznajmljene su talijanskoj tvrtki "Elvio proizvodnja"  koja u njima sada izrađuje lamele za prozore. Tako je riješena većina problema s kojima se Tofrado bori od 2008. godine kada je cijela drvna industrija zapala u teškoće i koji su krajem prošle godine ozbiljno zaprijetili toj najvećoj pleterničkoj firmi. - Mogli smo od svega jednostavno dići ruke ali željeli smo svakako sačuvati radna mjesta i u tome smo, suradnjom s jednim od najvećih trgovaca drvetom u Europi, i uspjeli.

Nitko od 50 radnika u drvnoj proizvodnji nije ostao bez posla a Tofrado je prema njima, kao i ostalim našim radnicima, ukupno ih je 120, podmirio sve obveze. Tvrtka se sada nastavlja baviti svojim drugim djelatnostima - rekao je vlasnik tvrtke Franjo Lucić.

Tofrado postoji od 1991. godine a bavio se drvnom i metalnom proizvodnjom, te veleprodajom i maloprodajom građevinskog materijala i crne metalurgije. Tvrtka je bilježila uspješne poslovne rezultate sve do krize u drvnoj industriji kada je počela gomilati dugove prema Hrvatskim šumama. Oni su, zajedno s 4 milijuna kamata, narasli na ukupno 14 milijuna kuna. Početkom 2010.godine  u drvnom pogonu se prestalo raditi a proizvodnja je nastavljena tek krajem godine. – Kako bi pomogla  drvnoj industriji  Vlada RH je u ožujku 2010. Dala preporuku da se dugovanja prema Hrvatskim šumama riješe kupnjom nekretnina određenih tvrtki. Mi smo imali više prijedloga kako to učiniti u slučaju Tofrada, no predsjednik uprave Hrvatskih šuma nikada nije dao naš prijedlog na razmatranje, ni na Upravni ni Nadzorni odbor zbog čega smo zapali u još veće probleme - istakao je direktor Tofrada Drago Lucić.

Pitanje dugovanja prema Hrvatskim šumama tek će trebati riješiti no, u Tofradu ističu, kako se usprkos svim poteškoćama proteklih godina uspjelo podmiriti 90 posto prema dobavljačima.

Inače, Tofrado i Elvio proizvodnja prošle su cijele godine zajedno radili na pripremi novog proizvoda a talijanski je partner do sada u strojeve i repromaterijal uložio oko milijun eura. S vremenom planira povećati broj radnika a važno je istaći da veći dio proizvodnje lamela ide na inozemno tržište.     (v.m.)

LINO VIŠEBOJAC GOSTOVAO U OŠ FRA KAJE ADŽIĆA -

PLETERNICA – Lino višebojac, natjecanje za učenike osnovnih škola koje je u nekoliko godina održavanja obišlo čak 133 škole, gostovao je u pleterničkoj OŠ Fra Kaje Adžića. Najveća je to škola na području naše županije, te je više od 1.000 učenika burno pozdravilo dolazak Lina višebojca u njihovu školu. Za natjecanje su se dobro pripremili, napisali transparente, istakli zastave, bojali lica u višebojca, veselo se obukli i spremni za navijanje za svoje ekipe dočekali maskotu Lina.

Ovo natjecanje je poznato i po tome što u njemu kao promotori sporta uvijek sudjeluje i netko od poznatih sportaša, ovaj puta to su bili reprezentativka u rukometu i dugogodišnja igračica Podravke, te požeškog rukometnog kluba Martina Raguž Tokić, te onaj koji je dobio najvrisak u dvorani Marko Kopljar, hrvatski rukometni reprezentativac, najbolji desni vanjski igrač Europskog prvenstva.

Učenici višebojci natjecali su se u trčanju na kratke staze, pucanju slobodnih u košarci, pucanju penala u nogometu, pucanju sedmeraca u rukometu, skoku u dalj s mjesta, utrci u vrećama i potezanju užeta ekipa.

Marko i Martina su svojim savjetima pokazali kako najbolje pucati sedmerce, a i sami su pokazali u natjecanju s učenicima svoju borbenost i umijeće. U dvoboju sa svojim izazivačem, Markom Abramovićem iz šestog razreda uz rukometni talent pokazao je i dobar smisao za humor. Martina je pak u svojem dvoboju sa sedmašicom Valentinom Pavličević izgubila za jedan pogodak.

Nakon dvosatnog natjecanja uz burno navijanje dobili smo i pobjednike. To su bili učenici petih razreda Barbara Peić koja je od početka vjerovala u svoju pobjedu i vrlo borbeno nizala bodove i Mateo Itrak koji je uz široki osmijeh izjavio da je pehar osvojio zahvaljujući podršci prijatelja.  Oni su nagrađeni peharima, a nastupaju i u finalnom natjecanju.

Nagrađeni su i Petra Šajer učenica sedmog razreda koja je napisala najbolji rad na temu „Svijet po tvom“, a Josipu Gavriloviću iz petog i Elli Pejić iz drugog razreda koji su proglašeni za najbolje maske, zajedno s Martinom i Marko je uručio pehare pobjednicima.

SELJAČKE UDRUGE OGORČENE NAJAVAMA 'KRESANJA' AGRARNOG PRORAČUNA   -

POŽEGA – Najavljeno smanjenje agrarnoga proračuna i to kako se u javnosti kalkulira od gotovo milijardu kuna, itekako je ogorčilo poljoprivredne proizvođače. Tvrde kako u državni proračun uplaćuju više do sedam milijardi kuna pa tri i pol koliko im prema stečenim pravima pripada, ne smatraju prevelikim iznosom. Uz to im je država 'debelo' dužna i to 1,1 milijardu kuna, a posljednji poticaji na seljačke su adrese stigli još 2010. Zbog te činjenice jesenska je sjetva obavljena u iznimno teškim uvjetima, a sada je upitna i ova proljetna. Najteže je ipak proizvođačima mlijeka, tvrde u Udruzi uzgajivača simentalskog goveda Požeškog kraja.

- Smanje li nam potpore za mlijeko bit će to težak udarac. Prosječna je cijena oko 2,75 lipa, a nova predviđa samo 2,30 lipa. Uz to se ukida premija od pola kune po litri i sve skupa bit će neizdrživo. Meni država već duguje četiri mjeseca za subvencije i to negdje oko 100 tisuća kuna, a proljetna je sjetva pred vratima, treba zasijati. Situacija je jako teška - kaže Tihomir Strapač, tajnik Udruge.

Njegovo mišljenje dijele mnogi stočari, među njima i oni iz Grabarja. Bave se tovom junadi, no bez poticaja, sve je teže. - Ostanemo li bez potpora, stočari i proizvođači mlijeka snosit će najgore posljedice. Sumnjam da će nas polovica preživjeti takav udar jer ulazimo u Europsku uniju nedovoljno pripremljeni, nećemo biti konkurentni i sve je to skupa prava katastrofa“ kaže Ivan Ribičić čija obitelj naraštajima živi od tova junadi i proizvodnje mlijeka.Svi oni shvaćaju da je kriza teško pogodila domaće gospodarstvo i da dio tereta podnijeti moraju i seljaci, ali traže da se on pravedno raspodijeli.

- Smanjenje potpora bit će udarac i ekološkim gospodarstvima jer smanjenje od gotovo 40 posto nije mala stvar. Svi smo spremni dati doprinos izlasku iz recesije, ali teret moraju podnijeti podjednako svi u hrvatskom društvu - kaže Damir Rosipal, ekološki proizvođač iz Deževaca.

Iako u Ministarstvu poljoprivrede ističu kako drastičnih rezova ipak neće biti, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori podsjećaju na stečena prava koja su zakonska kategorija.

- Mi tražimo da se poštuje zakon o potporama i ništa više od toga. Ovakvim načinom naši će građani jesti umjesto domaće, onu uvoznu hranu, a time se pogoduje samo uvoznim lobijima. Do ulaska u Europsku uniju, mnogi će zatvoriti svoje farme i ugasiti obiteljska gospodarstva, a to ničemu ne vodi“ dodaje Ivica Malnar, jedan od čelnika županijske HPK i ratarske udruge 'Ledina'. Samo za potpore u ovoj godini prema izračunu HPK, država bi trebala osigurati 2,8 milijarde kuna. Dio novca seljaci traže već do kraja veljače. Spremni su na dogovore, no ne bude li razumijevanja kažu s druge strane, svoje pravo potražit će na cestama – prosvjedima.

ISPLATU ZAOSTALIH POTICAJA UVJETUJU DO KRAJA VELJAČE

Puno je neriješenih problema u poljoprivredi

Seljake brinu i brojni još od prije neriješeni problemi, poljoprivredno zemljište, za koje je bilo puno obećanja, ali se sporo, a negdje i nikako ne rješava. Europa je na pragu, a mi nemamo riješenu legalizaciju naših poljoprivrednih objekata u proizvodnji, a to je osnovni uvjet za dobivanje poticaja, kredita, bespovratnih sredstava i na kraju za sudjelovanje na tržištu.

DODATNO OBRAZOVANJE DUGOTRAJNO NEZAPOSLENIH OSOBA  -

POŽEGA - Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Požega konstantno provodi mjere usmjerene na poticanje motivacije za zapošljavanje, sufinancira i financira obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba i skupina kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost, te aktivno potiče zapošljavanje i samozapošljavanje.

Tako je u prošloj godini mjerama obuhvaćeno 641 osoba, dok je u sklopu partnerskih projekata Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, Mladi na tržištu rada i Žene na tržištu rada u obrazovanje uključeno još 169 osoba.

Zavod je odobravao i potpore za zapošljavanje koje su koristila 22 poslodavca s područja županije, koji su zaposlili ukupno 34 osobe, a za tu svrhu poslodavcima je isplaćeno 969 tisuća kuna potpora. Za samo zapošljavanje potpore u visini 317 tisuća kuna koristilo je 11 osoba, koje su pokrenule vlastiti posao.

- Također u 2011. godini bilježimo dobre rezultate u provedbi mjere Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa koja je namijenjena mladim osobama bez radnog iskustva koje su završile školovanje po programima srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, kroz stručno osposobljavanje za rad osigurat će im se stjecanje radnog iskustva za polaganje stručnih, državnih ili majstorskih ispita. U mjeru Stručno osposobljavanje za rad uključeno je 206 osoba, a ukupno će biti isplaćeno 5,2 milijuna kuna na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje i novčanu pomoć za polaznike ovog programa – istakla je Silvija Vlahov Petrović, rukovoditeljica Odsjeka za aktivnu politiku zapošljavanja u požeškom Zavodu.

Radi stjecanja novih znanja i vještina, te praktičnih iskustava koje traži tržište rada obrazovalo se 238 osoba u 12 različitih zanimanja, za što je izdvojeno preko 2 milijuna kuna.

U program javnog rada u 2011. godini zaposlene su 152 dugotrajno nezaposlene osobe na području naše županije, a u svrhu poticanja  socijalne uključenosti kroz suradnju jedinica lokalne samouprave i nevladinih udruga te je u tu svrhu isplaćeno 1,94 milijuna kuna.