HNS OSNOVAO INTERESNI ODBOR ŽENSKE INICIJATIVE -

POŽEGA - Obzirom na sveprisutnu problematiku žena u našem društvu koja je još uvijek značajno prisutna i ne rješava se zadovoljavajućom dinamikom, Požeški HNS prošlog četvrtka osnovao je Interesni odbor ženske inicijative (IOŽI), pod motom „Politika jednakih mogućnosti“, stoji u priopćenju za medije.

Za predsjednicu IOŽI podružnice Požega izabrana je Ljiljana Zeba koja je na osnivačkoj skupštini održanoj prošlog tjedna, istakla da su primarni ciljevi ove inicijative izgradnja jednakih mogućnosti za politički rad, kako muškaraca tako i žena, te na taj način doprinijeti izgradnji ravnopravnih demokratskih odnosa i bez toga se ne može gradit i govoriti o pravoj demokraciji.

Nadalje predsjednica IOŽI istakla je da će se ti ciljevi nastojati ostvariti kroz politiku izjednačavanja šansi muškaraca i žena u obrazovanju, povećanju zapošljavanja i konkurentnosti žena na tržištu rada te ekonomskom osnaživanju žena u društvu, kroz modele poticaja žena u poduzetništvu.

Jedan od ciljeva je i osnaživanje „Alimentacijskog fonda“  kako bi se kroz taj fond osigurala sredstva za plaćanje alimentacije, a koji ima svrhu preuzimanja obveze redovnog plaćanja alimentacije uz preuzimanje rizika naplate od obveznika uzdržavanja. Postojanje „Alimentacijskog fonda“ pridonijelo bi socijalnom aspektu funkcioniranja društva te pojednostavljivanju procedura i naplate same alimentacije.

Jedan od važnih zadataka koji će ženska inicijativa staviti pred sebe je ukazivanje na problem prevencije i suzbijanja nasilja nad ženama kao jedan od najekstremnijih oblika diskriminacije i kršenja ljudskih prava žena, te kako se problem nasilja nad ženama minorizira na svim nivoima, a o toj temi se piše u medijima isključivo u rubrikama crna kronike, a nigdje se ne govori o socijalnom kontekstu tog problema.

UČENICI OSNOVNE ŠKOLE ANTUNA KANIŽLIĆA -

POŽEGA – Učenici i učitelji OŠ Antuna Kanižlića, obilježili su u svojoj školi Hrvatski olimpijski dan. Nakon okupljanja svih učenika na školskom igralištu učenici nižih razreda organizirano su obilazili sportska društva u gradu Požegi, dok su učenici viših razreda sudjelovali u međusobnim turnirima u nekoliko sportova.

- Učenici prvih razreda posjetili su Gimnastičko društvo Sokol, gdje su se svi okušali u vježbama. Drugi razredi su posjetili Nogometni klub Slavoniju, a treći razredi Sportsku dvoranu Grabrik gdje su trenirali odbojku i rukomet. Četvrti razredi posjetili su Rekreacioni centar i Judo klub Judokan – istakla je zamjenica ravnatelja Jasminka Hajpek, prof.

Dječaci od petog do osmog razreda igrali su turnir u malom nogometu, a učenice petih i šestih razreda turnir u graničaru. Djevojčice sedmih i osmih razreda organizirale su turnir u odbojci.

- Cilj obilježavanja olimpijskog dana je masovno uključiti učenike u sportske aktivnosti, doprinoseći tako njihovom boljem općem zdravlju, razvijati svijest o potrebi svakodnevnog vježbanja i uključivanja u različite sportove, uvidjeti učenike u sustav organiziranih natjecanja poštujući pravila igre, pri čemu razmjenjuju iskustva učeći jedni od drugih uz dosta zabave i uživanja – dodala je prof. Hajpek.

Prije 21 godinu, u zagrebačkom hotelu Esplanade, 10. rujna 1991., održana je osnivačka sjednica HOO-a. U nazočnosti mnogih sportaša, sportskih dužnosnika te visokih državnih dužnosnika i predstavnika medija, sjednicom je predsjedavao predsjednik Inicijativnog odbora Ivan Kern. Članovi osnivači bili su predstavnici 29 nacionalnih sportskih saveza olimpijskih sportova te po jedan predstavnik Hrvatskog zbora sportskih novinara, Sekcije za sportsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Privremeno priznanje Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) uslijedilo je 17. siječnja 1992., što nam je omogućilo sudjelovanje na XVI. Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i na Igrama XXV. olimpijade u Barceloni. Konačno priznanje uslijedilo je 24. rujna 1993. godine.

POČETAK RESTAURACIJE FRESAKA OSAM STOLJEĆA STARE CRKVE SV. LOVRE -

- Riječ je o sjajnom slikarstvu, posebno bih istaknuo scene nebeskog Jeruzalema na južnoj strani svetišta – ističe Ivan Srša, voditelj radova restauracije.

Freske osim toga imaju posebnu vrijednost zbog svoje očuvanosti jer iz toga vremena malo je tako dobro očuvanih zidnih slika kakve su u crkvi sv. Lovre. -Te freske kao i sama crkva sv. Lovre imaju svoju kulturno i povijesno značenje, ali osobito duhovno značenje jer je to jedan od rijetkih objekata koji je preživio vrijeme Otomanskog carstva i to zato jer je crkva bila pretvorena u džamiju. Ona ima svoju skoru osam stoljetnu povijest zidova, ali ove freske, dijelovi koji su sačuvani  svjedoče nam i o osam stoljeća duša, tj. onog okupljanja ljudi, vjernika u ovoj crkvi koja je služila baš njima - ističe požeški biskup dr. Antun Škvorčević.

Freske u crkvi sv. Lovre značajne su i s povijesno – kulturnog stajališta jer ovaj je prostor bio prostor susretišta. - Ove freske koje se trenutačno nastoje konzervirati, čistiti i ponešto obnavljati zanimljiv su spoj utjecaja bizantskog i zapadnog svijeta. Naime, na vrhu svoda svetišta imamo lik Krista dvostruko prikazanog što se gotovo nigdje neće susresti jer uvijek se prikazuje jedan lik. Ovdje imamo lik Isusa pantokratore koji postoji u bizantskoj tradiciji te pored njega drugi lik Isusa Maestas Domini – Veličanstvo Gospodnje. Ta činjenica govori kako ovdje nije bilo sukobljavanja već prožimanja različitih kultura, tako da obnova fresaka ide za tim da i danas razumijemo to svjedočanstvo katoličke otvorenosti kako bi nastavili na toj razini – poručuje biskup Škvorčević.

Tijekom obnove koje će potrajati dva mjeseca popunit će se, kaže Ivan Srša, nastale praznine na freskama gdje je to moguće, odnosno radi se rekonstrukcija natučenih fragmenata kako bi slika dobila smisao i bude lakše vidljiva. Zidne slike koje se ne budu mogle restaurirati one će se samo konzervirati. Očekuje se da će se radovima na ostalim freskama u crkvi nastaviti iduće godine.

NAVODNJAVANJEM DO REKORDNIH PRIMJERAKA PAPRIKE -

POŽEGA –Da i u ovoj sušnoj godini nešto uspije u poljoprivredi, pa naraste i do rekordnih primjeraka rijetko se moglo čuti ove godine, no pronašli smo i takve slučajeve. Jedan od njih je OPG P sa svojim nasadima paprike koji se nalaze neposredno uz rijeku Orljavu i koje je navodnjavao. – Nismo se zapravo nadali dobrom urodu paprike, jer sve što smo posadili rasade još u  plasteniku su smrzle zbog onog kasnog mraza u četvrtom mjesecu, gotovo sve je uništeno. Onda smo napravili cijelu potragu za sjemenom, jer ga više nije nigdje bilo, tražili smo od Mađarske, Srbije, BiH, cijele naše zemlje i jedva uspjeli nabaviti. Znate inače gram  kvalitetnog hibridnog sjemena je skuplji od grama zlata. Ponovno smo sadili presadnice u plitice, i u kasnoj sadnji posadili u polje. Kasnije u petom mjesecu smo imali i tuču i ponovno štetu na mladim biljkama. Nismo očekivali veliki urod jer smo kasnili, a i imali smo veće troškove, tako da nas sada ovaj dobar urod i po kvaliteti još bolji raduje – kaže Pavle Pavlić, povrtlar iz Požege, očekujući od dvije do tri berbe i od 1- 1,5 kg paprike po grmu. Sva paprika je prodana Mercatoru i za sada su zadovoljni i cijenom od 5 kuna koju su dobili zbog iznimno dobre kvalitete i posebno lijepih i velikih primjeraka paprike. Inače uzgajaju i lubenicu i ostale povrtlarske kulture koje sve navodnjavaju, te nešto ratarskih kultura.

Povrtlarstvom se bavi cijela obitelj, pa smo tako na prvoj berbi zatekli i suprugu Lidiju, ali i dvije kćerke školarke, koje su pomagale u iznošenju paprike i sortiranju za transport. – Kod nas je sve dobro zbog toga što smo ovu parcelu od 1 ha paprike konstantno navodnjavali vlastitim sustavom za navodnjavanje. Ovdje je posađeno nekoliko vrsta, paprika babura četiri vrste, roga i paradajz paprika. Zadovoljni smo i cijenom jer na malo prodajemo po sedam kuna, a naveliko smo postigli cijenu od 5 kuna. Zadovoljni smo i plasmanom jer imamo stalne kupce na svom kućnom pragu, a sve ostalo ide na veliko u trgovačke centre. Sad se bere babura i cijela količina ide u Mercator – kaže Lidija zadovoljna i prinosom i kvalitetom, očekujući do 10 tona paprike, pa im nije teško niti brati papriku po najvećoj vrućini.  U konačnosti nadaju se i dobroj zaradi, koju je rijetko tko u poljoprivredi ove godine zabilježio.

Zbog toga što su podbacili urodi povrća ove godine je i za 50% bolja cijena od prošle godine, pa će to i Pavlićima kompenzirati dvije sadnje i povećane troškove zbog iznimno velikog navodnjavanja, jer od kiše nije došlo baš ništa kada je paprici potrebno najviše vode. No kaže Pavle nekada su povrtlari ulagali dok su sadili a kad je počela berba onda su zarađivali. No i to se promijenilo, jer sada moraju još plaćati za ambalažu, plaćati prijevoz do skladišta kupca, a onda su još i rokovi plaćanja do stotinjak dana.

OPG Pavlić je učlanjen u Cluster uzgajivača povrća Zlatna dolina koji im pomaže oko nabavke sjemena i drugog repromaterijala, kaže predsjednik Perica Oroz. Povrćari u Clusteru obrađuju oko 500 jutara i znatni su proizvođači. – Vidimo da oni koji su navodnjavali mogu očekivati kvalitetnu proizvodnju i to će biti prioritet svim povrćarima, ako se budu željeli uopće baviti ozbiljnom proizvodnjom. Zbog nešto većih cijena tek ove godine povrćari mogu očekivati i neku zaradu – istakao je Oroz očekujući i bolju organizaciju plasmana proizvoda članova Clustera povrćara, jer danas su jedino trgovački lanci ozbiljni kupci. No oni ne traže ništa drugo nego samo koliko tona toga povrća možete isporučiti i tu se povrćari moraju bolje udružiti u zadrugu i unaprijediti poslovanje.

21. GODIŠNJICA TRAGIČNE POGIBIJE BRANITELJA U KUSONJAMA -

KUSONJE – Bjelovarsko-bilogorska županija, Udruga obitelji poginulih branitelja Domovinskog rata – Kusonje 91-93. i grad Pakrac organizirali su i ove godine polaganje vijenaca i sjećanje na 08. rujna 1991. godine. Sjećanje na dan kada je prije 21. godinu tragično poginulo dvadeset pripadnika 105. bjelovarske brigade, koji su tada upali u zasjedu, a nakon predaje mučeni, mučki ubijeni i masakrirani. Sahranjeni su na području Rakovog Potoka na izlazu iz Kusonja. Sjećanje i na dan 08. rujna 1993. godine, kada su na mjestu pogibije njihovi preživjeli suborci, obitelji, rodbina i prijatelji došli položiti vijence i zapaliti svijeće, a od podmetnute eksplozivne naprave stradava još tri pripadnika bjelovarskih branitelja a desetak ljudi je ranjeno.

Nakon polaganja vijenaca kod spomen obilježja na Rakovom Potoku „mimohod istine“ sudionika sa svečanim postrojem Hrvatske vojske uputio se na mjesto stradavanja gdje se danas nalazi kapelica Male Gospe u Kusonje gdje je održana komemoracija i položeni vijenci i zapaljene svijeće. Vijence su položili u ime  Predsjednika Ive Josipovića njegov izaslanik brigadni  general Vlado Šindler, u ime Vlade RH potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić, u ime ministra branitelja Predraga Matića njegov izaslanik pukovnik Ivan Grujić, članovi Udruge obitelji poginulih branitelja Kusonje, delegacija Bjelovarsko-bilogorske županije, delegacija grada Bjelovara, delegacije udruga branitelja Bjelovarsko-bilogorske županije, delegacija Požeško-slavonske županije s zamjenikom župana Željkom Jakopovićem, delegacija hrvatskih ratnih invalida, delegacija grada Pakraca s gradonačelnikom Davorom Huškom, delegacija grada Lipika s gradonačelnikom Antunom Haramijom, delegacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata navedenih gradova. 

Ratni zapovjednik Bjelovara Stjepan Budimski podsjetio je da idejni začetnik zla koje se dogodilo na ovom području Veljko Džakula, danas ponovno dijeli lekcije i slavi Oluju i Dan hrvatskih branitelja na poziv državnog vrha. Stoga je apelirao na predsjednika RH Ivu Josipovića da se ogradi od takvih ljudi, jer branitelji to ne mogu ravnodušno gledati. Traži od hrvatske države da bar procesuira tog zločinca, koji se ni u Bljesku nije htio predati nego je tražio i dalje Krajinu.

- Tijekom rata od 91.-95. poginulo je 126 osoba s područja grada Pakraca i Lipika, a u ratnim operacijama još 300 pripadnika branitelja s drugih područja Hrvatske u obrani ovog područja. Više od tisuću ljudi je ranjeno, a za ovaj zvjerski zločin odgovarala su tek 3 ili 4 marginalna četnika. Mi danas živimo u gradu koji je pretrpio ogromnu ratnu štetu, koji je razoren i u kojem je bila uništena privreda. Ali mi ne plačemo nego šutimo i radimo i možda je problem u tome što previše šutimo - rekao je na komemoraciji pakrački gradonačelnik  Davor Huška.

Kako ove godine na komemoraciju nije došao nitko iz državnog vrha, svoje žaljenje ali i nadu izrazila je Jadranka Kosor, očekujući da će se do godine ovdje pojaviti i predsjednik RH i premijer, ali možda i naši generali Gotovina i Markač.

NOVI USPJEH KARATE-DO KLUBA POŽEGA -

POŽEGA -  Na prošlog tjedna održanom Imperium World Cup natjecanju karate boraca u Splitu vrlo uspješno je sudjelovao i požeški Karate-do klub Požega. Splitski Cup je bio vrlo jak jer je na njemu sudjelovalo oko 500 natjecatelja iz 18 zemalja svijeta, te šest boraca iz Požege u trodnevnim borbama. Za vrijeme kupa održavali su se i seminari koje su vodili vrhunski majstori borilačkih vještina.

U kategoriji dječaci od 10-12 godina Lovro Podoljak osvojio je zlatnu, a Tomislav Marić brončanu medalju. U kategoriji dječaci od 13-15 godina Luka Barišić je osvojio zlato, a Jan Jurković srebro. U kategoriji kadeti Antun Puklavec je osvojio srebrnu medalju, a Fran Grgić četvrto mjesto. – Cijelo ljeto smo vrlo naporno trenirali i pripremali se za ovaj turnir, te smo zadovoljni što je to rezultiralo ovako dobrim rezultatima – istakao je trener Zdenko Oroz, koji je mlade uspješne borce doveo na prijem kod požeškog gradonačelnika Zdravka Ronka.

Čestitajući mladim karate borcima gradonačelnik Ronko pružio im je i dodatnu podršku od 5.000 kuna za nabavku nužnih strunjača i rekvizita za treniranje. Unatoč sve više ograničenim sredstvima grad će i dalje pomagati klubu, pogotovo što u nekim sportovima zbog potpunog nestajanja sponzora grad Požega ostaje jedini koji daje proračunsku potporu.

LIPIK GLAS PONOVO POSLUJE POZITIVNO -

LIPIK -  Nakon tri gubitaške godine Lipik glas ponovo posluje pozitivno. - Pokazuju to rezultati poslovanja za prvih šest mjeseci. Otkazi, smanjenje plaća i druge uštede bile su nepopularne mjere koje smo poduzeli prošle godine ali su dale rezultate. Osim toga i tržište autoindustrije se stabiliziralo pa više nema smanjenja narudžbi. Dapače, iduće godine ćemo raditi dva nova projekta za McLaren – kazao je direktor Danijel Zadjelović. Ovogodišnji prihod, dodao je, bit će oko 8 milijuna eura a obzirom na pozitivne trendove poslovanja, ne bi se trebao smanjivati ni u idućoj godini. Očekuje se također kako ni broj zaposlenih, trenutno ih je 170, neće biti potrebno dodatno smanjivati. U staklani dapače, planiraju nove investicije i pri kraju je izrada investicijskih studija. - Prva studija se odnosi na vlastitu energanu na biomasu koja će se graditi već dogodine. Proizvodnja struje trebala bi biti veća nego su naše potrebe i tako ćemo znatno smanjiti troškove koje sada imamo na osiguranju potrebne energije. Investirati također planiramo i u tehnologiju što znači da ćemo automatizirati više proizvodnih linija – dodao je Zadjelović.

Inače, do kraja godine lipička staklana će ponovo početi proizvoditi i prodavati stakla po narudžbi što znači da će građani primjerice, moći naručiti i kupiti staklo za svoj traktor. Takav način rada u Lipik glasu je ukinut prije deset godina ali se s vremenom pokazalo da za takvu proizvodnju postoji interes među građanima.(vm)

RAMSKA ZAJEDNICA POŽEGA -

Povodom blagdana male gospe Ramska zajednica Požega organizirala je hodočašće iseljenih Ramljaka Požeštine na Šćit u Ramu. Hodočasnici iz Požeštine sudjelovali su na dvodnevnom  misnom slavlju 07. i 08. rujna 2012. godine na Šćitu.

- Hodočasnike iz Požege srdačno je dočekao i poželio doborodošlicu u Ramu načelnik općine Prozor Rama, Jozo Ivančević. Iseljeni Ramljaci Požeštine iskoristili su priliku da obiđu svoj kraj i provedu dva dana u druženju sa rodbinom i prijateljima. U prekrasnom samostanom dvorištu nakon večernje mise hodočasnici su uživali u nastupu klape Sinj koji je dar grada Sinja općini Prozor Rama te je tom prigodom potpisana povelja prijateljstva između ta dva grada – ističe Ivana Ivanika iz Ramske zajednice Požega.

Na sam blagdana Male gospe, prije mise, izaslanstvo Ramske zajednice Požege, pod vodstvom potpredsjednika Mile Barišića i tajnice Dražene Obradović, položilo je vijence i zapalilo svijeće na spomen obilježju svim poginulim Ramljacima u Domovinskom ratu.

UMIROVLJENI HRVATSKI BRANITELJ VEĆ DESET GODINA ŽIVI NA LEŠTATU -

LEŠTAT -  Šezdesetogodišnji umirovljeni hrvatski branitelj Zdravko Kabić prije više od jedanaest godina odlučio se živjeti na Leštatu, dobro znanom predjelu na obroncima Papuka. - Nisam se ljutio kada su me neki tada nazivali divljakom koji želi živjeti u šumi, GrizzlyAdamsu i slično jer sam znao da ću uživati a ti 'kritičari' sada su mi česti posjetitelji - kaže danas Zdravko. Prije preseljenja u šumski mir o tome je, prisjeća se, dugo sanjao a o povratku u Požegu nikada nije razmišljao. Čak ni onda kada mu je prije dvije godine izgorjela kuća koju je po doseljenju izgradio. Prionuo je na posao i napravio novu.

- Ovdje je nekad bilo selo, tu su živjeli moji preci ali im je kuća srušena 1942.godine a oni su kao i drugi seljani otišli u izbjeglištvo. Baka je živjela po raznim stanovima no, dolazila je ovdje povremeno i mene dovodila. Tada mi se, još kao malom, svidjela šuma, bistri potoci i mir i uvijek sam maštao kako ću se jednom vratiti na svoju djedovinu – ispričao je Zdravko. Želju si je odlučio ispuniti nakon što je otišao u mirovinu pa je ubrzo na proplanku ispred šume počeo graditi drvenu kuću. Društvo mu proteklih godina nije, kao GrizzlyAdamsu, pravio medvjed već psi Don i Toca. Naravno, i njegova životna družica Marija, s kojom brižljivo uređuje kuću i okućnicu. - Drvo je odličan izolator tako da je po ljeti u kući hladno a po zimi toplo. Na krov sam stavio solarnu ploču koja osigurava struju za naše potrebe, hladnjak je na plin a vodu dobivamo iz vlastitog izvora. Na okućnici imamo posađene stare sorte voćaka koje, naravno, ne prskamo i sve što jedemo je ekološki uzgojeno – kazao je Zdravko. 

- Ovdje jedino nema dobrog signala za mobitel. Njime se možemo služiti samo zimi kad na drveću nema lišća no,postoji jedno mjesto na prozoru do kojega dolazi signal za SMS poruke i to nam je dovoljno – dodala je Marija.

Prvi susjedi Zdravku i Mariji nalaze se u pet kilometara udaljenom selu ali im zato često navrate rodbina i prijatelji. Osim toga, na okućnici uvijek ima nekog posla pa im nerijetko, kažu, dan bude kratak. Kad se ipak pojavi 'višak' vremena Zdravko ga rado koristi za rezbarenje drveta pa zidove kuće krasi niz njegovih slika. Povremeno on i Marija odu u 33 kilometra udaljenu Požegu ali se tamo nerado duže zadržavaju. - Kad se počne mračiti, osjećam nemir i išao bih odmah svojoj kući. Želja mi je ovdje još izgraditi ambar u starinskom stilu gdje bismo mogli smjestiti goste na spavanje kad nas posjete. Siguran sam, kad budu duže ostali i vidjeli kako je lijepo u tišini živjeti i spavati, neće im se kao meni, žuriti kući – kazao je Zdravko.(vm)