OBILJEŽEN DAN GRADA PAKRACA I BLAGDAN SV. JOSIPA  -

PRKOSE KRIZI POVLAČEĆI USPJEŠNO BESPOVRATNA SREDSTVA IZ FONDOVA EUROPSKE UNIJE

PAKRAC -  Dan Grada Pakraca i blagdan njegova zaštitnika sv. Josipa i ove je godine obilježen nizom skupova među kojima se posebno ističu tradicionalni Dan poduzetnika i svečana sjednica Gradskog Vijeća. Građanima je pozornost privukla i izložba naoružanja i vojne opreme Hrvatske vojske "Ratnici".

Dan poduzetnika bio je prigoda za predstavljanje projekta izgradnje drugog poduzetničkog inkubatora u gradskoj industrijskoj zoni za što je kroz program IPA EU bespovratno osigurano 5,8 milijuna kuna. – Za zgradu prvog inkubatora i poduzetnički centar koristili smo sredstva CARDS 2004, za izgradnju pristupnog puta do industrijske zone sredstva Phare 2005 a sada smo evo, dobili novac i iz programa IPA-e pa smo tako postali jedini grad u Hrvatskoj koji je koristio sredstva iz sva tri fonda EU - istakla je projekt menager Ivana Orban. Novi poduzetnički inkubator površine je 825 četvornih metara i u njemu će biti četiri proizvodna prostora. Objekt će biti gotov do ožujka iduće godine.

U sklopu Dana gospodarstva održano je i prvo ocjenjivanje konjskih salama, jedinstvenog proizvoda s pakračko-lipičkog područja za koji su recepturu donijeli pripadnici talijanske nacionalne manjine.

Stručnjaci Prehrambeno tehnološkog fakulteta iz Osijeka najboljom su proglasili salamu Josipa Delorencija, drugo mjesto je zauzeo Dalibor Đakometi dok je Ivan Savi bio treći. - S osječkim fakultetom smo sklopili sporazum po kojemu će oni proizvođačima pomoći oko standardizacije salame a krajnji cilj je zaštita konjske salame kao autohtonog proizvoda ovog kraja - kazao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Na svečanoj sjednici gradskog vijeća među mnogobrojnim gostima prisutni su bili i pomoćnica ministra financija Nada Čavlović Smiljanić te župan Marijan Aladrović. - Iako nas već tri godine 'drma' kriza mi uspijevamo investirati značajna sredstva u poduzetničku zonu i inkubator pa je u njima trenutno, umjesto planiranih 250, zaposleno 400 ljudi. Javila su nam se još dva poduzetnika iz Italije s kojima

pregovaramo o otvaranju novih proizvodnih pogona u industrijskoj zoni što je za nas iznimno važno jer je u Pakracu još uvijek oko 500 nezaposlenih - rekao je gradonačelnik Davor Huška. Istakao je također kako je Pakrac za 7 projekata iz pretpristupnih fondova EU bespovratno dobio oko 20 milijuna kuna a već su pripremljeni projekti vrijedni 300 milijuna kuna za koje će se sredstva također tražiti iz EU.

Nada Čavlović Smiljanić, pozdravljajući prisutne je kazala kako će nova Vlada znati prepoznati nastojanja Pakračana da revitaliziraju i razvijaju gospodarstvo u svom kraju. Župan Marijan Aladrović izrazio je zadovoljstvo zbog odlične suradnje s gradom Pakracom te je Pakračanima zaželio da i dalje uspješno obnavljaju svoj grad.

Tradicionalno, u povodu Dana grada dodijeljena su i javna priznanja pa su tako priznanje Zlatna plaketa "Grb grada Pakraca" dobili Veleposlanstvo Japana u RH, Hrvatski centar za razminiranje i Duško Kliček, dok je priznanje "Pečat grada Pakraca" pripalo Mariji Puškarić i Damiru Colosettiju. Japanski Veleposlanik, kojemu je to bio prvi posjet nekom mjestu izvan Zagreba obzirom da je tek nedavno preuzeo dužnost, zahvalio se Pakračanima na pomoći koju su uputili japanskom narodu nakon prošlogodišnjeg potresa.

Na svečanoj sjednici potpisan je i sporazum o bratimljenju grada Pakraca i općine Dobretić u Bosni i Hercegovini.  (V.M.)

PRESPORA PRAVDA ZA OBITELJSKO GOSPODARSTVO IZ FEROVCA  -

KUTJEVO – Obiteljsko gospodarstvo nam propada, banka nam zbog kredita za farmu blokira svaku kunu, a mi ne možemo naplatiti naš novac koji smo stekli mukom, poštenjem i svojim radom – požalila se samohrana majka Marija Kelčec pismom najvišim dužnosnicima i tijelima naše zemlje pitajući se hoće li članovi njene obitelji postati socijalni slučajevi zbog sporosti pravosuđa i neizvršenja njihovih odluka premda su spremni dalje raditi i stvarati.

Njeno pismo nastalo je nakon 4,5 godine dugog sudskog spora kojega je pokrenuo sin Igor Kelčec, nositelj obiteljskog gospodarstva protiv zagrebačke tvrtke BR-ZO PROM jer je on toj tvrtci u rujnu 2006. godine uplatio 100.528 kuna za kupovinu osam steonih junica za svoje gospodarstvo. Kelčec je sa tom tvrtkom u potpunosti definirao poslovnu suradnju sklapanjem kupoprodajnog ugovora kojim su se oni obavezali da će junice isporučiti u Ferovac, najkasnije 30 dana nakon uplate

novca. No, njemu je ubrzo isporučena jedna junica i dobio je povrat samo osam tisuća kuna dok ostale junice nikada nisu isporučene, pa on preostali novac od oko 80 tisuća kuna još uvijek potražuje.

Općinski građanski sud u Zagrebu izrekao je pravomoćnu presudu protiv te tvrtke po kojoj su mu dužni isplatiti toj iznos zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, pokrenut je i ovršni postupak, no Igor Kelčec se ne može naplatiti. Tijekom sudskog procesa iz te tvrtke su tvrdili da je za nastali spor kriv Kelčec jer navodno nije bio spreman prihvatiti ostale junice iz ponuđenog kontingenta što sud nije prihvatio.

- Želim samo pravdu i da nakon tolikih godina sudovanja institucije pravne države počnu efikasno raditi kako bi se naplatio dug koji sada ukupno premašuje 170 tisuća kuna jer vlasnica te tvrtke Vesna Premer ima još nekoliko tvrtki – kaže Igor Kelčec dodajući da je protiv nje osobno podnio kaznenu prijavu.

- Unatoč mjeri ovrhe koju je donio sud Igor Kelčec se zasada ne može naplatiti jer na žiro računu tvrtke BR-ZO PROM nema sredstava i ta tvrtka nije poslovno aktivna unazad nekoliko godina - kazao nam je odvjetnik Vlado Nepehal, koji je zastupao Kelčeca u ovom sporu. On je najavio da će ići u novi sudski postupak kako bi vlasnica tvrtke odgovarala za ovo dugovanje kao fizička osoba.   (T)

ZBOR GLAZBENE ŠKOLE POŽEGA U GLAZBENOM SHOWU HTV-a  -

POŽEGA - Među 55 zborova koji su se prijavili na audiciju za novi HTV-ov glazbeni show Do posljednjeg zbora koji se snima po BBC-oj licenci je i Mješoviti zbor Glazbene škole Požega pod vodstvom prof. Branke Horvat. Oni su ujedno i jedni školski zbor koji se natječe, ali i najbrojniji, ima ih 42-je i zbor s najmlađim članovima, od 15 do 18 godina. Uspjeli su proći ne samo audiciju i biti izabrani među 35 zborova nego proći i sljedeću selekciju i postati jedan od 15 najboljih zborova. Slijedi snimanje novog eliminacijskog kruga pred tročlanim žirijem kojeg čini Sanja Doležal, Krešo Dolenčić i Vladimir Kranjčević nakon čega će ostati samo šest zborova čiji će se nastupiti potom uživo pratiti.

Prva emisija na HTV-u Do posljednjeg zbora počela se emitirati prošle subote na kojoj se predstavilo svih 35 zborova. Pored požeškog zbora iz Slavonije među 15 najboljih prošla su još samo dva zbora, našički Ad libitum i  Mir iz Belišća.

-Pripremamo se i pjevački i plesno u čemu nam jako pomaže plesna pedagoginja prof. Ilijana Lončar jer nastojimo da naš program bude što sadržajniji. To je nešto potpuno novo i drugačije za nas. Vodim školski zbor koji njeguje drugačiji tip repertoara, obuhvaćamo različita stilska razdoblja. Za ovo natjecanje osim zborskog programa pjevamo i zabavni. Tek sada vidimo u što smo se upustili, ali djeca su oduševljena jer je ovo za njih jedno osvježenje s obzirom da odudara od našeg uobičajenog programa – kaže prof. Horvat koja je sa svojim zborom do sada osvajala brojne nagrade, a oni su ujedno i jedini zbor iz Slavonije koji je sudjelovao na zborskoj olimpijadi gdje su osvojili zlatnu i srebrnu medalju.

Maturantica Glazbene škole Sanja Ruškan ističe da im je malo naporno svakodnevno vježbati, ali uvjerena je da će sve na kraju biti dobro. - Jako se veselimo našem nastupu na televiziji. Sviđa mi se što uz pjevanje izvodimo i određene plesne korake – kaže Sanja.

Njezin kolega iz prvog razreda Dario Adam Raguž uvjeren je da će i pobijediti. Kada je krenuo u školu gdje ući svirati trombon nije mislio ići na zbor, ali kada je čuo da su jako dobri odlučio im se pridružiti i nije mu sada žao. - Sve je odlično, uživam u pjevanju, malo se i zezamo. Uzbuđeni smo zbog svega toga, imali smo i malu tremu na početku prijašnjih nastupa, ali kada krene to nestane – kaže Dario Adam uz napomenu da im je profesorica rekla da zbog pjevanja nikako ne smiju zanemariti školu.  (a.t.)

Nogometni klub Požega 10. 09. 2012. napunit će točno 50 godina postojanja i uspješnog rada. U sklopu obilježavanja tog velikog jubileja gost kluba bit će Hrvatski nogometni klub „Hajduk“ (Split). Iako razgovori o dolasku Hajduka traju već par mjeseci  Uprava splitskog kluba ovih dana i službeno je potvrdila gostovanje svoje prve momčadi  u Požegi. Uprava NK Požega ovu veliku utakmicu dogovorila je u suradnji sa Društvom prijatelja Hajduka Požega koje ponovno aktivno djeluje od travnja prošle godine, a 18. 11. 2011. je uspješno organizirana i prva požeška «Bila noć» kada je delegacija Hajduka posjetila prostorije i igralište NK Požega.  - Dopis za gostovanje Požega je poslala predsjedniku Hajduka Hrvoju Malešu i Odjelu za članstvo 28. 09. 2011. Iako je bilo razgovora da se utakmica igra već 15. 04. 2012. (Hajduk 14. 04. igra prvenstvenu utakmicu u Osijeku) utakmica sa splitskim «bilima» će se igrati krajem kolovoza ili početkom rujna. Točan termin usuglasit će se u lipnju kada bude poznat raspored novog prvenstva 1. HNL. Taj drugi termin je bliži rođendanu NK Požega a klub ima i više vremena da se dobro pripremi  za ovu veliku feštu – istakao je Jurica Bešlić iz organizacionog odbora.

Hajduk u Požegi nije igrao utakmicu punih 35 godina od davne 1977. godine. Igrači i vodstvo Hajduka bit će gosti NK Požege i grada Požege dva dana.

U noći sa 24. na 25. ožujka (subota na nedjelju) prelazi se na ljetno računanje vremena i tim datumom prestaje i obveza vožnje s upaljenim dnevnim ili kratkim  svjetlima danju. Naime, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08), člankom 102. propisano je da:

Prema odredbi članka 1. Uredbe o računanju vremena (NN 5/12) ljetno računanje vremena u 2012. godini počinje 25. ožujka u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Također, prema članku 2. ljetno računanje vremena u 2012. godini završava 28. listopada u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.

Tijekom ljetnog računanja vremena na motornim vozilima danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Izuzetak su mopedi i motocikli, na kojima prilikom  vožnje tijekom cijele godine moraju biti upaljena kratka svjetla.

Uz dolazak ljepšeg vremena i veće sudjelovanje vozača bicikala, mopeda i motocikala u prometu na cestama, vozači ostalih vozila prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja i skretanja vozilom, moraju voditi više računa upravo o ovim kategorijama sudionika u prometu te da im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima.

Vozače mopeda i motocikala, osim na obvezu poštivanja ostalih prometnih propisa dodatno podsjećamo na obvezu nošenja propisane, homologirane i uredno pričvršćene kacige.

ČAGLINČANI NEZADOVOLJNI ODGOVOROM IZ HŽ-A ZA PRUGU PLETERNICA-NAŠICE  -

ČAGLIN -  "Ovakva odluka predstavlja političku, ekonomsku, kulturnu i svaku drugu diskriminaciju čaglinskog kraja što on nije zaslužio. Otkud političarima pravo odlučivati što je za nas dobro? Vi niste gospodari hrvatskog naroda već bi trebali biti naše sluge." Navodi se ovo, među ostalim, u dopisu koji Udruga za zaštitu prava

čovjeka Aleksander iz Čaglina namjerava poslati u hrvatski Sabor i Hrvatskim željeznicama. Odgovor je to na prije nekoliko dana pristigli dopis iz HŽ infrastruktura u kojemu se Udruga obavještava kako u ovoj godini neće biti moguće ponovo uspostaviti željeznički promet na dionici Pleternica-Čaglin-Našice.

- Pisali smo Saboru i Predsjedniku Josipoviću i tražili pomoć a onda smo dobili iz HŽ ovakav odgovor. HDZ je dok je bio na vlasti obustavio prometovanje prugom a SDP ga ne želi obnoviti što dokazuje da su isti. Vlakovi ne voze već dvije godine i da su u to vrijeme postepeno mijenjali stare pragove, sad bi se već vozili makar od Pleternice do Čaglina - kazao je predsjednik udruge Nenad Fumić.

Općina Čaglin zbog ekonomske nerazvijenosti već dugo ima status područja od posebne državne skrbi, a ukidanje prometovanja željeznicom, uvjereni su članovi udruge, potaknut će iseljavanje domicilnog stanovništva. - Ovdje živi oko 3.000 ljudi i nama je jasno da je to mali broj potencijalnih putnika ali, zar mi nemamo nikakva prava? Kako misle da će se mladi na ovaj način zadržati u čaglinskom kraju? Neka

nas onda sve 'humano presele' - rekla je Nataša Lašak.

Željko Galić i Emilija Starčević rado bi ostali živjeti u čaglinskom kraju, ali... - Subotom vozi jedan autobus dnevno, nedjeljom niti jedan. Nema svatko automobil pa mi mladi ne možemo za razliku od naših vršnjaka ni vikendom se otići nekamo zabaviti - rekla je Emilija.

U udruzi Aleksander ističu kako ih posebno zabrinjava što u dopisu iz HŽ-a nema nikakvih najava o tome do kada će voziti zamjenski autobusi.

Zbog svega toga kažu kako će slijedećih dana pokušati animirati druge nevladine udruge, pa i političke stranke, te dogovoriti daljnje aktivnosti. - Ne mirimo se s ovim odgovorom HŽ-a jer, ako se pruga sada ne počne popravljati, nikada više ovim krajem vlakovi neće voziti - zaključio je Nenad Fumić.     (vm)

NA RANČU UZ KONJE I KOZE ŽIVI I LANE KOJE JE OSTALO BEZ MAJKE

ŠEOVICA -  Kada se prije deset mjeseci iz obližnjeg šumarka na ranču Lidije Bašnec u Šeovici, selu između Pakraca i Lipika, pojavilo lane koje je tek ugledalo svijet, izgledi da preživi bili su mali no, njegovi domaćini nisu željeli dići ruke od nesretne životinje. – Lane je bilo skroz vlažno a još mu se vidjela i pupčana vrpca. Vjerojatno

mu je netko uplašio majku i otjerao dalje u šumu a ono je slučajno dolutalo k nama. Dali smo mu da sisa jednu našu kozu, spremno je prihvatilo i tako je preživjelo - kazala je Lidija.

Osim što je lane prihvatilo koze, i one su 'rekle DA'  uljezu tako da je ono proteklih mjeseci postalo ravnopravan član stada koje čini dvadesetak koza i jarac Jaroslav. Lane je pokazalo iznenađujuću odvažnost i pred mnoštvom konja koji slobodno pasu okolo, kao i pred velikim psom Donom pa ga se može vidjeti po cijelom ranču, u dvorištu ali i na cesti. - Jednog iznimno hladnog dana ove zime zatvorili smo ga u štalu s konjima da se ugrije ali je tulio cijelu noć. Više ga nismo zatvarali jer očito želi boraviti na otvorenom iako ne pokazuje nikakvu želju da ode s ranča - dodala je Lidija.

Neobičnom stanovniku ranča u Šeovici posebno se vesele seoska djeca ali i ona koja s roditeljima preko vikenda dođu iz raznih gradova.

Nikolina Grujić iz obližnje Japage na kratko druženje s lanetom dovela je svoje dvije djevojčice, trogodišnju Dijanu i šestogodišnju Natašu. Nakon početnog opreza, znatiželja je ubrzo prevagnula pa su obje ubrzo pošle pomilovati ga i ponuditi mu klip kukuruza.

Po dolasku na ranč lane je dobilo ime Bandita, jer su domaćini željeli izbjeći najčešći naziv Bambi, a s vremenom se to pretvorilo u Mala. - Kako je poraslo klinci se šale pa ga zovu Gulaš i Paprikaš no, sasvim sigurno ono neće završiti ni u gulašu ni u paprikašu. Bit će na ranču dokle god bude željelo - kazala je Lidija Bašnec.   (vm)

PEARL IDE U LIKVIDACIJU A 35 RADNIKA NA ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

 

BRESTOVAC – Ionako slabo gospodarstvo općine Brestovac, koja je područje od posebne državne skrbi, ostalo je ovih dana bez konfekcijske tvrtke Pearl koja nakon dvadesetak godina rada ide u likvidaciju. Svih 35 zaposlenika, od kojih je najviše žena iz brestovačkog kraja i Požege, odlaze na Zavod za zapošljavanje iako neke od njih imaju gotovo dvadeset godina radnog staža.

Tvrtka je radila u iznajmljenim prostorima nekadašnje školske zgrade, nekada je bila i uspješan izvoznik, a  posljednjih nekoliko godina kao kooperanti šivali su uglavnom košulje za druge domaće konfekcijske kuće.

- Isplaćena nam je jedna i pol plaća čime nisu zadovoljena naša potraživanja jer nismo dobili otpremnine ni putne troškove – kazala nam je jedna sada već bivša zaposlenica Pearla koja je željela ostati anonimna.

Dodala je da bivše zaposlenice, koje uglavnom imaju od 5 do 20 godina radnog staža, iz tih razloga nisu htjela potpisati odluke o otkazima. Riječ je o poslovno uvjetovanim otkazima zbog gospodarskih razloga jer je tvrtki otkazana dosadašnja suradnja, a  čelnici tvrtke ne vide mogućnosti sklapanja ugovora sa novim partnerima koji bi im jamčili sigurnu i stalnu zaposlenost.

Radnice su najavile da će pokušati svoja potraživanja ostvariti sudskim putem, a od pravnog savjetnika Ureda SSSH Požeško-slavonske županije zatražile su tumačenje svojih radnih prava u novonastalim okolnostima.

- Ostali smo bez posla iako smo imali ugovorenu proizvodnju deset tisuća konfekcijskih predmeta, a ugovor je iznenada prekinut – ističe Marko Marijanović, direktor i vlasnik Perla, te dodaje da će zaposlenicima isplatiti sve plaće za koje imaju zakonsku obavezu.

- Ja sam se osobno privatno zadužio da to mogu bivšim radnicama riješiti, no za otpremnine jednostavno nemamo novca – zaključio je Marijanović.   (T)

DOSADAŠNJA PREDSJEDNICA MARIJA BAJT PODNIJELA IZVJEŠĆE O STANJU NA VELEUČILIŠTU

Nakon 14 godina rada Veleučilišta u Požegi, prvi put, prije isteka mandata, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Odlukom o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi, za Dan grada Požege, imenovao je nove članove Upravnog vijeća mr. sc. Snježanu Jakobović, dipl. ing., Sanju Vukelić, dipl. oec., mr. sc. Ivana Čolaka a razriješio mr. sc. Katarinu Aladrović Slovaček, Želimira Janjića, prof. i Mariju Bajt, prof.

Prema Statutu Veleučilišta i Poslovniku Upravnog vijeća, sazvala sam sjednicu novog saziva Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi za petak, 23. ožujka 2012. god.

S obzirom na to da sam osnivala Veleučilište i od početka njegova rada, u svim mandatima, bila član Upravnog vijeća i izabrana predsjednica, zbog upita nekolicine novinara smatrala sam obvezom da vas izvijestim o stanju na Veleučilištu u Požegi.

Veleučilište u Požegi osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 21. svibnja 1998. godine. Od tada do danas kroz Veleučilište su prošla 9.163 studenata. Od 1998. do 2007. godine studij su upisala 6.433 studenta, a diplomiralo ih je 846, ili 13,15 %.

Nakon dolaska nove uprave na Veleučilište, od 2007. do 2012. godine, od upisanih 2.730 studenata diplomiralo ih je 1.224 ili 44,84 %. Zbog smanjenih upisnih kvota, Veleučilište u akademsku godinu upisuje 420 novih studenata.

Nakon osnutka, Veleučilište nije imalo vlastito stručno nastavno osoblje. 2004./2005. akademske godine zaposleno je 10 predavača kojima je proveden izbor u zvanje, a te godine za vanjsku suradnju nastavnika Veleučilište je platilo 1,58 milijuna kn.

Danas Veleučilište ima 52 zaposlenika. Omjer zaposlenika i vanjskih suradnika je 92 % prema 8 %. Za akademsku godinu 2010./2011. Za vanjsku suradnju plaćeno je 158 tisuća kn.

Prema potrebama Veleučilišta i u interesu nastavnika odobravano je školovanje na postdiplomskim studijima (do 2007. godine magisterij, postdiplomski specijalistički studij, a kasnije doktorati). Na magisterije je upućeno 13, a na doktorate 17 nastavnika. Troškovi Veleučilišta za njihovo školovanje iznose 1,4 milijuna kn (doktorati milijun kn, magisteriji 350 tisuća kn). Danas Veleučilište ima 8 doktora znanosti i 8 magistara znanosti (5 ih je napustilo Veleučilište i oštetilo ga za 112 tisuća kn). Proveden je izbor u zvanje (predavači, viši predavači) za 20 zaposlenika i za 9 vanjskih suradnika.

Osnutkom, Veleučilište je od Ministarstva obrane dobilo na korištenje prostor bivšeg Doma JNA koji je 28. veljače 2005. godine dodijeljen gradu Požegi u vlasništvo s isključivom namjenom za Veleučilište.

Do 2007. godine Veleučilište je uređivalo i održavalo dijelove prostora u gradu Požegi koje je koristilo (Rektorat Veleučilišta u Gimnaziji, dio podruma Poljoprivredne škole, zgrada Sokola, Županijski centar), ustrojilo vozni park, te uz pomoć matičnog ministarstva gradilo nastavni objekt u Vetovu, ulagalo u trajne nasade, laboratorij, računalnu i komunikacijsku opremu.

Nakon odlaska prvog dekana dr. sc. Stjepana Madjara 2007. Godine Veleučilište je raspolagalo s 9 milijuna kuna. U proteklih 5 godina, Veleučilište je u investicije, radi poboljšanja uvjeta rada i studija, u građevinsko obrtničke radove na zgradama Veleučilišta u Požegi i Vetovu, igralištima za studente, laboratorijsku i podrumarsku opremu utrošilo 11,5 mil. kn. (2010./2011. akademske godine 4 mil. kn.).

Danas, za vrijeme mandata dekana dr. sc. Ivana Budića, Veleučilište raspolaže sa 16,5 mil. kn. koje prema postojećem programu, ima plan utrošiti za unapređenje i daljnji razvoj Veleučilišta, nastavnu opremu i pomagala, nove studije, napredovanje u zvanja i slično.

Nakon osnivanja 1998. godine Veleučilište je poslovalo s privremenim dopusnicama za izvođenje studija, a tijekom godina dokazivanja kvalitete programa rada i studija dobilo je trajne dopusnice. Nakon međunarodne evaluacije 2009. godine, Veleučilište od 2010. godine  ima trajne dopusnice za svih pet studija i za specijalistički diplomski stručni studij Trgovinskog poslovanja. U tijeku je dobivanje specijalističkog studija Vinogradarstva i vinarstva.

Od 2008. god. pokrenute su međunarodne aktivnosti Veleučilišta: Međunarodna konferencija Valis aurea koja će se ove godine održati treći put (s oko 150 radova) i ERASMUS, razmjena studenata i nastavnika koji odlaze na usavršavanje u partnerske institucije diljem Europe.

Godine 2011. dobiven je standard za kvalitetu ISO 9000.

Veleučilište još čeka, prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje i prema Zakonu, provjera sustava kvalitete za cjelokupan proces rada.

Kroz projekt EU Veleučilište je dobilo certifikat za tri edukacijska programa: UPC (upravljanje projektnim ciklusima), ECDL (računalni operater) i Vinogradar - podrumar. Veleučilište njeguje i suradnju s gospodarstvom u sklopu koje studenti obavljaju stručnu praksu.

Početkom ove godine uređena je nova WEB stranica Veleučilišta u Požegi.

Tijekom proteklih 14 godina održano je 88 sjednica Upravnog vijeća. Veleučilište u Požegi ima svu potrebnu i urednu dokumentaciju (statut, poslovnik, pravilnike, odluke) u skladu sa zakonskim propisima.

Tijekom proteklog vremena bilo je pokušaja ukidanja Veleučilišta u Požegi, pojedinih studija, ukidanja upisnih kvota, mreže prema kojoj je Veleučilište trebalo dobiti studije za koje nije bilo niti stručne niti materijalne osnovice, ali je Upravno vijeće uvijek u suradnji s dekanom uspijevalo zadržati stabilnost i sigurnost institucije.

Iskreno se nadam da će tako biti i ubuduće u interesu studenata, Veleučilišta u Požegi i cijelog sustava visokog školstva u Republici Hrvatskoj.

Marija Bajt

POŽEGA - Tijekom noći sa srijede na četvrtak, 21./22. ožujka 2012. godine u Požegi, u Industrijskoj ulici, s prostora željezničkog kolodvora HŽ-a otuđeno je 190 metara telekomunikacijskog kabela. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su ovo kazneno djelo počinili 19-godišnjak i 20-godišnjak, obojica s požeškog područja. Tom prilikom 20-godišnjak je policijskim službenicima pokazao gdje je sakrio kabel koji mu je oduzet i vraćen vlasniku. Protiv obojice slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.