RAZGOVOR S POVODOM – dr. Goran Jurcan, specijalist psihijatar Kliničke bolnice Vrapče

 Zbog teških socioekonomskih prilika sve je veći broj anksioznih i depresivnih bolesnika u Hrvatskoj, psihijatrijske ambulante su pune, a potrošnja lijekova za smirenje raste, pa je po podacima Hrvatske agencije za lijekove (Halmed) u 2012. godini 25 od tisuću stanovnika dnevno uzimalo antidepresive, a sredstva za smirenje čak 68 od tisuću stanovnika. U Hrvatskoj je u 2012. u izvanbolničkoj potrošnji psihijatrijskih lijekova prednjačila Požeško-slavonska županija, gdje su anksioliktike dnevno konzumirala čak 143, a antidepresive 48 od 1000 stanovnika. 

 Dr. Goran Jurcan je prema preporukama pacijenata jedan od najboljih psihijatara u Hrvatskoj

 Što je, zapravo, depresija, kako je možemo prepoznati u svakodnevnom životu?
- Osoba koja boluje od depresije najčešće se osjeća tužno, prazno, gubi zanimanje za aktivnosti koje su joj prije predstavljale užitak, umorna je. Depresiju često prati i tjeskoba, razdražljivost, osjećaj unutarnjeg nemira, promjena apetita i tjelesne težine, poremećaj sna, osjećaj krivnje, bezvrijednosti i besperspektivnosti te razmišljanje o smrti.

Da li od te psihičke bolesti obolijevaju češće muškarci ili žene?
- Istraživanja upućuju da dvostruko veći broj žena obolijeva od depresije. I u svakodnevnoj praksi veći je broj žena koje se javljaju na liječenje. Kod muškaraca se depresija vjerojatnije teže dijagnosticira jer se rjeđe javljaju na liječenje i u većem postotku posežu za sredstvima samopomoći najčešće u tu svrhu koristeći alkohol i druga sredstava ovisnosti.
Koji su prvi, alarmantni simptomi koji se pojavljuju, a koje bismo trebali prepoznati kao depresiju?
- Simptomi se obično razvijaju tijekom nekoliko dana ili tjedana. U početku to može biti nespecifični osjećaj tjeskobe, sniženo raspoloženje, poremećaj regulacije sna i dr. no ne postoje specifični simptomi po kojima bi mogli prepoznati da će netko oboljeti od depresivnog poremećaja.

 Stres je jedan do najčešćih “okidača“ za nastanak depresije. Što zapravo smatramo pod pojmom stresa?
- Pod pojmom stresa najčešće prvo pomislimo na psihološki stres. Međutim, stres je puno širi pojam. Stresor je svaki onaj čimbenik koji remeti ravnotežu organizma i zahtjeva reakciju i prilagodbu na novonastalu situaciju. I tjelesna stanja kao što su bolesti ili ozljede predstavljaju stres za organizam. Stres je poprilično nejednoznačan naziv. Nekad pod stresom podrazumijevamo učinak okoline na organizam, nekada reakciju organizma na te okolne čimbenike, a nekad mislimo samo na posljedice štetnih podražaja.

 Kako se nositi sa stresom?
- Što se tiče psihološkog stresa on je vrlo uvjetovan samim karakteristikama ličnosti pojedinca. Tako će jedno te ista situacija za nekoga biti vrlo stresna, a za nekoga neće uopće biti stresna. Ako se pojedinac uspješno nosi sa stresom posljedice mogu izostati. I samo odrastanje i savladavanje životnih vještina nosi sa sobom suočavanje sa frustracijama (stresom) koje, ako su optimalno dozirane, u konačnici dovode do savladavanja novih vještina, veće fleksibilnosti ličnosti i boljeg suočavanja u novonastalim situacijama.

 Tko je najviše sklon „stresnijim situacijama“?
- Djeca koja odrastaju „pod staklenim zvonom“ puno će više imati problema u suočavanju sa svakodnevnim životnim okolnostima koje mogu doživljavati vrlo stresnim. Dugotrajna izloženost intenzivnom stresu može u konačnici dovesti i do zdravstvenih problema, kako fizičkih (pr. visoki krvni tlak)…

 Kako se depresivnoj osobi može najbolje pomoći, lijekovima ili psihoterapijom?
- Danas se u liječenju depresije najčešće koriste farmakoterapija i psihoterapiju. Uz antidepresive često se koriste i anksiolitici (lijekovi za smanjenje tjeskobe), hipnotici (lijekovi za regulaciju sna), a u manjim dozama i antipsihotici. Psihoterapijskim metodama bolesniku možemo pomoći da ispravi određene loše obrasce ponašanja ili da razriješi unutarnji konflikt koji je mogao biti okidač za razvoj poremećaja.

 Da li, Vi kao psihijatar, preferirate više lijekove ili psihoterapijski pristup ili se najbolji rezultat postiže sintezom lijekova i razgovora?
- Adekvatna farmakoterapija može u relativno kratkom roku pomoći bolesniku. Danas postoji velika paleta lijekova koji su učinkoviti i s malo nuspojava. Ako je moguće farmakoterapiju je dobro kombinirati s psihoterapijskim tretmanom što će dugoročno dati najbolji rezultat. Zbog manjka adekvatno educiranih psihoterapeuta kod nas se u liječenju najčešće koristi samo farmakoterapija.

 Da li je depresija izlječiva bolest?
- Tijek bolesti ovisi od slučaja do slučaja. Vrlo je bitno što prije početi s liječenjem i liječiti depresivnu epizodu dovoljno dugo. Liječenje kraće od 3 mjeseca vrlo često dovodi do povrata bolesti. Pacijenti koji dovoljno dugo uzimaju antidepresive ili čak u manjim dozama i preventivno, puno će rjeđe ponovno doživjeti depresivnu epizodu. Kod svojih pacijenata nastojim minimalno godinu dana koristiti terapiju antidepresivima no vrlo često i puno dulje. Često pacijenti u zabludi radije uzimaju anksiolitike (pr. Normabel, Praxiten, Misar...) od antidepresiva jer anksiolitici daju trenutačno olakšanje. Dugoročno je puno bitnije redovito trošiti terapiju antidepresivima čiji učinak treba pričekati nekoliko tjedana.

 Mnogi oboljeli od depresije i ostalih psihičkih poremećaja 'kriju' od sredine u kojoj žive da se liječe... Zbog čega, po Vašem mišljenju društvo stigmatizira ove bolesnike?
- Priznati sebi da bolujete od psihičke bolesti veliki je korak ka ozdravljenju. To je možda i najveća prepreka ka uspješnijem liječenju jer osobe koje skrivaju bolest najčešće budu i neadekvatno liječene ili s tretmanom prestaju prerano. Stupanj prihvaćanja istovjetnosti psihičkog oboljenja kao i svake druge bolesti odličan je indikator zrelosti određenog društva.