PROJEKT RURAL-ENO-GASTRO DONIO ZANIMLJIVO VINSKO PREDAVANJE -
POŽEGA – U sklopu projekta Rural-eno-gastro s temom Stručnog obrazovanja u funkciji održivog razvoja koje cijelog mjeseca traje na Veleučilištu u Požegi, studenti Studija vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo i ostali zainteresirani imali su priliku slušati predavanje Saše Špiraneca, publicista i hrvatskog poznavatelja vina. Špiranec je autor „Vinskih putova“, vodiča koji detaljno donosi obilazak po najuzbudljivijim vinarijama svih krajeva Hrvatske, s portretima vinara, ekskluzivnim 
pogledom u njihove podrume, preciznim opisima vina i preporukama najvećeg poznavatelja domaće vinske scene. Vodič predstavlja 119 najboljih vinarija iz svih hrvatskih regija koje ćete poželjeti posjetiti s više od 500 fotografija vinara, vinograda, butelja i podruma, opisa 700 vina, preporuke za kupnju, obližnje znamenitosti i gastro ponuda, karte regija, kontakte i adrese vinara. U poslovima sa vinom i oko vina Špiranec je dugo godina, vlasnik i prve vinoteke, a često piše o vinu kroz kolumne za dnevne novine i portale. Na poslovima marketinga i prodaje vina radio je u nekoliko velikih tvrtki koje se bave prodajom i plasmanom vina.
Na požeškom Veleučilištu održao je predavanje „Razvoj strukovnog kurikuluma na primjeru eno-gastro scene“, kojim je studentima prikazao i onaj drugi svijet koji se dešava oko vina, a veliki je uvjet da bi vinogradari i vinari podrumari mogli raditi dalje i unapređivati kvalitetu vina.
- Govorio sam o svjetskim trendovima u vinu, modernoj povijesti vina i sve do današnjih dana. Ti trendovi se ciklički mijenjaju, pa od sedamdesetih godina kada je počela najnovija povijest vina, mijenjaju se stilski vina, prvo laganija elegantna vina, zatim su dolazila malo teža i zrelija vina s jačim alkoholima, onda su došla vina iz bariqua, a sada se 
ponovno vraća elegancija u vinu. Mijenjaju se i trendovi kako neke vinske regije dobivaju na popularnosti, to je posebno značajno kod australskih i vina Novog Zelanda. Kada govorimo o Europi, to su onda neka vina sjeverne Francuske, nekada Italija. Danas Europa traži elegantnija vina, tj. ne cijela Europa, nego samo razvijena vinska tržišta u Europi, a najveći uvoznik vina je Velika Britanija, uz SAD u svijetu, te Skandinavske zemlje i Benelux. Oni dobro poznaju vina i traže eleganciju u vinu, jer njima ne smetaju više kiseline u vinu, njima je bitno da su vina uravnotežena – istakao je Špiranec, koji kaže da Hrvatska kao zemlja se tek pokušava pozicionirati kao vinska regija, što još uvijek nismo uspjeli.
- U tom pozicioniranju Hrvatska je još uvijek na početku, a postigli smo u ovih 25 godina hrvatske samostalnosti da tek mi znamo da imamo ravnopravnu kvalitetu europskim vinima. To smo saznali od kada idemo na međunarodna natjecanja. Po pitanju kvalitete još moramo raditi, a još više po stilskoj izjednačenosti. Tako da se prepozna npr. vino iz Slavonije, a možemo ga odrediti da je graševina ili više svježa ili slatkasta, ali mora biti stilski u jednom razredu. Zadnjih desetak godina kada smo krenuli na međunarodna natjecanja, prvi je bio Enjingi s poznatim londonskim Decanterom, sada se to omasovilo i naši rezultati su dobri. To se još mora prenijeti na ostatak svijeta da se upoznaju s nama – rekao je Špiranec na predavanju.
Tekst/foto: Vladimir Protić