IVANA NEMET – VELIČANKA, PRVA DAMA FERAVINA I SASVIM (NE)OBIČNA ENOLOGINJA  -

FERIČANCI – Ona nije obična enologinja. Brine o podrumu kapaciteta 2 milijuna litara, često je čuju da priča s vinom, a podrumom kao u ritualu hoda tiho da „zlato svoje ne probudi“ jer je baš vino njen najveći užitak i njena slika, njeno „ja“. Svaki tank, cisterna i posuda svakodnevno imaju njenu pažnju i nije prošao dan kada prolazeći kroz podrum vinima nije poslala osmijeh, dotakla površinu bačve i dala „mu“ do znanja da odrastaju zajedno.

Tridesettrogodišnja Ivana Nemet rodom je iz poznatog veličkog vinskog kraja i svoje je radno mjesto nakon završenog osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta pronašla u Feravinu iz Feričanaca, poduzeću koje od njenog dolaska trese konkurenciju izbacivanjem na tržište vina iz kolekcije Dika i Miraz. Ta studentica na doktorskom studiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu s vinom voli i drugovati pa dok smo razgovarali ugodno  društvo pravio nam je Syrah iz berbe 2009. Moram priznati, razgovor je puno lakše tekao uz dobru kapljicu koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a posebice iskusnog novinara.

- U mojoj je obitelji vino postojalo uvijek, bokal vina oduvijek je bio na stolu mog djeda Đure, a danas je na obiteljskom stolu tate Tone. Bilo je i još uvijek je to piće kojim se u mojoj obitelji slavila sreća, oplakala tuga, zalili mnogi razgovori, počastili mnogi prijatelji. Vino i ja unazad četiri godine stvaramo jedan novi odnos. Upoznajemo se, proučavamo i oblikujemo jedno drugo. Posao enologa omogućio mi je upoznati vino od početka, od stvaranja do slavljenja. Svima je poznata potreba ženskog bića da brine o nečemu ili nekom, tako da je skrb, njega i briga o podrumu vina za mene pravi užitak – kaže enologinja Ivana iako baš i ne voli da ju se zove „vinska mama“ jer ju to nekako čini starijom, a to ipak nije.

Feravino se na neki način "transformiralo" vašim dolaskom jer su na tržišta došla nova vina koja stručnjaci izuzetno hvale? Što se čudotvorno dogodilo?

- Unazad tri-četiri godine u tvrtku Feravino puno je uloženo, izgrađen je podrum za kontroliranu fermentaciju crnih vina i uloženo je u stari podrum s barrique bačvama. Tehnologija proizvodnje  bitno se promijenila, što je također tražilo ulaganja i nove investicije. Uložilo se i u ljudske resurse, tako da je došlo i do pomlađivanja stručnog kadra.

Kada se očekuju prve boce vašeg pjenušca u restoranima i trgovinama? Koliko je skupa proizvodnja pjenušca u odnosu na vino i je li isplativa?

- Proizvodnja pjenušca veliki je izazov za mladog enologa. Prekrasan je osjećaj baviti se proizvodnjom pjenušca u ovom kraju i prve se godine susrećem s tim izazovom. Proces proizvodnje pjenušca je dug, dosta skup i iziskuje gotovo svakodnevni rad. Feravino proizvodi pjenušce klasičnim procesom proizvodnje. Ukratko, najprije se proizvelo osnovno vino za proizvodnju pjenušca (Chardonnay, berba 2010.). To su vina niskih vrijednosti alkohola i viših ukupnih kiselina. Trenutno su moji pjenušci u fazi postavljanja na stalke i svakodnevno okretanje boca pri čemu se nastavlja daljnja njega i spuštanje taloga ( nastalog naknadnom fermentacijom) u grlo boce.  Slijedeći korak je smrzavanje sadržaja grla boce, odnosno taloga, vađenje taloga iz boce, dorada pjenušca i u konačnici čepljenje pluto čepom i opremanje boce etiketom. Kada će prve boce doći do ruku kupaca, za sad ne mogu reći.

Predikatna su vina pravi melem za sladokusce. Volite li se "igrati" predikatnim vinima te ima li Feravino u planu proizvodnju ledenog vina?

- Feravino proizvodi predikatna vina. Svaka godina koja je pogodovala održanju grožđa na trsovima za kasne berbe ili ledene, u Feravinu je dala izvrsne rezultate. Do danas smo proizveli Graševinu izbornu berbu prosušenih bobica, Graševinu izbornu berbu bobica i Graševinu izbornu berbu. Iz berbe 2009. imamo i ledeno vino koje ćemo na tržište staviti ove godine. Iz berbe 2009. imamo i prekrasan Chardonnay Diku kasna berba. Predikatna vina dobiju se od potpuno zrelog, ponekad manje-više prosušenog grožđa, brano često nakon uobičajenog roka berbe. Proizvodnja bilo kojeg tipa predikatnog vina je prava kruna rada svakog enologa i svake godine izazov i za vinogradare i vinare.

Je li vino u Hrvatskoj skupo u odnosu na druge zemlje i što mislite o kulturi vina u prosječnoj hrvatskoj obitelji? Što treba mijenjati, je li vino opasno ili je dodatak prehrani?

- Današnja ponuda vina u bilo kojem trgovačkom centru je jako raznolika što različitim sortimentom, etiketama, kvalitetom, a time i cijenom. Na tržištu ima svega, dostupna su vina cijelog svijeta. U vrijeme sveopće krize i recesije, kada se kontroliraju troškovi življenja, sve je teže zadržati kupce vina jer se puno ljudi odriče kupovine tzv. luksuza i užitaka. Smatram da su cijene koštanja naših vina  u potpunosti opravdane kvalitetom onog što se u boci nudi. Feravino pokreće akciju prodaje svih Dika za vrijednost pet eura sa željom da se naša Dika nađe na stolu što većeg broja potrošača. Žao mi je što su cijene vina u restoranima skupe i to je veliki problem kod stvaranja i njegovanja kulture pijenja vina. Vino nikako nije opasno, možda su ponekad opasne količine. Kultura sljubljivanja vina s jelima danas je na dosta visokoj razini, što govori o ljepoti tog proizvoda kao nastavka priče koju nudi hrana.

Što jednostavnim jezikom krasi vina Vinogorja Feričanci i po čemu ste različiti od susjeda?

- Vinogorje Feričanci danas nudi najljepše poglede na nasade vinove loze u širem kraju. Njegovane i vrhunski obrađivane površine od 150 ha različitog sortimenta. Ono što je od prošlosti predstavljalo i slavilo ovaj vinogradarski kutak bila je Frankovka za koju je dokazano da s ovih površina daje najljepše urode grožđa i da iz našeg podruma daje najbolju kvalitetu vina. Želja nam je bila istaknuti se i s kvalitetom bijelog sortimenta što lagano uspijevamo. Dokazali smo da s našeg vinogorja možemo dobiti vrhunsko vino Graševinu, Bijeli Pinot, Chardonnay.

Koje je od vašeg dolaska najbolje feričanačko vino, koje je najstarije, te imate li arhivu starih vina?

- Dosta sam subjektivna kad trebam reći koje vino mi je najbolje. Svakako sam posebno povezana s Graševinom Miraz berbe 2009. jer je to prva Graševina na kojoj sam jako puno radila i sudjelovala u njenom kreiranju i njegovanju,  ali oduševljava me Frankovka u liniji Dika i liniji Miraz. Frankovka proizvedena kao Rose, za mene je uvijek prava ljubavna priča.  Otkad sam u Feravinu, zajedno s direktorom društva Mladenom Perakom, pokrenuli smo stvaranje arhive. Cijeli projekt slaganja arhive počeo je 2009. Do danas brojimo oko 5.500 komada boca. To nisu stara godišta vina, najstarija je Graševina izborna berba prosušenih bobica iz 2003. godine.

I dok smo uz razgovor i fini sir ispijali posljednje kapljice finog Syraha, enologinja Ivana pohvalila je izuzetnu kvalitetu grožđa prošlogodišnje berbe.  A onda je tiho otišla pozdraviti svoje zlato i zaželjeti mu laku noć, onako na prstima da ga ne uznemiri jer bi vinske bačve uskoro trebale zaspati. Uz pogašena svjetla, feričanački je podrum već počeo sanjati stoljetne priče, ali tek onda kada ga je nježno pozdravila njegova dobra i jedina vila.

Tekst i fotografije: Slobodan Kadić

Osobna iskaznica

Najbolje bijelo vino: Graševina Miraz 2009.

Najbolje crno vino: Frankovka Dika 2009.

Zaljubljena je u … : Rose Feravino

Izazov u berbi: Graševina i mogućnosti ove sorte, Rajnski rizling

Veseli je: Cabernet Sauvignon – 2011.  prva berba u Feravinu

Od vina traži: harmoniju, postojanost i karakter

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Buduća degustatorica

- Gotovo svakodnevno sam u kontaktu s vinom ili uzorkom kojeg ocjenjujem. No, enolog mora na sebi puno raditi, doživotno učiti, redovno pratiti promjene na vinskoj sceni, pratiti novosti u razvoju tehnologije. Svakako ću kroz koju godinu polagati i educirati se za degustatora jer mi je to kao enologu i dužnost i potreba.

PRILIKOM GAŠENJA OZLIJEĐENA DVA VATROGASCA I JEDAN RADNIK  -

LIPIK - U ponedjeljak, 2. siječnja, iza 7 sati u Lipiku u ulici Matije Gupca zapalila se plastična ambalaža u skladištu Tvornice Studenac koja posluje u sklopu Podravke d.d. Požar se proširio na sav gorivi materijal, te na skladište gotove robe, a gorjelo je oko 1.500 m² objekta skladišta. Požar je prijetio i ostalim objektima tvornice. U gašenju požara sudjelovali su vatrogasci DVD Lipik, DVD Pakrac, DVD Dobrovac i DVD Poljana, a kasnije su u pomoć stigle i vatrogasne snage JVP Daruvar, JVP Požega i JVP Garešnica. Angažirano je preko deset vatrogasnih navalnih i ostalih specijaliziranih vozila te nekoliko desetaka vatrogasaca. Požar su gasili i djelatnici, te je tom prilikom uglavnom od udisanja dima teže ozljede zadobio jedan djelatnik i lakše ozljede dva vatrogasca.

Oko 11 sati ovaj veliki požar je stavljen pod kontrolu, a vatrogasne snage su ostale djelovati na njegovom konačnom gašenju. Iza 13 sati požar je u potpunosti ugašen nakon petosatne borbe a nove vatrogasne snage ostale su u cjelodnevnom dežurstvu na požarištu.

Policijskim očevidom utvrđeno je da je do požara došlo uslijed kvara na električnoj instalaciji rasvjete, tj. na jednom rasvjetnom tijelu s fluorescentnom svjetiljkom. Zbog mraka očevid je prekinut i nastavljen je tijekom današnjeg dana, radi procjene materijalne štete.

NOVO ISKUSTVO MLADOG TEA PANDŽIĆA IZ AMERIKE  -

POŽEGA – Nakon trotjednog boravka u Americi naša mlada teniska nada, igrač u klasi do 14 godina Teo Pandžić vratio se obogaćen novim iskustvima, novim znanjima, ali i sa velikim peharom. Teo je putovao s ekipom Hrvatskog teniskog saveza u poznatu tenisku akademiju Bollettieri na Floridi, a igrao je i na nekoliko međunarodnih turnira koji su se održavali u Miamiju. Njegov odlazak na tu prekomorsku turneju potpomogao je i grad Požega.

- Boravili smo u teniskom kampu IMG Bollettieri akademija gdje smo se pripremali i trenirali. Nastupio sam i na četiri međunarodna teniska turnira tamo na Floridi, gdje su sudjelovali igrači iz cijelog svijeta. Tako sam igrao i na poznatom turniru Orange bowl, a posebno sam zadovoljan svojom igrom na Casely international turniru, gdje sam osvojio prvo mjesto u kategoriji do 14 godina – rekao nam je po povratku iz Amerike Teo Pandžić. Prije toga morao je pobijediti jednog Rusa, dva Amerikanca i jednog Japanca.

Teu se kako kaže, osobno dopao i boravak na Floridi, ali i njihov život, posebno blaga klima, topli dani s umjerenim temperaturama. Malo su djeca i mladi debeljuškasti, jer se hrane isključivo brzom hranom. Mogao bih tamo i živjeti, brzo bi se privikao, kaže Teo, zadovoljan s novim, međunarodnim iskustvima.

IZNENADNI OBRAT U HSP DR. ANTE STARČEVIĆ  -

POŽEGA -  Predsjednik Županijskog vijeća Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević, i dopredsjednik središnjice prof. dr. sc. Radoslav Galić odstupio je sa svih dužnosti i funkcija u stranci. Više nije član niti jedne političke stranke. – Prestajem se baviti politikom. Nije ništa iz protesta i pozivam sve članove da i dalje podržavaju Ružu Tomašić u njenom ujedinjavanju pravaša. Ne mogu reći da nisam svime zadovoljan, ali to je zanemarivo. Ja se spremam za mirovinu, imam još puno aktivnosti, dekan sam ETF u Osijeku i moram se rasteretiti. Ja ostajem u Županijskoj skupštini kao nezavisni i dalje kao predsjednik Skupštine, jer neću ovim potezom remetiti funkcioniranje županije - rekao je Galić, te upoznao da je za koordinatora stranke imenovan Miroslav Penava do stranačkih izbora koji će se održati za dva mjeseca.

HSP dr. Ante Starčević je u načelu zadovoljan izbornim rezultatima jer je predsjednica stranke Ruža Tomašić postala saborskom zastupnicom. Očekivanja stranke su bila daleko veća, posebice u 5. Izbornoj jedinici, zaključak je predsjedništva stranke. Kada se analizira broj glasova koje su dobile pravaške stranke, boljom organizacijom i odazivanjem pod „pravaški kišobran“ pod koji je pozivala Ruža Tomašić sve pravaške opcije, rezultati bi bili daleko bolji, i ostvarili bi se dodatnih nekoliko mandata. To je svakako cilj koji se mora realizirati do idućih lokalnih izbora u svibnju 2013.

HDZ ĆE DALJE RADITI NA DOBIVANJU POVJERENJA GRAĐANA  -

POŽEGA – Gradska organizacija HDZ-a Požega je jaka organizacija koja ima 21 temeljni ogranak u kojima djeluje 3.180 članova. Kroz 18 ogranaka mladeži djeluje 760 mladih od 30 godina. Gradska organizacija ima i svojih 8 radnih grupa, socijalno vijeće, odbora za branitelje Domovinskog rata. Svi zajedno radili su na brojnim stranačkim aktivnostima. – Preko socijalnog vijeća pružili smo potrebnu pomoć socijalno ugroženim domaćinstvima, kojih je u prošloj godini bilo 276 – istakao je predsjednik GO Ante Šolić, podnoseći rezultate rada, a ujedno se zahvalio i medijima koji su vrlo korektno prenijeli javnosti njihove aktivnosti. – HDZ je čvrsta, homogena i jedinstvena organizacija kada je u pitanju ova županija. Prije tri godine napravljene reforme u gradskoj organizaciji donijele su rezultate i danas u GO nema više nitko fige u džepu – dodao je Šolić.

Dopredsjednik Ivan Devčić je analizirao rezultate prošlih parlamentarnih izbora. – GO HDZ ne može biti zadovoljan postignutim rezultatima na parlamentarnim izborima. Mi smo u gradu Požegi postigli 2,7% manji rezultat nego na prošlim parlamentarnim izborima. Okolnosti nisu bile nama naklonjeni pa su neki predviđali katastrofalni rezultat, koji se ipak nije ostvario. Unatoč svemu HDZ je na nivou grada dobio povjerenje od 4.200 birača kojima se zahvaljujemo. Taj rezultat nas potiče na dalji rad na političkoj sceni, dobivanja većeg povjerenja građana i postizanje boljih rezultata na idućim lokalnim izborima – rekao je Devčić.

ODLIČNE UVJETE ZA UZGOJ GUSAKA NE KORISTIMO  -

Tradicija uzgoja domaće guske koja je u Slavoniji bila nezaobilazan dio božičnoga, blagdanskog 'stola' gotovo je nestala iz seoskih dvorišta. Ipak ta bi proizvodnja mogla biti itekako profitabilna u Europskoj uniji. Inozemno tržište guščje meso, a posebno jetra, plaća peterostruko više od nas, a otkupljuje se i perje kao ekološki proizvod.

Vjeruje u tu proizvodnju zato Zlatko Mahaček iz Bjeliševca, za sada jedini proizvođač ove peradi u Požeškoj kotlini. Iako su njegove domaće guske gotovo upola lakše od tovnih 'teškaša' poput tuluške i njemačke guske, meso i jetra su im mnogo kvalitetniji.

- Imam jato od petstotinjak komada, prodam sve, ali uz dosta problema. Cijena je žive 30, a očišćene guske 40 kuna i sve uglavnom prodam na tržištu Zagrebačke županije. Veliki trgovački centri nude guščetinu i to onu jeftinu, smrznutu iz uvoza, a nama je tome teško konkurirati. Kriza je i ljudi nemaju novca, gledaju na svaku kunu - kaže Zlatko koji guske uzgaja na vlastitim pašnjacima i to uz prirodni vodotok na gotovo ekološki, ekstenzivan način.

Nekada vladarica slavonskih dvorišta i imanja, danas je guska iz uzgoja gotovo potpuno nestala. Nema organiziranog otkupa, čak ni jedne domaće tvrtke koja prerađuju guščje meso.

- Nema poticaja na uzgoj i proizvodnju guske, a ono što se trenutačno potiče u nas samo su dvije pasmine peradi i to domaća kokoš 'hrvatica' i zagorski puran kao autohtoni. Nemamo ni reprocentre pa se jaja i jednodnevni guščići uvoze iz susjedne Mađarske - ističe Tomislav Mikel, savjetnik za peradarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Požeško-slavonske županije. Ne traži se više ni fino guščje perje, no nije uvijek bilo tako.

- U slavonskim je selima bio običaj čijanja perja u zimskim večerima. Žene bi se okupile, čijalo bi se, a onda tim finim perjem punili jastuci, perine. Moglo ga se i dobro prodati, ali danas ga je zamijenila sintetika i ne traži se više - prisjeća se Zlatkov otac Miroslav Mahaček, te dodaje kako se dobro mogla prodati i guščja mast zbog njezinih ljekovitih svojstava.

Kako je u Europskoj uniji guščje meso peterostruko skuplje nego u nas, a jetra cijenjena delicija, ova proizvodnja ima pravu budućnost. Prije nas shvatili su to Mađari, Slovaci i Česi, danas najveći izvoznici guščjeg mesa, jetre i perja u regiji, iako su u nas uvjeti za ovu proizvodnju 'bogom dani'.....

SN

NOVOGODIŠNJI PRIJEM I DARIVANJE NOVOROĐENIH BEBA  -

JAKŠIĆ – Jedna od mjera kojom se zadržao i dalje pozitivan prirast stanovnika na području općine Jakšić, svakako je briga općinskih vlasti da se novčanim potporama pomogne mladim roditeljima za svako novorođeno dijete. Ta dobra praksa nastavljena je, pa je uoči Nove godine upriličen svečani prijem novorođenih beba u drugom polugodištu u gradskoj vijećnici i njihovih roditelja.

Nove stanovnike i roditelje pozdravio je općinski načelnik Ivica Kovačević, te najavio i druge mjere koje općina poduzima da bi pomogla u stvaranju većih obitelji i olakšala roditeljstvo. – Problem mladim obiteljima svakako je bio nedostatak vrtića, kojega smo prije mjesec dana započeli graditi, i nastojat ćemo ga u ovoj godini završiti. Tako da već ova generacija naše djece može pohađati dječji vrtić. Na taj način olakšavamo roditeljima brigu oko djece. Tu je svakako rješavanje i brojnih komunalnih problema koje svakodnevno rješavamo i naselje po naselje gradimo najpotrebniju infrastrukturu. Gotovo sve lokalne zajednice imaju pad stanovnika, no mi smo i 2011, godine imali više rođenih nego umrlih stanovnika. Na tom tragu mi ćemo nastaviti s naporima – obećao je načelnik Kovačević uručujući svakoj majci ružu i naknadu za novorođenče od 1.000 kn.

Novim stanovnicima općine Jakšić tako su postali Petra Pojer iz Cerovca, Dorian Vidović iz Jakšića, Lovro Rotim iz Rajsavca, Marko Jelušić iz Jakšića, Luka Šojat iz Eminovaca, Eva Biondić iz Eminovaca, Barbara Tomaš iz Treštanovaca, Ante Rajić iz Eminovaca, Lovro Jerković iz Cerovca, Žarko Kristek iz Tekića, David Stipančević iz Jakšića, Stjepan Benić iz Jakšića, Anja Pečur iz Jakšića, Luka Grgić iz Radnovca, Emanuel Mikuš iz Radnovca, Daniel Danilović iz Bertelovaca, Lea Džepina iz Eminovaca, Stella Andričić iz Jakšića, Šimun Ciganović iz Cerovca, Dominik Šutalo iz Jakšića, Ante Prgomet iz Svetinje, Ema Čuljak iz Rajsavca, Dominik Cvek iz Rajsavca, Lucija Bogdanović iz Treštanovaca, Gabrijel Jurković iz Jakšića, Jakov i Tena Kovačević iz Bertelovaca, David Pečur iz Jakšića, Iva Đurinović iz Eminovaca, Jure Bošnjak iz Jakšića i Dorian Bulaja iz Tekića.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA DOBILA PRVOG STANOVNIKA U NOVOJ GODINI  -

POŽEGA – Prvo novogodišnje jutro u 2012. godini donijelo nam je prvog stanovnika Požeško-slavonske županije. U 8,35 sati u Općoj županijskoj bolnici Požega rodio se Lovro Šulc, kao prvo dijete majke Valentine i oca Mire iz Čaglina. Mali Lovro je rođen s 3.700 grama i 51 centimetar dužine.  - Dobro se osjećam, sve je prošlo u redu bez ikakvih problema, a i Lovro je dobar, od kako se rodio samo spava – rekla je mlada majka Valentina Šulc.

Ovaj porod je prošao dobro, a majka i dijete se osjećaju dobro. Na staru godinu smo imali čak četiri poroda, a evo danas u Novoj godini jedan u jutarnjim satima. U 2011. godini na ovom odjelu rođeno je ukupno 528 djece, što je manje nego godinu prije kada je rođeno 608 djece. Svi ostali perinatalni podaci na ovom odjelu su odlični, što zahvaljujemo dobroj opremljenosti i novouređenom odjelu rodilišta – istakla je dr. Renata Rališ, specijalista ginekologije i porodništva, voditeljica Službe za ginekologiju i porodništvo.

 Mladu majku i malog Lovru kao prvorođenog u OŽB Požega posjetio je saborski zastupnik i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. On je uz čestitke majci Valentini uručio orhideju i prigodnu knjigu kako odgajati svoje dijete, a za maloga Lovru zlatni lančić s datumom rođenja i novčanu potporu grada Požege. S gradonačelnikom Ronkom posjeti je nazočio i novi zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik, koji je ujedno obećao da uz cjelokupnu brigu za zdravstvo neće zaboraviti iz koje bolnice i sredine je potekao.

 - Godina je počela muški, godina je počela dobro. Vjerujem da će tako biti cijele ove godine. Ovdje su uvjeti vrhunski, izuzetni, dakle zdravstvo je dalo sve što je moglo. Lokalna zajednica, grad Požega i okolne općine i gradovi se trude da stvaraju što je moguće bolje uvjete kako bismo pokušali prebroditi ovu krizu „bijele kuge“ posebno u Slavoniji. Međutim na ovom području Slavonije u krizi je obitelj, brak, u krizi je egzistencija, nezaposlenost je, i koliko god mi pokušavali s lokalne razine potpomoći i obitelj i brak, toliko ćemo zahtijevati i da se šira društvena zajednica uključi sa značajnim doprinosom – rekao je gradonačelnik Ronko.

Svog prvorođenog stanovnika Lovru Šulca posjetio je i zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha, te uz čestitke majci Valentini u ime Požeško-slavonske županije uručio cvijeće i novčanu potporu od 2.000 kuna. Malom Lovri i cijeloj njegovoj obitelji zaželio je puno zdravlja, sreće i veselja u Novoj godini.

OPĆINA VELIKA PRVI PUTA DALA STIPENDIJE  -

VELIKA -  Po prvi put od ove godine u stipendiranje studenata i učenika srednjih škola uključila se i općina Velika. Iznos od 300 kn stipendisti s područja općine Velika primati će  tijekom deset mjeseci u školskoj/akademskoj godini 2011/12. Stipendije su odobrene za jedanaest studenata i četiri učenika srednjih škola.

Ugovore o stipendiranju sa studentima i učenicima na svečanosti u općinskoj vijećnici potpisao je načelnik općine Velika Vlado Boban. Tom prilikom on je istakao  kako će općina Velika i u slijedećoj godini osigurati sredstva za studentske i učeničke stipendije te će uz naknade za novorođenčad, te sufinanciranje prijevoza učenika i dr. nastaviti pomagati mlade ljude kako bi im lokalna samouprava pomogla da jednom stasaju i svoju egzistenciju ne traže u većim sredinama.

Osnovat će i Zakladu za školovanje

Načelnik Vlado Boban najavio je i skoro osnivanje Zaklade koja bi za cilj imala pomaganje u školovanju učenika srednjih škola i studenata s područja općine Velika, koja će se prvenstveno financirati od proizvodnje energije koja se planira pokrenuti ove godine. – U organizaciji općine Velika postavili bi se fotonaponske ćelije na sve pogodne javne objekte i objekte u vlasništvu općine. Proizvedenu energiju bi prodavali HEP-u, a ostvarena financijska sredstva dobila bi Zaklada za pomoć učenicima i studentima. Planiramo takve fotonaponske ćelije postaviti na zgradu općine, zgrade škole, školsku sportsku dvoranu, te sada pripremamo dokumentaciju o tome. Svi objekti moraju imati uredne građevinske dozvole. Cijeli projekt se radi uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i resornih ministarstava – istakao je načelnik Boban.

JOŠ 53 KILOMETARA MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA  -

PAKRAC -  U prošloj godini na području Požeško-slavonskoj županiji minski sumnjivi prostor smanjen je za nepunih 10 četvornih kilometara.

Prioritet pri razminiranju ove je godine imala park šuma Kalvarija nadomak Pakraca koja se u etapama razminiravala nekoliko godina i u prošloj je taj posao završen. Na pakračkom području se razminiravao i pojas uz cestu Pakrac-Požega dok je grad Lipik kao prioritet istakao poljoprivredno zemljište koje je potom dano na korištenje ili je vraćeno privatnicima. Plan razminiravanja u Požeško-slavonskoj županiji prošle je godine bio učetverostručen u odnosu na ranije godine no, u županiji je još uvijek minski sumnjivo 53,7 četvornih kilometara.

Gotovo 45 četvornih kilometara nalazi se na pakračkom području. Najveći dio sumnjivih površina nalazi se u šumama i mina više nema u neposrednoj blizini naselja.       (vm)