POŽEGA - Promicanje stručnog rada i skrb o stručnom osposobljavanju djelatnika u energetskim postrojenjima kroz organiziranje stručnih predavanja i ekskurzija i nadalje će biti temeljni rad društvo energetičara Požege. Rečeno je to na održanoj redovitoj godišnjoj skupštini društva na kojoj je bilo riječi o aktivnostima u prošloj te  planu rada za ovu godinu.

Ocjenjujući rad  društva u prošloj godini vrlo uspješnim jer su uspjeli realizirati sve svoje aktivnosti od stručnih ekskurzija Nuklearnoj elektrani Krško i Brodogradilištu Uljanik u Puli do stručnih predavanja, te organiziranja 10. Susreta energetičara Slavonije i Baranje. Na održanoj su skupštini članovi društva ujedno dali i puno potporu Građanskoj inicijativi Kuzmice za očuvanje kulturne baštine Kuzmice i  obilježavanje 100. obljetnice puštanja u rad hidrocentrale Kuzmica, čiji program rada na uređenju i obilježavanju je iznio Miro Rašić iz Kuzmice.

- Ova je godina u znaku visoke obljetnice hidroelektrane i elektrifikacije Požege, te je to ujedno i prilika da se nešto učini s objektom kako on ne bi dalje propadao. Još prije pet godina naša je želja bila da se taj prostor uredi kao tehnički muzej - rekao je predsjednik društva energetičara Drago Duvnjak dodajući kako će u svojim aktivnostima Građanska inicijativa Kuzmice imati punu potporu društva energetičara.

Za ovu je godinu Duvnjak najavio i skorašnje organiziranje stručnog predavanja na temu fotonaponskih ćelija koje se sve više koriste u Hrvatskoj. Uz to u planu je i posjeta industrijskoj zoni u Varaždinu odnosno tvornici za preradu otpadnih guma, te obilazak vjetroelektrane Bruški kod Benkovca.

Članovi društva energetičara Požege i ove će godine rekao je dalje Duvnjak sudjelovati i na 11. Susretima energetičara Slavonije i Baranje koji bi se trebali održati sredinom ove godine u Belišću.

Na održanoj skupštini ujedno je usvojen i financijsku plan za prošlu te ovu godinu, te je ovo društvo primjer kako se i s malim sredstvima s kojima raspolažu, oko 30 tisuća kuna može puno napraviti. Zadovoljni radom društva su i u gradu Požegi, čiji je predstavnik, savjetnik gradonačelnika Ivan Čolak obećao u ovoj godini veću pomoć grada.

Zaslužnim su pojedincima i tvrtkama koji su podupirali rad društva energetičara ujedno su uručena i priznanja. (V.Re.)

HRVATSKOM CENTRU ZA KONJOGOJSTVO PREPOLOVLJEN PRORAČUN  -

LIPIK - Informacija objavljena u medijima kako će u ovogodišnjem državnom proračunu za Hrvatski centar za konjogojstvo-državne ergele Lipik i Đakovo biti osigurano 5,3 milijuna kuna i u Lipiku i u Đakovu je izazvala šok i nevjericu. Naime, taj je iznos gotovo upola manji od prošlogodišnjeg koji je iznosio 11,2 milijuna kuna. - Ne znam da li Vlada ima nekakvu rezervnu varijantu za koju ne znamo ali ako je doista riječ o samo 5,3 milijuna kuna onda nam ništa ne preostaje nego lipičke konje vratiti u Srbiju ili ih poklati - kazao je nezadovoljno gradonačelnik Lipika Antun Haramija. Nakon izbora i dolaska novog ministra, dodao je, on mu je poslao dopis u kojemu ga je upoznao s još uvijek neriješenim pitanjem smještaja lipičkih lipicanaca i potrebama ergele koja se nakon rata i povrata konja iz Srbije tek obnavlja. Pozvao ga je također da dođe u Lipik i osobno se uvjeri u probleme i potrebe te ustanove ali odgovor do sada nije dobio.

Podsjetimo, u sklopu Hrvatskog centra za konjogojstvo, čije je sjedište u Lipiku, djeluju lipička i đakovačka ergela te još neke službe vezane uz hrvatsko konjogojstvo. Obećanje kako će se ergele odvojiti a ostale službe preseliti u Zagreb u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu bivša Vlada nije ispunila. Nisu riješeni ni odnosi s Poljoprivredom Lipik pa su konji, vraćeni iz Srbije u listopadu 2007. godine, još uvijek  smješteni u iznajmljenom prostoru za koji se mjesečno plaća 30 tisuća kuna. Za najam prostora iz ranijih godina

Poljoprivreda još potražuje oko 430 tisuća kuna. Vraćanje tog duga, isplata plaća za 58 zaposlenika u HCK te prehrana oko 250 konja koliko ih ima na obje ergele s proračunom od 5,3 milijuna kuna bit će nemoguća misija. - Čuo sam za smanjenje našeg proračuna ali nisam dobio ništa službeno pa mi je teško bilo što komentirati. Također, ne mogu oko toga s nikim razgovarati jer Vlada još nije imenovala novo

Upravno vijeće. Imam informaciju da će to biti polovinom veljače pa ćemo onda vidjeti kako dalje - rekao je ravnatelj HCK Pavo Sabolski.      (V.M.)

KONJI SU PONOS SLAVONACA, A DOK JE SLAVONACA BIT ĆE I STARIH OBIČAJA

BUK – U Požeškoj dolini dosta je onih koji su se pravoj, snježnoj zimi itekako obradovali. Među njima prednjače članovi konjogojske udruge 'Valis Aurea' koji su u starim šumama hrasta na obroncima Krndije s radošću oživjeli duh prošlih vremena i nadasve – slikovitih slavonskih tradicija vezanih uz ovo godišnje doba. A tu je uloga konja nezamjenjiva pa ljubav prema ovoj plemenitoj životinji za Branka Milosavljevića iz Sulkovaca nema alternative.

- U slavonskim selima sve se nekada radilo s konjima. Još kao dječak pomagao sam ocu u polju, šumi, a konji, uglavnom lipicanci i 'teškaši', tu su bili nezamjenjivi. Ljubav prema njima ostala je u meni do danas i važno je da udruga kroz njegovanje starih tradicija i običaja, održi određeni broj konja u ovom našem kraju - kaže ovaj konjogojac. Dok u 'snježnoj' šumi sve pršti pod kopitima konja upregnutih u stare, originalne, drvene saonice, s lakoćom nose teret drva na njima. Upravo tako se, i to sve do unatrag gotovo pola stoljeća, prikupljalo ogrjevno drvo za ledenih zimskih dana na selu.

- Bilo je to jako slikovito. To je i razlogom što ovaj običaj naših 'starih' želimo oteti zaboravu i sačuvati za mlađe naraštaje kao dio naše autentične baštine. Želimo od toga napraviti i svojevrsnu ruralnu, turističku atrakciju i idućih godina radit ćemo na tome - dodaje Antun Bello, jedan od uzgajivača konja iz pleterničkog kraja. Da lijepa tradicija ima budućnost, potvrđuje i dvadesetogodišnji Stjepan Leist iz Buka, mladi vlasnik konja i saonica.

Konji su kaže, ponos svakog Slavonca, a ljubav prema njima prenosila se u njegovoj obitelji naraštajima. Zato poručuje – dok je Slavonaca bit će i starih običaja… (SN)

20 GODINA CVJETIĆA GLAZBE  -

PLETERNICA  -  Ove godine pleternički Cvjetići glazbe, jedini Dječji tamburaški festival obilježavaju 20 godina održavanja ove jedinstvene manifestacije u Hrvatskoj. Audicija za ovogodišnji festival održat će se 26. veljače od 10 sati u prostorijama KUD-a Orljava u Pleternici.

- Ovogodišnji festival održat će se od 6. do 9. lipnja, a započet će sa sportskim danom i sportskim natjecanjima. Nastavit će se 8. lipnja predstavljanjem monografije „20 godina Cvjetića glazbe u Pleternici“ koja će biti održana u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Prva večer festivala – večer interpretacija održat će se 8. lipnja, a nakon natjecateljskog dijela slijedi veliki koncert klape Intrade. Za 9. lipnja priredili smo održavanje dječje likovne kolonije koja će se održati u pleterničkom parku, a u večernjim satima polufinalnu večer Međunarodnog dječjeg festivala tradicijske glazbe „Olibski slavuj“ na kome će nastupiti djeca iz cijele Hrvatske – najavila je mr. sc. Katarina Aladrović-Slovaček, ispred Glazbenog društva Cvjetići glazbe.

ZAVRŠENA MINI HIDROELEKTRANA I PLASTENIK U RAD KREĆU ČIM ZATOPLI  -

PLETERNICA - Završeni su građevinski radovi na mini hidroelektrani na Orljavi u središtu Pleternice, za sada jedine te vrste u Hrvatskoj. Dopremljena je i potrebna oprema koja će se montirati čim malo otopli. - Hidroelektrana  će u dvomjesečni probni rad krenuti 1.ožujka nakon čega će, preko tvrtke "Mala hidroelektrana" početi prodaja struje HEP-u. - Za nas je ova investicija iznimno važna jer će elektrana osiguravati struju za vanjsku rasvjetu cijelog pleterničkog područja pa ćemo u proračunu uštedjeti oko 850 tisuća kuna koliko sada plaćamo za to - rekao je gradonačelnik Franjo Lucić. Za gradnju elektrane grad Pleternica je osigurao 700 tisuća kuna a 4 milijuna su dali Ministarstvo regionalnog razvoja i Fond za energetsku učinkovitost.

Toplije vrijeme čeka i nedavno završen novi plastenik vrijedan 300 tisuća kuna koje su osigurane kroz projekt EU. U njemu će posao za sada dobiti dvije osobe koje će saditi cvijeće za potrebe grada Pleternice. Plastenik se nalazi u industrijskoj zoni u kojoj će, čim vrijeme dozvoli, početi gradnja i poduzetničkog inkubatora. Za to je iz EU preko programa IPA bespovratno dobiveno 623 tisuće eura. Ove godine počet će i gradnja vrtića. - Naš izvorni proračun svake je godine mali i dovoljan je samo za funkcioniranje gradske uprave te plaće djelatnika u ustanovama u gradskom vlasništvu no, uz pomoć ministarstava, javnih poduzeća i fondova EU uspijevamo godišnje u razne projekte investirati oko 50 milijuna kuna. Tako će biti i u buduće. Ovogodišnji izvorni proračun nam je samo 6 milijuna kuna ali mi već pripremamo dokumentaciju za projekte za koje tek trebamo pronaći sredstva: uređenje buduće srednje škole, multimedijalne dvorane u bivšem kinu, parka i drugog - dodao je gradonačelnik Lucić.     (vm)

OBILAN SNIJEG PROTEKLIH DANA OMOGUĆIO JE PRVO OVOGODIŠNJE SKIJANJE NA OMANOVCU  -

NA STAZI DUGOJ 350 METARA VOZI SE I NOĆU

PAKRAC -  Obilan snijeg i niske temperature proteklih dana konačno su 'aktivirali' i skijalište na Omanovcu iznad Pakraca. - Stazu smo uredili novim ratrakom i u boljem je stanju nego ranijih godina. Prvi puta ove godine skijati se u jednom danu došlo tridesetak ljudi među kojima je bilo i Požežana - rekao je Goran Nikles tajnik Ski kluba Pakrac-Lipik.

Skijalište kraj planinarskog doma na Omanovcu počeli su uređivati planinari još 1999. godine a 2003. godine stazu je posjetio Ivica Kostelić i od tada ona nosi njegovo ime. Duga je 350 metara, ima vučnicu te rasvjetu pa ljubitelji skijanja na Omanovac mogu doći ne samo vikendom nego i svakog dana nakon 16 sati i 30 minuta kada uz stazu dežuraju članovi ski-kluba. - Naše skijalište se još uređuje i nije poput onih u Austriji ili Italiji ali ljubiteljima skijanja možemo ponuditi ugodan jednodnevni ili dvodnevni izlet. U planinarskom domu dobit će tople napitke a uz predhodni dogovor, veće skupine skijaša mogu se nadati i toplom obroku kao i smještaju. Neka mi se zato jave na broj 098/1800-509 - dodao je Nikles.

Članovi Ski kluba Pakrac-Lipik se nadaju kako će dogodine uz stazu uspjeti postaviti i veću vučnicu koju su dobili iz donacije pa će tada Omanovac biti još privlačniji za skijaše. Inače, za one koji ne znaju skijati Omanovac pruža i mogućnost sanjkanja.    (vm)

GRAD POŽEGA PRIJEMOM ZA NOVOROĐENE STANOVNIKE I SKUPNIM ZLATNIM PIROM ZA ONE MALO STARIJE  -

POŽEGA – Povodom Valentinova gradonačelnik Požege Zdravko Ronko upriličio je tradicionalni prijem novorođenih stanovnika grada Požege. Na svečanom prijemu ovaj puta je bilo 44 bebe rođene u kolovozu, rujnu i listopadu prošle godine zajedno sa svojim roditeljima. Poseban, ali često i rado viđen gost Stjepan Mesić, predsjednik RH od 2000.-2010. Godine također je svim bebama zaželio lijepo djetinjstvo i odrastanje, te istakao svoje zadovoljstvo što vidi da se grad Požega obnavlja mladima. Kako danas ovaj grad pokazuje posebnu brigu za njih i njihovo odrastanje tako će oni sutra preuzeti odgovornost za buduće generacije.

Novorođeni stanovnici grada Požege i njihovi roditelji darivani su novčanim bonom od tisuću kuna, a osam obitelji s dvije tisuće kuna jer je njihova beba treća ili četvrta u obitelji. Dobili su i bon za kupnju platnenih pelena, knjigu o tome kako najbolje odgajati svoje dijete, člansku iskaznicu Gradske knjižnice i čitaonice i naravno sve majke su dobile crvenu ružu za Valentinovo.

 Zlatni pir proslavilo 216 parova

Grad Požega nije prekinuo tradiciju i po deseti puta je organizirao zajedničko obilježavanje Valentinova za sve bračne parove koji su 50 i više godina u braku. Svi oni koji su proslavili svoj Zlatni pir družili su se u Restoranu Sara i ove godine u organizaciji grada Požege, s gradonačelnikom Zdravkom Ronkom, te bivšim predsjednikom RH Stjepanom Mesićem, koji također dolazi na ovu priredbu svih ovih godina.

Gradonačelnik Ronko podsjetio je i na prvu godinu kada je grad Požega počeo na ovaj način voditi bolju brigu i za građane treće generacije, kada je na susretu u Hotelu Grgin dol bilo 60 bračnih parova, kada se kasnije zbog većeg broja parova do 150 slavlje organiziralo u Vatrogasnom domu, do danas kada se okupilo čak 216 parova koji su već obilježili svoju 50-godišnjicu braka. Gradonačelnik Ronko je obećao da će grad i ubuduće skrbiti o svim svojim građanima, od beba do starije generacije.

Stjepan Mesić pak poželio je da se u još većem broju sastanu i za dvadeset godina.

 - Vi ste zaslužni za sve ovo što je ova zemlja napravila, ali nažalost u godinama kada biste trebali imati miran i kvalitetan život, morate trpjeti i pretrpjeti ovu krizu u kojoj smo se našli. Vjerujem da će se naći bolja rješenja i da Europa može tu biti samo od koristi, ali nitko nama neće riješiti niti jedno pitanje, ako ga mi sami ne budemo mogli riješiti i ne budemo li našli najbolji izlaz. Ja vjerujem da se to može, jer ste vi zaslužili da živite bolje – istakao je Mesić, čestitajući svima Valentinovo.

Za svoj imendan gradonačelnik Ronko dobio je tortu na svečanosti.

17. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGE  -

POŽEGA – Gradsko vijeće grada Požege na svojoj 17. sjednici moralo je donijeti niz razrješenja za funkcije koje je obavljao vijećnik i potpredsjednik vijeća Marijan Cesarik, koji je imenovan na dužnost zamjenika ministra zdravlja. Na vijećničkom mjestu zamijenit će ga Mladen Pilipović, koji je odmah položio i prisegu. I kako razrješenja nisu izazvala nikakve reakcije, nova imenovanja na dužnosti u odbore izazvala su reakcije oporbenih vijećnika koji su tražili da se na neku funkciju i podpredsjedničko mjesto u vijeću imenuje netko iz oporbe, po ugledu na državni nivo, a i u skladu s proklamacijom demokracije. Kako je SDP-ova većina odbila takve prijedloge, zatražili su 15 minuta stanke, no ipak su se zbog ostalih točaka dnevnog reda vratili u vijećnicu, mada je bilo prijedloga da sjednicu napuste, istakao je predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Ante Šolić.

Da li grijanje poskupljuje ili ne

I ova točka dnevnog reda izazvala je žustre polemike i potpuno suprotne zaključke . Tvrdnje oporbe da je to poskupljenje pobijao je gradonačelnik Zdravko Ronko, pojašnjavajući da je to samo produženje odluke koja je uslijedila nakon odluke Vlade RH da se produži trajanje manje cijene plina za i za prva tri mjeseca ove godine, pa shodno tome donosi se i ova odluka gradskog vijeća da koeficijent, umjesto 0.39, u obračunu će se primjenjivati od 0.33. Sve drugo što traži oporba, pojasnio je Ronko donijelo bi samo poskupljenje cijene grijanja od 14%. Primjenu ekonomske cijene koju su predlagali neki vijećnici oporbe nazvao je suludim, jer bi taj koeficijent porastao na 0,59 i poskupljenje grijanja za 40%. Tu cijenu i tako već pokriva Tekija koja na distribuciji toplinske energije zapravo gubi, a gubitak pokriva iz drugih djelatnosti.

Ove godine jedinstveni oko nagrada grada

Kako je prošle godine odbijanje oporbe da prihvati prijedlog o dodjeli nagrada grada Požege izazvalo veliku buru i negodovanja čitavog niza braniteljskih udruga, oporba je ovaj puta vodila računa o kojoj točki se glasa i izbjegla svoju nespretnost. Tako su predloženi kandidati, udruge i tvrtke dobili jednoglasnu  potporu. Počasni građanin grada Požege postat će Antun Božić, posthumno, nagradu za životno djelo dobit će Zlatko Bourek, a godišnje nagrade dobit će Marko Kopljar, Marko Špehar, Tekija d.o.o. i Ličko zavičajno društvo Vila Velebita.

Tko će napokon ušutkati medije?

Pitanje vijećnice Katarine Skeledžić koje je izazvalo prilično nevjericu u redovima novinara koji nazoče sjednicama gradskog Vijeća - Neki stalno plasiraju neistine o radu gradske uprave, podmeću, vrijeđaju, iskazuju mržnju, kako tome stati na kraj i kako to podnosite? - pitanje je upućeno gradonačelniku Ronku, pitanje koje povlači dugi niz pitanja. Zašto se vijećnica SDP-a boji medija i želi njima stati na kraj? Iz kojega je ona to okruženja došla da ima takova razmišljanja, te zašto se boji istine. Ako neistine netko i plasira istina će uvijek pobijediti, i bez njenog uplitanja i razmišljanja kako ih zaustaviti.

Na Vijeće s punom torbom prijedloga

Već niz sjednica vijećnik Nino Smolčić podnosi desetak pa i više prijedloga za točke dnevnog reda s temom produktivnog zapošljavanje, poticanja poduzetništva, razvoju gospodarske infrastrukture, uporno već niz godina traži izvješće o radu gradske tvrtke Tekija, no uvijek njegovi prijedlozi veći-nom ruku SDP-ovih vijećnika budu odbijeni i prije rasprave o njima. Ovaj puta Smolčić je predlagao 20 točaka dnevnog reda, između ostalih i uskrsnicu za umirovljenike s malim mirovinama od 150 kuna, no i to je odbijeno.

GRADSKI MUZEJ POŽEGA – IZLOŽBA POŽEŠKE KIPARICE  -

POŽEGA – Prvi puta akademska kiparica Tatjana Kostanjević predstavila se požeškoj publici, mada ne potpuno nepoznata Požežanima, koji ju znaju po skulpturi Sara Babin Vir, bisti Matka Peića na njegovom trgu. Tatjana Kostanjević odnedavno je i stanovnica Požege, grada u kojemu je provodila svoje mlade dane, grada za kojega je napravila neka djela i u kojega se polako zaljubila, pa na kraju došla i živjeti u njemu. Ne samo živjeti nego stvarati. Otvara i Likovnu radionicu za djecu i mlade.

Tatjana Kostanjević završava studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, prvi puta se predstavila kulturnoj sceni svojom izložbom 1986. godine u Poreču. Prvom javnom skulpturom, spomen pločom Odonu von Horvathu predstavila se javnosti 1996. godine. Od tada radi puno javnih skulptura i spomenika. Stručna hrvatska likovna kritika prepoznala ju je i istakla 1999. godine, a posebno ističu njenu uspješnost u prikazu pokreta u skulpturi.

Taj pokret u skulpturi uspješno je predstavila i Požežanima sa svojim skulpturama Tepsihore, boginje i zaštitnice plesa i glazbe, grčke muze koja nadahnjuje umjetnike. Ova zaštitnica plesa povezuje kiparičin skulptorski rad na temu ljudskog tijela u pokretu s njom samom, kao poznavateljicom baleta. Kiparica stvara slobodnu igru u krugu u kojemu je ona sama, kao stvarateljica glazba tijela.

Izložbu je otvorio Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, uz nazočnost gradonačelnika Zdravka Ronka, koji je napisao i uvod za katalog. Izložbu građani Požege mogu pogledati do 22.veljače.

VOZAČ MOTOKROSSA 250 CCM – ROBERTO ŠIMUNOVIĆ  -

POŽEGA – Na nedavnom proglašenju najboljih sportaša grada Požege, do sada perspektivni sportaš, Roberto Šimunović vozač motocrossa 250 ccm, proglašen je najboljim sportašem za 2011. godinu u kategoriji juniora. Laskava je to titula, iza koje stoje brojni uspjesi, postolja i pehari, ali dolazak do njih nije nikako lagan. Zapravo se može reći dosta težak, jer to je vrlo težak i opasan sport. Zahtijeva vrlo veliku fizičku kondiciju i spremnost, odlične vještine u vožnji motorom, ali i hrabro srce prije svega, posebno kada se vine u zrak i do 15 metara, a skokovi su dužine i 50-tak metara pa i više. Vozi se uglavnom po teškim terenima, ekstremnim uzbrdicama, kroz blato, puno prašine, preko velikih izbočina, rupa, po kiši i suncu.

Kako si se odlučio za ovaj težak i pomalo ekstremni sport?

- Otac mi je vozio motore i utrke, pa sam od malih nogu uvijek bio uz motore, tako se razvila ljubav prema motorima. U početku sam vozio 80 ccm dok nisam porastao i ojačao da mogu voziti jače motore. Sada se natječem već četiri godine i prošlu cijelu sezonu vozim motor od 250 ccm – rekao je Roberto, inače učenik drugog razreda Matematičke gimnazije u Požegi.

Prošla godina ti je bila do sada najuspješnija u karijeri, osvojio si zaista puno medalja, često si stajao na postoljima, dosta na onim prvima?

- Da prošla godina mi je bila uspješna, a vozio sam državno prvenstvo i Kup Hrvatske u motocrossu i supercrosu. U Kupu sam na obje utrke u Samoboru i Krašiću bio prvi, te sam postao prvak Hrvatske u supercrosu klasa 250 ccm za 2011. godinu. Na Prvenstvu Hrvatske u Motocrossu klasa 250 ccm gdje se vozi desetak utrka, na kraju sam osvojio peto mjesto, a u Kupu Hrvatske u motoscrossu vozio sam u klasi seniora i osvojio ukupno 1. mjesto – ističe Roberto, te dodaje da ove godine mora zauzeti postolje i u državnom prvenstvu motocrossa.

Sada preko zime redovno trenira u teretani, trči svaki dan, da održi dobru fizičku spremnost, a s prvim toplijim danima kreće i trening na motoru, najviše na Vilarama i na terenu. Ozbiljno se sprema za novu sezonu. – Ovo je uz velike napore i jako skup sport, jer je skup takav motor, kožna odjeća, kaciga, rezervni dijelovi, jer motor vozi u najtežim uvjetima i uvijek ima kvarova. Troškovi odlaska na utrke širom Hrvatske, sve to puno košta stoga se zahvaljujem prvenstveno svojim roditeljima koji mi daju puno podrške, a također i svim sponzorima koji mi pomažu. Takvu pomoć i podršku trebat ću i za novu sezonu, a ja se nadam svojim rezultatima opravdati njihovo povjerenje i vratiti hvala za podršku koju mi daju – zaključio je Roberto, još uvijek sitan i skroman dječak, koji ima zaista hrabro srce.