ŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA POŽEGA 1863.-2014.  -

 ALILOVCI – Kao jedina stočarska izložba ove godine u Slavoniji, održana je Županijska stočarska izložba Požeško-slavonske županije u Alilovcima ove nedjelje. Iako je i ona zbog loših vremenskih uvjeta prošle nedjelje odgođena, no nije kao i ostale u Slavoniji i neodržana. Ove nedjelje 21. rujna stočare je podario i lijep sunčani dan da mogu prikazati svoje blago, prezentirali svoja najkvalitetnija grla uzgojena u stajama marljivih stočara. Stočarska izložba u Alilovcima bilježi dugu povijest i prvi izložbu još davne 1863. godine, a na prostoru tog sela održavaju se poljoprivredne, stočarske i gospodarske izložbe tijekom svih ovih godina povremeno. U samostalnoj Hrvatskoj tako bilježimo velike stočarsku izložbu u Alilovcima 1995., 96. i 97. godine, a onda od 2005. god, svake godine u kontinuitetu, a ove godine čak i 10. tradicionalnu izložbu u nizu bez prekida, što će po riječima čelnika županije sigurno ostati dalja tradicija. 

 - Čestitam svim izlagačima koji su došli unatoč ovoj teškoj godini za seljaka, ali i apatiji koja vlada u našim selima, ne samo zbog ovog ćudljivog vremena koje ne dozvoljava da svoja polja kvalitetno obradimo, nego i zbog ove teške gospodarske situacije i nejasne poljoprivredne politike. Čestitam svima koji su uz sve teškoće našli načina da prežive i pojave se na ovoj stočarskoj izložbi, uz činjenicu da nam poljoprivreda stagnira i nazaduje, da sve manje imamo grla u štalama, a sve veći broj farmi se zatvara – istakao je ispred domaćina izložbe Mile Pavičić, načelnik općine Kaptol.

Dobro došli zaljubljenici u Slavoniju, riječi su kojima je počeo svoj pozdravni govor požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koju je ovu tradicionalnu stočarsku izložbu i proglasio otvorenom. – Mi moramo i trebamo ostati na ovim prostorima i ja sam siguran da upravo vi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji ste i današnju nedjelju i blagdan odvojili da budemo zajedno i da bi pokazali ono što imamo najbolje u našim štalama, svoje zajedništvo i čvrstoću slavonskog kraja. Danas biti poljoprivrednikom i stočarom nije moderno, ali niti isplativo, no biti poljoprivrednik je stil života, jer ono što ostaje tradicija. Ratari i stočari nemojte da vas netko nagovara i govori kako se ništa ne isplati i da nema budućnosti. Zaboravimo tu priču, nego zajedno i još više povežimo se u zadruge, stavimo naša gospodarstva kao temelj razvoja poljoprivrede i pomognemo jedni drugima da u ovim turobnim vremenima. Mi smo danas zajednica s europskim narodima i svakako imamo i njima što pokazati – rekao je župan Tomašević, koji je izrazio svoje žaljenje takvim odnosom ministra poljoprivrede prema našem kraju, te najavio odlazak k njemu tražiti da se više financijskih sredstava usmjeri i u obranu od poplava ali i u razvoj stočarstva i poljoprivrede u cijelosti. Poručuje mu da mu je mandat pri kraju pa neka makar u zadnjoj godini mandata kada se sprema za silazak s vlasti nešto napravi.

 Jedan od ciljeva izložbe je pokretanje natjecateljskog duha među stočarima, stvaranjem dodatnog interesa za aktivno uključenje u kvalitetnu genetsku izgradnju stada stočara, a ujedno je i mjesto dobre komunikacije između stočara, struke i gostiju. Tako je u kolekciji steonih junica simentalske pasmine ove godine lentu i prvo mjesto odnijela Pliva, uzgajivača Ivana Ribičića iz Grabarja. Drugo mjesto odnijela je Žana uzgajivača Josipa Pančića iz Pavlovaca, a treće mjesto Buba uzgajivača Andrije Starčevića iz Jakšića.

Ivica Ribičić je više godina nazočan na izložbama, a prošle godine imao je šampionku izložbe. – Važna je ova tradicija koju pronosimo kroz jedan dio života, sela, kroz govedarstvo i taj dio njegujem više godina. Nastojim biti sudionikom, ne zbog nagrada, nedo da to opstane i dalje živi. Bavim se još mnogim stvarima u poljoprivredi, jer želim istaći i vratiti jedan tradicionalni način života na selu. Mislim da nije sramota biti seljak, jer to je jedno zanimanje koje nebi trebalo biti obezvrijeđeno, kako danas zapravo je. trebali bi dostojno živjeti od tog rada i truda, prehranjivati svoju familiju, a ne da moramo tražiti još neke druge načine i druga zanimanja. Seljak kao što sam ja sa 20 do 30 krava danas od toga ne može živjeti. ovo što sam i ove godine dobio jednu pobjedničku lentu samo potvrđuje kontinuitet rada moga gospodarstva i odgajanja kvalitetnih rasplodnih grla, a evo ovi obrazovani i stručni ljudi prepoznaju taj rad malih ljudi sa sela – istakao je Ivica Ribičić, koji uz krave ima i konje sa kojima sudjeluje na brojnim manifestacijama folklora u svom selu i okolici, a ujedno je i predsjednik KUD-a Poljadija iz Grabarja.
U kolekciji mladih krava simentalske pasmine pobjedničku lentu odnijela je Mirta, uzgajivača Ivice Ciganovića iz Alilovaca, druga je bila MIa, uzgajivača Zlatka Bradića iz Ugaraka, a treća Zorka uzgajivača Franje Leista iz Buka. U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine pobjednica je bila Žuna, uzgajivača Zlatka Bradića iz Ugaraka, druga je Varina, uzgajivača Ivana Bobeka iz Novoselaca, a treća je Roxsy uzgajivačice Dubravke Hajduh iz Trapara. Iz kolekcije krava Holstein pasmine pobjedničku lentu dobila je Fani, uzgajivača Slavka bartolovića iz Alilovaca, druga je bila Helena, uzgajivača Zlatka Bradića iz Ugaraka a treća Sanja uzgajivača Zlatka Ciganovića iz Alilovaca.
Šampionka Stočarske izložbe postala je krava simentalske pasmine Rebeka, uzgajivača Vladimira Tadijala iz Tominovca, koja je uz lentu dobila i veliko zvono oko vrata, kao šampionski simbol. Svi dobitnici nagrađeni su vrijednim nagradama organizatora i sponzora.

I Vladimir Tadijal već nekoliko godina dobitnik je vrijednih priznanja kao uzgajivač krava na stočarskoj izložbi u Alilovcima. – Uzgajam stotinjak krava simentalske pasmine na svojoj farmi, odgajamo i svoj podmladak. Svake godine učestvujem na izložbi, a ove godine smo dobili šampionski titulu za kravu iz vlastitog uzgoja koja je treći puta stelna. prije nekoliko godina uvozili smo krave iz Austrije a već nekoliko godina imamo krave samo iz svoga uzgoja. Ova titula mi puno znači kao stočaru u ovim kriznim vremenima, a još uspijevam proizvesti do 550 tisuća litara mlijeka godišnje – rekao je Tadijal čija Rebeka daje oko 30-tak litara mlijeka dnevno. Svu hranu proizvodi sam na svojim poljoprivrednim površinama.

 Na stočarskoj izložbi ove godine prevladavala je crna slavonska svinja, koja se sve više vraća u uzgoj, u svoje prirodno okruženje iz kojega je skoro nestala zbog uvođenja u uzgoj europskih pasmina. Jedan od novih uzgajivača je i Drago Despić iz Laza Ćosinih koji se unazad dvije godine počeo baviti uzgojem crne slavonske svinje nabavivši dvije krmače. – Danas imam 56 komada u uzgoju, a već za svoje potrebe prošle godine koristio sam nekoliko komada za svinjokolju. Crna svinja se isplati hraniti i uzgajati, jer je to ukusnije meso, ona je otpornija i lakše se za nju brinuti. Držim je na otvorenom uzgoju i ona se dijelom prehrani pasući travu kao i krava – kaže Despić koji uzgoj planira i proširiti, a onda krenuti u preradu i proizvodnju suhomesnatih proizvoda od crne slavonske svinje kao autohtonih proizvoda Slavonije. Uvijek sam naučio raditi i nije mi teško raditi, kaže Despić, kojega vidimo i u političkoj ulozi, jer je vijećnik u Gradskom vijeću grada Požege, a vidimo da kad treba zasukati rukave da je i tu uspješan.

 Seoske i svatovske zaprege
Posebnu pozornost brojnih posjetitelja Stočarske izložbe uvijek privlači natjecanje konjskih zaprega i svečano ukrašenih seoskih i svatovskih kola. Ove godine sve je predvodio četveropreg Ivana Maroševića iz Tisovca, a svečanu bijelu kočiju vukle su lipicanske kobile iz roda Napolitano i Coversano. Četveropreg je dobio posebnu nagradu za najatraktivniju zapregu koju je uručio požeški župan Tomašević. Između 26 zaprega izabrane su i najljepše, a najboljim su proglašene zaprege Antuna Grgića iz Adžamovaca, Antuna Glavačevića iz Strizivojne i Dražena Mađarevića iz Rešetara. Ljepoti zaprega svakako su pridonijele i posade koje su bile okićene i obučene u narodno ruho svojih sela. Nagrade najljepšim zapregama uručio je požeški gradonačelnik Vedran Neferović.
Kolekcija pastuha lipicanske pasmine donijela je i ove godine tri slavodobitnika. Prva nagrada je otišla Gordani Drašković iz Ramanovaca za pastuha Favori Toplica koju je uzgojila ergela u Đakovu. Drugi je Conversano Lipa uzgajivača i vlasnika Željka Vukelića iz Banove Jaruge, a treći pastuh Željka Matijevića iz Bodovaljaca.
U kolekciji pastuha hrvatskog hladnokrvnjaka najbolji je bio Grom, uzgajivača i vlasnika Damira Pavkovića iz Trenkova, koji je već dobitnik nekoliko nagrada za svoje pastuhe, drugi je Musa, uzgajivača i vlasnika Željka Adžića iz Mihaljevaca a treći Jadran, uzgajivača Ivice Hranića iz Velikog Pašijana, a vlasnika Antuna Samardžije iz Biškupaca.

 Izložba je završena natjecanjem u jahanju teklića i revijalnom vožnjom zaprega u utakmici brzine i vožnjom spretnosti među čunjevima.