
Lana
UNHCR za kopanje novih bunara
POVRATNIČKO SELO BUJAVICA VAPI ZA PITKOM VODOM -
LIPIK - Selo Bujavica s tridesetak stanovnika jedno je od nabrojnijih povratničkih naselja na lipičkom području u kojemu je čak njih sedmero mlađe od 18 godina. No, baš zbog toga to je i selo s najviše problema. - Imamo asfalt ali smo daleko od grada i trebalo bi nam koješta. Najviše nam ipak nedostaje voda. Obzirom da se nalazimo visoko na Psunju, ovdje vode nema dovoljno ni kada nije suša. Pogledajte, imam bunar dubok 15 metara a oko kuće mi se sve posušilo jer nema vode u njemu ni za piti a kamoli za zalijevati bašću – rekla je Jovanka Jakšić.
Susjedu Dušanu Milankoviću još je teže jer, kaže, sin mu ima i troje djece. - I mi imamo bunar ali je voda muljava i nije za piće. Kišnicu skupljamo za pranje veša a za piti se snalazimo. Zbog djece bi nam trebalo puno vode – kazao je Dušan. Muljava voda nalazi se i u bunaru Jelice Stanković koja se sa sinom u selo vratila prije tri godine no, stanovnicima Bujavice, kaže, nedostaje još dosta toga. - Nemamo trgovine. Pokretna dođe ali je preskupa pa se radije dogovorimo i jednim autom odemo u grad i svi si pokupujemo što nam treba. Ne bio bilo loše da imamo i nekakav javni prijevoz jer smo stari a ni nemamo svi aute – požalila se Jelica.
Proteklih godina probleme stanovnika Bujavice intenzivno pokušava riješiti dogradonačelnica Lipika Anđelka Sekulić i u tome je, kaže, ponešto i uspjela. Tako je Grad Lipik svojim sredstvima uredio javnu rasvjetu a našla je rješenje i za vodu. - Gradnja vodovoda je preskupa za ova krizna vremena i grad za to nema novca. Stoga sam se za pomoć obratila UNHCR-u, s kojim i inače dobro surađujem, pa su nam oni obećali novac za kopanje deset novih bunara. Probna bušenja su obavljena i ja se nadam kako slijedeće ljeto Bujavica neće dočekati bez vode - rekla je Sekulić. Osim toga, dodala je, na njenu inicijativu u selu je nedavno izabran i mjesni odbor koji bi joj trebao pomoći u radu. Već su dogovorili uređenje zgrade bivše mljekare u društveni dom.(vm)
Požari i dalje svakodnevni
UNATOČ ZABRANI PALJENJA VATRE NA OTVORENOM -
U četvrtak, 6. rujna 2012. godine, oko 16 sati, u Požegi u blizini ulice Šokačke u starom koritu rijeke Orljave zapalio se odbačeni građevinski materijal. Požar su vatrogasci ugasili oko 16.45 sati, a sumnja se da je uzrok požara ljudski faktor i za počiniteljem se traga.
U prvih osam mjeseci na području PU požeško-slavonske dogodila su se 282 požara na otvorenom prostoru, a od toga su otkrivena 54 počinitelja (19,14%) protiv kojih slijede optužni prijedlozi.
U ponedjeljak, 10. rujna u Pleternici u ulici Stjepana Radića 59-godišnjak je spaljivao suhu travu te je došlo do nekontroliranog širenja vatre koja je zahvatila susjedne poljoprivredne čestice. Ukupno je opožareno oko 1,5 hektar poljoprivrednog zemljišta, a uništeno je oko 400 borova starosti pet godina te nešto stabala jabuke i vinove loze.
U ponedjeljak, 10. rujna iza 20 sati vatrogasci Javne postrojbe Požega intervenirali su na dojavu o požaru na krovu Katoličke gimnazije u Požegi. Gorjela je drvena platforma na skeli postavljenoj oko krova zgrade radi renovacije iste. Vatrogasna intervencija spriječila je širenje vatre, a nakon policijskog očevida znat će se i uzrok požara.
U srijedu, 12. rujna 2012. godine oko 5 sati policija je zaprimila prijavu o požaru na pilani u mjestu Požeška Koprivnica. Požar su ugasili pripadnici JVP i DVD Pleterernica, a uzrok će se znati nakon policijskog očevida.
Želi od drveta izraditi postaje križnog puta
OBRADA DRVETA DUGOGODIŠNJI POSAO I HOBI -
BUK - Milan Trčka iz Buka u Požeštini je uglavnom poznat po svom stolarsko-drvotokarskom obrtu s kojim uspješno nastavlja dugu obiteljsku tradiciju no, neki će se rado pohvaliti kakvim umjetničkim drvenim predmetom ili reljefom čiji je autor upravo Milan. - Volim obrađivati drvo i od njega raditi razne figurice ili reljefe ali taj svoj talent smatram samo hobijem. Prvi duborez sam izradio 1975.godine kada mi je bilo samo 17 godina i od tada sam postepeno nastojao usavršavati svoj rad. Ono što bih napravio darivao sam najprije prijateljima a tek kasnije sam davao ili prodavao i drugima – rekao je Milan.
Motivi i predmeti koje radi u drvetu ili od drveta uglavnom su namijenjeni sakralnim objektima pa se tako njegov rad nalazi i na glavnom oltaru crkve u Kotor Varošu. Izradio je i desetak kipova sv.Florijana za dobrovoljna vatrogasna društva a reljefima s vjerskim motivima ni nezna broj. Osobito je ponosan na reljef da Vincieve„Posljednje večere“. - Bog mi je dao talent pa uz volju i strpljenje nema toga što ja ne mogu napraviti. Trenutno radim veliki križ koji su naručili mještani Požeške Koprivnice. Obzirom da će stajati na otvorenom radim ga od lipovog drveta jerlipovina najbolje podnosi atmosferske prilike. Osobno bih jako volio da za našu župu u Buku napravim postaje križnog puta i to sam već predložio župniku. Također mi je želja izraditi kakav kip ili reljef za neki od biskupijskih prostora ili crkvi – dodao je Milan.
Koliko je kipova i reljefa proteklih godina izradio Milan nije brojao a dio toga bilo je predstavljeno na jednoj izložbi 2004.godine. O slijedećoj za sada ne razmišlja jer, podsjeća, za njega je sve to samo hobi. Volio bi ipak da se tim hobijem nastavi baviti neki od njegove trojice sinova. - Čini mi se da jedan 'ima žicu' za drvo ali je pitanje koliko će, kad odraste, u tome vidjeti mogućnost za život. Ja osobno, dok god budem mogao, u slobodno vrijeme ću nastaviti obrađivati drvo jer mislim kako svoj najbolji kip još nisam napravio – zaključio je Milan. (v.m.)
Obnovljen stadion na Orljavi
UPRAVA NK SLAVONIJE U PUNOJ AKCIJI -
POŽEGA – Već na prvom domaćinstvu novak u 3. ŽNL odigrao je s pobjedom na obnovljenom stadionu. Proteklih mjeseci Uprava NK Slavonije dodatno se angažirala na obnavljanju i uređenju stadiona i poboljšanju uvjeta rada kako trenera, tako i nogometaša.
Uređena je fasada objekta, uređene klupske prostorije, promijenjeni dotrajali drveni dijelovi konstrukcije i obnovljena gazišta na tribinama. Uskoro dolaze i nova sjedišta za 600 gledatelja. Kako ističe predsjednik Mitar Obradović od grada Požege su za sve poslove dobili 200 tisuća kuna, a uz sponzore i uglavnom vlastitim radom na svim radovima sve je napravljeno u vrijednosti dodatnih 500 tisuća kuna.
Novo uređeni stadion obišao je i gradonačelnik Zdravko Ronko koji je istakao da od početka podržava rad uprave, koja je svojim idejama, ali i radom i zalaganjem napravila puno. Grad će u svim takvim sredinama uvijek dodatno pomoći.
NK Slavonija je potpisala i ugovor o najmu krovišta za postavljanje elektro panela nad tribinama kojim će dobiti novo uređeno krovište i financirano grijanje objekta. Krovište je iznajmljeno tvrtki koja se bavi proizvodnjom i prodajom energije na 14 godina.
Nova infrastrukturna uređenja mjesta Drškovci
ODRŽAN ZBOR GRAĐANA U DRŠKOVCIMA -
DRŠKOVCI –Jedno od naselja s područja grada Požege u kojem je prijašnjih godina na komunalnom uređenju i osnovnoj infrastrukturi puno napravljeno. Danas Mjesni odbor vode članovi SDP-a, a pretežno su i u prošlom mandatu sudjelovali u radu Mjesnog odbora. Prošle godine izgrađen je vodovod i kanalizacija u gornjem dijelu naselja, uređen je društveni dom i asfaltirano parkiralište oko doma, izgrađeno dječje igralište i sportski tereni.
- Kupili smo jednu parcelu za proširenje groblja vlastitim sredstvima, potrebno ju je raskrčiti jer je jako zarasla i onda ograditi. Na dječjem igralištu treba ugraditi ljuljačke za malu djecu, jer imamo samo one na lancu za veću djecu, a potrebno je igralište i ograditi. U domu smo izvršili proširenje doma i trebali bi nabaviti dodatnog suđa da imamo za 150 osoba – istakao je problematiku Željko Begović, predsjednik MO, dodajući da su članovi mjesnog odbora ostavili politiku po strani i žele raditi samo za dobrobit naselja. Dobrom suradnjom s gradom Požegom i u prošlom mandatu puno je učinjeno na dobrobit stanovnika, a uspješan rad očekuju i u ovom mandatu. Posebno se zahvalio na potpori koju ima od gradonačelnika Zdravka Ronka u svim planovima i akcijama Mjesnog odbora.
Plan za ovo naredno razdoblje gradonačelnik Ronko je saslušao, a posebno i pojedinačne prijedloge građana, ocijenio ih kao realne i izvedive, te obećao da će se planovi Mjesnog odbora izvršiti. Znači uređenje groblja u koje spada i ograda za novi dio groblja, te asfaltiranje staze kroz groblje, ograđivanje dječjeg igrališta, uređenje boćališta bit će izvršeno još ove godine. U narednom razdoblju potrebno je pokrenuti postupak za legalizaciju društvenog doma, izraditi nadstrešnica ispred doma, te potrebnu katastarsku izmjeru zemljišta. Obnova asfalta kroz selo, uređenje bankina i kanala svakako će morati pričekati slijedeću godinu, istakao je gradonačelnik Ronko, zadovoljan što će se i ove godine u Drškovcima raditi na poboljšanju uvjeta života.
HDSSB: Ova Vlada se ponaša kao Super-hik
HDSSB JE OŠTRO REAGIRAO NA PODJELU HRVATSKE U DVIJE REGIJE -
POŽEGA – Županijska organizacija HDSSB oštro je reagirala na podjelu Hrvatske na dvije statističke regije sazvavši tiskovnu konferenciju o toj temi i prozvala Vladu RH da se ponaša kao Super-hik, uzima siromašnoj Slavoniji da bi dala bogatom Zagrebu i Varaždinu. Slavonija svakako ovom podjelom gubi, istakao je predsjednik požeškog HDSSB-a i saborski zastupnik dr. Dražen Đurović jer sa svojim stanjem razvoja koji jedva doseže 29% europskog razvoja dobila bi puno više i ubrzala svoj razvoj, za što su ti europski fondovi i namijenjeni, a sada zajedno s Zagrebom dosegla je 64% europskog razvoja i daleko manje će moći povući sredstava, a daleko kraći će i biti taj rok do kojega će se davati pomoć za razvoj. – Regija Slavonija i Baranja sa svojim stupnjem razvoja od 29% bila bi jedna od najslabije razvijenih regija EU od svih država članica i konkurirala bi za iznimno visoka sredstva EU a ta sredstva bi bila i znatno dostupnija nego što će sad biti. Hrvatska s ovom podjelom zapravo želi prevariti Europsku uniju, ovo je način prevare jer ustrojavanje nije izvršeno prema prirodnim regijama. Takvo formiranje je prevara Europske unije da bi pokušali izvući najviše novca u cjelini, međutim poanta regionalnih fondova je pomoć onim regijama koje su najnerazvijenije. A ne tako kako će država pokušati prevariti svoje najsiromašnije, ovaj puta Slavoniju, a s druge strane i EU jer će za svoje najrazvijenije izvlačiti novac i fondova EU – rekao je Đurović, dodajući da će o tom pokušaju HDSSB izvijestiti tijela Europske unije.
Ovako vođena centralizirana država koju vodi ova Vlada mogla bi onda biti i jedna statistička regija, a i s ovom podjelom na sjevernu i južnu Hrvatsku samo podiže animozitete koji su već prisutni u nekim situacijama i sukobu sjevera i juga. – Pitamo se zašto i druge oporbene stranke ne ističu da je ova podjela nepravedna, nelogična i neodrživa. Možda se ne žele zamjeriti nekom drugom dijelu svoga biračkog tijela. Zbog toga se javljamo mi jedini iz HDSSB-a jer se borimo za svoju Slavoniju. Dugoročno ove statističke regije dovest će nas u neravnopravan položaj, jer ova Vlada neće ići u veliki projekt navodnjavanja Slavonije, nego projekt Zagreb na Savi betoniranje korita Save, izgradnje četiri hidrocentrale i izgradnja nove zgrade Vlade za što će potrošiti nekoliko milijardi, jer za to već ima idejne projekte – zaključio je Đurović.
Stanje ublažiti isplatom poticaja
PREDSTAVNICI UDRUGA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA, STOČARA, MLJEKARA POZVALI MINISTRA JAKOVINU NA SASTANAK O TEŠKOM STANJU -
PLETERNICA – Odmah nakon sastanka s članovima Poljoprivredne komore u Garešnici ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u Pleternici se sastao s predstavnicima Udruga poljoprivrednih proizvođača, stočara i mljekara s područja Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije. Njegov domaćin u Etno kući Bello bio je Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije. Odmah na početku sastanka Jakovina je izjavio da novca za isplatu štete od suše nema i da bi krajnje neodgovorno bilo s njegove strane da sada nešto obećava. No stav Vlade RH i ministarstva je da se kroz određene mjere mora pomoći poljoprivrednicima na prevladavanju teškog stanja koje je izazvano sušom. – Mogu najaviti da će se u roku dva tjedna isplatiti zaostali poticaji u iznosu do 400 milijuna kuna, da predlažemo Vladi da se poljoprivrednici oslobode plaćanja zakupa i koncesija za državnu zemlju, a to preporučujemo i lokalnoj samoupravi da se odrekne svoga dijela, dogovoriti s bankama da reprogramiraju kredite, a uz pomoć HABOR-a nepovoljne kredite prebaciti na povoljnije od HABOR. Cijeli sustav potpora za slijedeću 2013. godinu koji je planiran u iznosu od 2,75 milijardi kuna, pripremiti da počne s isplatama već u siječnju iduće godine – najavio je ministar Jakovina.
U daljem dijelu sastanka predstavnici su izložili probleme s kojima se suočavaju i svoje viđenje rješavanja nastalih problema. Oslobađanje od koncesije i zakupa ne smatraju prihvatljivom mjerom, jer mali poljoprivrednici uglavnom obrađuju svoju zemlju a samo manji dio imaju u zakupu, dok upravo suprotno veliki proizvođači i veliki sistemi imaju mnogo zemlje u zakupu, što bi onda samo njima pogodovalo.
Predstavnici mljekara istakli su posebno nepovoljan svoj status, koji je pogoršan smanjenjem cijene mlijeka, a sada je došlo do velikog porasta cijene stočne hrane koja će tek divljati, i oni više nikako ne mogu proizvoditi mlijeko s gubitcima. Na uništeno svinjogojstvo uskoro dolazi i uništeno stočarstvo, posebno muznih krava, što je već vidljivo jer Hrvatska u zadnjem kvartalu bilježi veliko smanjenje proizvodnje mlijeka. Miroslav Kovač ministru je uručio i platformu Udruge Živo selo koja nudi rješenje za spas stočarstva u Hrvatskoj i zamolio ga da ga u ministarstvu prouče.
Ministar je obećao sve prijedloge razmotriti, ali na ovom sastanku nije želio donositi nikakve zaključke.
Prvi predsjednik Robert Hofman
OSNOVANA UDRUGA BRANITELJA I VETERANA VOJNE POLICIJE IZ DOMOVINSKOG RATA -
POŽEGA – Na nivou Republike Hrvatske osnovana je Udruga branitelja i veterana Vojne policije iz Domovinskog rata, a proteklog tjedna osnovana je i njena podružnica za Požeško-slavonsku županiju. Podružnice su kako smo doznali osnovane već u ostalim slavonskim županijama, pa je nedavno formiran inicijativni odbor koji je pripremio osnivanje.
Na osnivačkoj skupštini Udruge u Gospodarskoj komori za prvog predsjednika izabran je Robert Hofman, za dopredsjednika Vilko Olujić i za tajnika Damir Samardžija. Izabrani su i ostali upravni organi Udruge. Osnivačkoj skupštini su osim predsjednika središnje udruge Željka Jakobčića i čelnika središnjice, te predsjednika slavonskih podružnica udruge, nazočili potpredsjednik Hrvatskog sabora Tomislav Čuljak, zamjenik župana Željko Jakopović i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko.
Ratni put vojne policije kreće već 1991. godine a od jednog voda već 1992. prerasta u satniju Vojne policije. Iz redova vojne policije osam je poginulih ili umrlih pripadnika, i briga i ove udruge bit će čuvanje sjećanja na njih, te pomoć ostalim članovima vojne policije, istakao je ratni zapovjednik Ivica Mikulić, bojnik u miru, koji je primio za udrugu i ratnu zastavu iz 1991. godine koju je sačuvao Zdravko Vujnović.
Udruga će za svoje potrebe uz pomoć grada iznaći i društvene prostorije u kojima će se okupljati i dalje raditi, jer što nam je nekada bila postrojba, danas će nam biti udruga, istakao je Mikulić. Požeški gradonačelnik Zdravko Ronko u svom obraćanju posebno pripadnicima vojne policije najavio je pomoć grada novoosnovanoj udruzi i njenim članovima.
Sam počeo izrađivati svoj brač
ZAŠTITAR U 36. GODINI ODLUČIO NAUČITI SVIRATI TAMBURU -
Željko je jedan od polaznika škole za sviranje tambure odraslih koju već dvije godine vodi poznati požeški tamburaš Tomislav Galić. U školu koja traje četiri godine se upisao prošle jeseni, u svojoj 36. godini života. - Slučajno sam čuo da tako nešto postoji i odmah sam se upisao. Kako se nikad u životu nisam susretao ni s notama ni s nikakvim instrumentima u početku je bilo malo teže, ali kako sam uporan zainatio sam se da ću baš naučiti svirati. Ne mislim se time ozbiljno baviti već želim svirati za svoju dušu i svoje društvo – kaže Željko koji svaki dan na braču vježba po sat-dva, kada koliko stigne. Iako je u početku išao 'na živce' supruzi i ostatku obitelji sada je već bolje jer su se i oni navikli, a on ipak naučio i nešto svirati.
Do nedavno je igrao nogomet za lokalni klub, a sada je loptu zamijenio tamburom.-Sviranje mi pruža veliko zadovoljstvo. Na taj način se odmorim od posla, ljudi i stranaka. Super mi je to osjećaj. Iako na sva četiri prsta imam žuljeve od sviranja to se zaboravi kada se vidi napredak – ističe Željko koji je sa svojim kolegama već imao i prvi javni nastup i to u lipnju na Ivanjskom krijesu.
Kako nema mogućnosti da si kupi novi instrument, za sada svira na posuđenom, Željko je odlučio da ga sam i napravi iako nema nikakvog iskustva. Prvo je 'kupio' znanje od majstora i preko interneta, a onda je nabavio javorovo drvo i krenuo u avanturu izrade. -Jedan dio sam već napravio, a nadam se da će na kraju dobro ispasti i svirati kako treba, ako ne, probat ćemo ponovno. Vrlo sam uporan i ne odustajem lako - objašnjava Željko.
Zbog njegove marljivosti i očite ljubavi koju pokazuje prema sviranju hvali ga i njegov učitelj Tomislav Galić. Ponosan je na njega kao i sve svoje učenike jer nitko do sada nije odustao bez obzira na godine, a ima ih od dvadeset od šezdeset, znanja i poteškoće. Kada prođe požeški festival nastavljaju s novom školskom godinom, a očekuju se i novi učenici. Nestrpljiv je i Željko koji je posebno voli svirati starogradske pjesme Zvonka Bogdana i Najboljih hrvatskih tamburaša. ( a.t.)
Stare knjige došlo razmijeniti 200-njak učenika
USPJELA PRVA AKCIJA RAZMJENE ŠKOLSKIH UDŽBENIKA -
POŽEGA - Akcija razmjene udžbenika, koju su po prvi puta zajednički organizirali Centar za socijalnu skrb te gradovi i općine Požeštine, odlično je prihvaćena među djecom i roditeljima tako da je njih preko 200 donijelo svoje udžbenike na razmjenu. Najbolji odaziv je bio u Požegi gdje je razmijeniti knjige došlo stotinjak učenika. Nažalost, stare udžbenike uglavnom su donosili učenici osnovnih škola iako je potražnje bilo i za srednjoškolskima. - Dogodine ćemo s akcijom krenuti već u lipnju pa vjerujem da će odaziv roditelja i djece biti i bolji. Inače, svi učenici koji nisu do sada nabavili udžbenike mogu još doći u naše prostorije i pogledati da li mogu što pronaći od onog što im treba – rekla je ravnateljica Centra Ružica Alaber. (vm)