HRVATSKE VODE NA PAKRAČKO-LIPIČKOM PODRUČJU OTVORILE PET RADILIŠTA  -

PAKRAC, LIPIK -  Lijepo vrijeme krajem prošle godine omogućilo je Hrvatskim vodama da na pakračko-lipičkom području otvore nekoliko velikih radilišta među kojima je najznačajnije vodozahvat Šumetlica vrijedan 150 milijuna kuna. - S pravim olakšanjem smo dočekali početak radova jer je općepoznato da ovaj kraj, osobito u sušnom periodu, oskudijeva s vodom. Nažalost, iz raznih razloga a prije svega zbog

novca, na Šumetlici se ništa konkretno nije radilo punih deset godina - rekao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Da bi ljudi i strojevi mogli ponovo doći na gradilište posljednje tri godine trebalo je napraviti određene izmjene na dokumentaciji, riješiti imovinsko-pravne odnose i dio prostora razminirati za što je utrošeno 5 milijuna kuna. Sada se najprije treba probiti 800 metara nove trase kojom će biti zaobiđena akumulacija i napravljen spoj na budućih 3.800 metara šumske ceste koju će izgraditi Hrvatske ceste. Ovi radovi vrijedni su 4,8 milijuna kuna i prva su faza izgradnje buduće brane.

Završetak Šumetlice za stanovnike pakračko-lipičkog kraja imat će višestruku važnost. - Vode će tada biti dovoljno za sve i više neće biti problema oko povremene zamućenosti što se događalo proteklih godina jer je sadašnji izvor otvorenog tipa. Vodu će tada moći dobiti i preostalih trinaest naselja koja pripadaju gradu Pakracu. Projekte za vodovode u njima imamo ali gradnja je zastala jer vode nije bilo ni za postojeće potrošače. Vodozahvat Šumetlica će također pomoći i kada je riječ o zaštiti od voda a koristit će se i za navodnjavanje - dodao je gradonačelnik Huška.

Osim na Šumetlici Hrvatske vode su započele radove i na izgradnji kanalizacije u Poljani koji će trajati dvije godine. Vrijednost im je oko 6 milijuna kuna. Kanalizacija se također radi i u Badljevini. U prvoj fazi ove investicije postavit će se cjevovod kroz cijelo naselje vrijedan 7,1 milijun kuna a u drugoj fazi, kroz slijedeće tri godine, izgradit će se i pročistač za koji se sada radi projekt. Hrvatske vode također uređuju korito Pakre kod Brezina a u krugu pakračke bolnice istražuje se izvor tople vode.     (vm)

TRADICIONALNO 8. BOSANSKO SIJELO  U POŽEŠTINI  -

BLACKO – Udruga raseljenih stanovnika Bosanske Posavine iz Požege organizirala je po 8. puta Bosansko sijelo 2011. upravo na isteku stare godine. Bijela kuća ponovno je bila puna Posavljaka, njihovih prijatelja, a ponajviše ljubitelja bosanske pjesme i kola uz violinu i šargiju. Kad šargija zaigra i u kolo se uhvate mlade djevojke ne ostaje se sjediti, nego se cijela dvorana digne u kolo.

I ove godine su za onaj stari način zabave i običaje bile zadužene izvorne skupine Zavičajna grupa Žeravac iz Slav. Broda i Posavski biseri, koji njeguju izvornu nošnju, običaje, pjesmu i ples Bosanske Posavine. Za zabavni dio bili su zaduženi braća Vidović  koji pjevaju bosanske narodne pjesme i Ilija Begić, koji je ovaj puta uz izvorne bosanske pjesme pjevao i sevdalinke. Njihova pratnja je bila zabavna grupa MM iz Dervente.

I ove godine smo uspjeli organizirati druženje za raseljene stanovnike Bosanske Posavine ovdje u Požeštini. Najbitnije nam je okupljanje i druženje, da naša pjesma i kolo ne odu u zaborav – istakao je predsjednik Udruge Dane Rašić, koji već niz godina organizira Bosansko sijelo u Požeštini.

NASTAVLJA SE OBNOVA RENESANSNOG KAPTOLSKOG STAROG GRADA I  BAROKNE CRKVE  -

KAPTOL - Renesansna utvrda iz 15. Stoljeća u Kaptolu,  koja je kao takva najbolje očuvana u Slavoniji već se godinama obnavlja. Ovogodišnji radovi na baroknoj crkvi sv. Jurja koja se nalazi unutar zidina utvrde koju mještani nazivaju Stari grad su završeni, a nastavit će se i iduće godine. - Ove godine radilo se na postavljanju krovne konstrukcije  i pokrova nad svetištem crkve. Godinu dana prije izvedena je krovna konstrukcija nad sakristijom. U dosadašnjim radovima na obnovi crkve koja je sagrađena u 18. stoljeću na temeljima stare gotičke crkve uglavnom su uklonjene dogradnje, popravljen je krovni vijenac te formirani nekadašnji prozorski otvori. Potrebno je još vratiti ulaz u crkvu s južne strane te nasuti pod crkve do potrebne visine. Iduće godine planira se izvedba svoda iznad crkvene lađe – kazao je arhitekta Zoran Fumić zadužen za nadzor radova.

Kaptolskom utvrdom od 1999. godine upravlja tada osnovani Stolni kaptol sv. Petra Požeške biskupije koji je navedenom kompleksu pokušao naći najbolju svrhu.

- Želimo obnoviti crkvu i vratiti joj njezino dostojanstvo, odnosno da ona bude ono za što je i građena, sakralni objekt. Ona će služiti za više svrha, a osobito za kulturne namjene, koncerte i izložbe. Tu će se okupljati i naše udruge, vjeroučitelji i drugi crkveni slojevi s posebnim poslanjem. Stambeni prostor utvrde želimo namijeniti za arhivsku građu koju sada nemamo gdje smjestiti i povijesnu knjižnicu gdje ćemo smjestiti vrijedne povijesne knjige iz 17., 18. i 19. stoljeća koje smo zatekli u Požegi te još u dvadesetak župa naše biskupije – istaknuo je biskup Škvorčević. Dodao je kako se nastoji s više strana naći novac za obnovu pa i iz inozemstva te iz europskih fondova. Obnovu je do sada u najvećem djelu podupiralo samo Ministarstvo kulture i to sa skromnim sredstvima, oko 200.000 kuna godišnje.   (a.t.)

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

POŽEGA – Nakon što smo sebi i bližnjima poželjeli dobro zdravlje u novoj godini trebamo poduzeti korake kako bi se te želje i ostvarile, poručuju nam iz Zavoda za javno zdravstvo požeško-slavonske županije.

Podsjećaju da već početkom siječnja, od 09. za sugrađanke u dobi od 50-69 godina započinje akcija preventivnog pregleda dojki, mamografija. O svom zdravlju svaka žena treba voditi računa tijekom cijelog života i zato su važni pregledi. Nakon 40. godine mamografski pregledi trebaju biti redoviti svakih dvije godine, a nakon 50. godine svake godine. Upravo program MAMMA omogućuje ženama snimanje dojki bez uputnice i čekanja u terminu kada vama odgovara. Apeliraju na sve žene koje dobiju poziv da se odazovu jer ovaj pregled doista može spasiti život.

Ukupno je do sada ovim programom otkriveno 46 karcinoma dojke i ovim je ženama ranije otkrivanje karcinoma pružilo priliku za potpunu pobjedu nad bolesti. Program je dobro počeo u našoj županiji i s odzivom od 74% pozvanih žena svrstava nas u tri županije s najboljim rezulatima.

OBITELJSKO GOSPODARSTVO TARGUŠ IZ POŽEGE PROIZVODI KREMASTI MED  -

POŽEGA - Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Targuš iz Požege već se godinama bavi proizvodnjom meda. Među rijetkima su koji rade kremasti med, ali i ostale proizvode od meda. - Već punih 15 godina pčelarimo i proizvodimo sve na bazi meda, od propolisa do peluda, kremastog meda ali i meda u saću. Imamo sve vrste meda, od livadskog do kestena. Pčele vodimo i u Dvor na Uni ali i Baranju, te druga mjesta. Na ispašu bagrema ostajemo ovdje a zbog repice idemo u kutjevački kraj. Mi smo zadovoljni iako godina zbog suše nije bila naklonjena. No kako mi prevozimo pčele nama to nije smetalo - kaže Marinka Targuš dodajući da je od nedavno njihova bogata paleta proizvoda od meda obogaćena i kremastim medom kojega sve više traže, posebice mladi i djeca.

Da kremasti med nije teško napraviti potvrđuje nam i suprug Ivica pojašnjavajući kako za bazu uzima med od repice. - Lagano ga miksamo 10-15 minuta i ostavimo ga da se ohladi. Zatim drugog dana nastavljamo miksanje do 10-ak minuta i onda se dobije taj kremasti med. Ja osobno najviše volim med od kestena jer je on dobar za želudac a i nije mi tako sladak kao drugi med. S proizvodnjom meda počeli smo se baviti jer smo naslijedili 13 košnica. Sada smo dogurali do dva kontejnera, imamo 70 zajednica i to je sada pravi obiteljski posao -kaže Ivica dodajući kako su i on i supruga u tom poslu.

- Ima tu dosta posla no unatoč svemu zadovoljan sam. Ova godina nije bila loša jer smo predali četiri bureta u Osijeku za  Podravku. Dobili smo 24 kune po kilogramu za cvjetni med. Bagrem je bio po 25 kuna, a za kesten se cijena kretala oko 28 kuna. Onaj tko se bavi pčelarstvom od proizvodnje meda ipak može solidno živjeti i zaraditi. Ne može se to postići s 50-ak zajednica no tko ih primjerice ima stotinjak i više, može solidno živjeti jer primjerice one mogu dati oko tri tone meda. Ako je prosječna cijena 24 kune po kilogramu nije loša zarada – kaže Ivica, dodajući kako je u mirovini već tri godine pa svoje slobodno vrijeme najviše koristi za pčelarenje. Od kada se tim poslom bavi kaže ne osjeća posljedice bolesti ali ni godina.

V.Re.

POMOGLI SAMOHRANOJ MAJCI MIRJANI JANKOVIĆ I NJENOJ TROJE DJECE  -

ŠEOVCI - U akciju prikupljanja pomoći samohranoj majci Mirjani Janković iz Šeovaca i njenoj djeci uoči minulih blagdana uključili su se i zaposlenici Styrie a poklone su osobno uoči Nove godine uručile Deja Koren i Ivana Krajinović. -  Zaposlenici Večernjaka, 24 sata i drugih izdanja Styrie dali su dobrovoljne novčane priloge a ujedno su sami kupovali namirnice, igračke, školski pribor i slično. Neki čitatelji 24sata odrekli su se svojih honorara i tako je prikupljeno još 2.200 kuna s tim da će Styria kao tvrtka slijedećih dana uplatiti još nešto novca na račun gospođe Mirjane pa se nadamo kako će joj to pomoći da kupi i ostalo što joj treba – rekla je Koren.

Mirjana, osmogodišnja Amalija, petogodišnji Josip i trogodišnja Anamarija radosno su dočekali goste i nove poklone kojih je, kažu, bilo i uoči božićnih blagdana. Velika pošiljka im je stigla i od Anice i Roberta Kovača. -  Na stolu smo tako imali i sarmice, francuske salate koju svi najviše vole ali i pite od sira jer su djeca zahtijevala da napravim. Jedan čovjek, koji se nije predstavio, poklonio nam je i četvrtinu pečenice a učitelj Nenad Kovačević iz Amalijine škole Julija Kempfa je donio odjeću. Svima im od srca hvala - radosno je kazala Mirjana.

A dok je ona razgovarala s gostima, mališani su 'vršljali' po poklonima. Stidljivi Josip odmah je uzeo svoj traktor i potom se skrio iza krevetića kako bi se mirno igrao.

Amalija  je pak najprije brižljivo u stranu spremila novi ruksak za školu a potom se 'posvetila' šarenim narukvicama, novom rajfu za kosu i sjajilu za usnice. Najmlađa Anamarija najprije je sve ozbiljno promatrala ali šareni šeširić za glavu i zadirkivanje Deje i Ivane, ubrzo su i na njene usne izmamili osmjeh.

ŽELE UREDITI NOVU PROSTORIJU KAKO NE BI ŽIVJELI SAMO U JEDNOJ SOBICI

Kod Jankovićevih je uoči blagdana u gostima bio i Mirjanin polubrat Joso Ganić koji živi u Zagrebu. - Dolazim ovdje svakog mjeseca i pomažem oko većih stvari kao što je nabava drva i slično. Inače, žalosno je što im pomaže i mnogo nepoznatih ljudi a bivši suprug i otac i njegovi roditelji stalno ih nazivaju i provociraju ovih dana. Otjerali su ih i što ih sada ne puste na miru - ljutito je kazao Joso.

Mirjanu pak, sve to previše ne opterećuje. - Meni su najvažnija moja djeca i borit ću se da im osiguram što im treba. Od novaca koje smo dobili od dobrih ljudi na proljeće ću kupiti potreban materijal da zatvorimo krov kako ga vjetar ne bi odnio ali i da zatvorimo šupu i napravimo još jednu prostoriju za djecu i kupaonicu. Tako nećemo uistoj prostoriji spavati, kuhati i kupati se - rekla je Mirjana.

Svi koji žele dati novac i pomoći Jankovićevima, mogu ga uplatiti kod HPB na broj 132390001-321294019.

POČELO JOŠ JEDNO SUĐENJE VLADI ZECU I ĐURĐICI KRISTIĆ  -

POŽEGA - Na Županijskom sudu Slavonski Brod, Stalna služba u Požegi, pred sudcem Nenadom Vlašićem predzadnji dan prošle godine počelo je još jedno suđenje Vladi Zecu, bivšem predsjedniku Uprave Kamen-Ingrada i njezinom većinskom vlasniku, te Đurđici Kristić, članici Uprave zaduženoj za financije. Ovo je inače prvo suđenje na Županijskom sudu, sva ostala su se događala ili traju na Općinskom sudu

Županijski državni odvjetnik Krešimir Babić pročitao je optužnicu u kojoj se čelnici Kamen-Ingrada terete za kazneno djelo  protiv službene dužnosti, protiv sigurnosti platnog prometa, zlouporabe položaja i ovlasti, netočnog prikazivanja imovinskog stanja i nesavjesnog gospodarskog poslovanja. Optuženima se stavlja na teret da su od 2000. do 2005. godine netočno prikazivali dobit tvrtke kako bi se mogla isplaćivati dividenda koja je u najvećem iznosu sjedala na račun većinskog vlasnika Vlade Zeca koji je tada imao 69 posto dionica tvrtke što se poslije povećalo na 75,65 posto. Tako je za 2000. godinu umjesto gubitka od 17, 5 milijuna kuna knjižena dobit od 3,8 milijuna kuna. Nakon oporezivanja takve lažne dobiti Vladi Zecu isplaćeno je 951.293,34 kune, a ostalim dioničarima 347.992,50 kuna. Za 2002. godini prikazali su lažnu dobit od 17,2 milijuna kuna iako je prava dobit iznosila svega 806.129,89 kuna. Za 2004. gubitak od 38,5 milijuna kuna prikazali su kao dobit od 902,962,85 kuna na što su platili i porez. Na ovaj način tvrtka Kamen-Ingrad oštećena je za 13 milijuna kuna i to zbog isplate nepripadajuće dividende te plaćenog poreza državi za lažnu dobit. Kroz to vrijeme većinskom vlasniku Zecu isplaćena je dividenda u iznosu od 3,2 milijuna kuna.

Nakon pročitane optužnice oboje su se izjasnili da se ne osjećaju krivima. Novo sudsko ročište bit će zakazano u roku od dva mjeseca.   (a.t.)

HŽ PUTNIKE OD PLETERNICE DO NAŠICA AUTOBUSIMA ĆE PREVOZITI SAMO DO KRAJA OŽUJKA -

ČAGLIN -  Putnici na željezničkom pravcu od Pleternice preko Čaglina do Našica prevoze se i nadalje autobusima iako su Hrvatske željeznice početkom prosinca najavile kako tako neće biti. No, Mihaela Tomurad Sušac, šefica Korporativnih komunikacija u HŽ kaže kako to ne znači da je pitanje prijevoza putnika trajno riješeno. - Prema novom dogovoru putnici će se prevoziti autobusima do kraja ožujka a onda će sve ovisiti o novom državnom proračunu - istakla je Tomurad Sušac.

     Prugom od Pleternice do Našica vlakovi su prestali prometovati prije dvije godine a u HŽ-u su tada tvrdili kako je riječ o privremenom prekidu jer je pruzi, zbog dotrajalosti, nužan remont. U međuvremenu se ništa nije radilo na pruzi a u novom voznom redu od 10. prosinca više nema naznačeno da će se putnici prevoziti autobusima.

     Stanovnici čaglinskog kraja već su prije negodovali zbog mogućnosti da se prugom trajno prekine prometovanje ali i zbog voznog reda vlakova, odnosno autobusa. Nedavno su neki od njih krenuli su u osnivanje udruge za prava malog čovjeka Aleksandar. - Udruga će se baviti različitim problemima a kada je riječ o željeznici tražit ćemo da se pruga osposobi za prometovanje. Također želimo i da se izmijeni vozni red koji je loš osobito za đake. Na čaglinskom području ima 140 srednjoškolaca od kojih neki, ovisno iz kojeg su sela, moraju ustati u 4 sata da bi u Požegu došli sat i pol prije početka nastave - rekao je Nenad Fumić predsjednik udruge.

Načelnik općine Čagli Ivan Đurina  kaže kako od HŽ-a nije dobio nikakvu informaciju o prijevozu putnika. - Znam samo da je na predizbornom skupu Kukuriku koalicije u Čaglinu rečeno da će vlak od Pleternice do Čaglina početi prometovati 20 dana nakon uspostave nove vlasti jer je ta dionica pruge dobra i ja ću ih 21-og dana na to obećanje podsjetiti - rekao je Ivan Đurina.      (vm)

KAPTOL – Tehničkim prijemom izvedenih radova na prvoj fazi sustava za navodnjavanje u Kaptolu radovi prve faze su završeni u roku. Sustav je spreman za korištenje na prvih 70 ha, a za navodnjavanje će se koristiti voda iz akumulacije Bistra. -  Vrijednost radova ove prve faze je 3,5 milijuna kuna, a izabrani izvođač radova Vodoprivreda Vinkovci radove je završio u roku. Radove su financirali Hrvatske vode i Požeško-slavonska županija u odnosu 70%-30%. Završetkom ove prve faze sustava za navodnjavanje kreće mogućnost i korištenja navodnjavanja. Ovo je prvi sustav za navodnjavanje koji će uskoro moći biti korišten – istakao je zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović, najavljujući odmah i nastavak radova na drugoj fazi koja će na ovoj lokaciji osigurati još 100 ha za navodnjavanje. Županija u sustav navodnjavanja planira uskoro krenuti i na drugim lokacijama.

Na tehničkom prijemu nazočio je i jedan od budućih korisnika novog sustava Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Humski, koje se bavi povrtlarstvom. – Za mene će ovaj sustav značiti puno, jer od konvencionalnog ratarenja, a posebno bavljenja povrtnim kulturama u ovakvim uvjetima, posebno izrazito sušnih godina nema ništa. Ozbiljno bavljenje povrćem, ali i drugim kulturama, nezamislivo je bez navodnjavanja.

TRADICIONALNI KONCERT U POŽEŠKOJ KATEDRALI  -

POŽEGA - Zvukovna raskoš baroka u veličanstvenoj Vivaldijevoj 'Gloriji' te Handelov koncert za harfu i orgulje, ostavili su publiku tradicionalnog božićnog koncerta u požeškoj katedrali, bez daha. Za nesvakidašnju prigodu izvanrednog glazbenog doživljaja koji pruža vrsna interpretacija, ali i zvuk i boje ovoga žičanog instrumenta zaslužna je zagrebačka harfistica Diana Grubišić Čiković.

- Ovaj je koncert Georg Friedrich Handela prava glazbena poslastica. Originalno je pisan za orgulje, ali mi harfisti naprosto smo ga prisvojili jer izvedba na ovome instrumentu uistinu zvuči raskošno. Zaživio kroz dva stoljeća u izvedbama na harfi pa je bio logičan izbor i za ovaj požeški božićni koncert - istaknula je ova glazbenica koja je prvi put muzicirala pred požeškom publikom i to u prostoru požeške katedrale kojega 'krasi', kako je sama ocijenila, iznimna akustika. Pridružile su joj se i mlade flautistice Lucija Zovko i Eva Cigić te na kontinuu Alen Kopunović Legetin. Zaživjela je na repertoaru požeškog Katedralnog zbora i stara barokna hrvatska pjesmarica Cithara Ochtocorda u kojoj posebno mjesto zauzimaju neki od najljepših božićnih zborskih napjeva u nas. Podsjetili su na njih i sjajni mladi solisti poput Kristijana Kostića, Igora Krište, Antonija Bogojevića i Vjekoslava Hudečeka te sestara Ane i Marije Ticl. Bilo je tu i božićnih glazbenih tradicija Italije, Španjolske, Njemačke, ali nije manjkalo ni glazbenih iznenađenja.

- Uvrstili smo u program koncerta ove godine i dvije male, no zanimljive hrvatske praizvedbe i to još živućeg orguljaškog skladatelja. Riječ je o Johnu Rutteru, ravnatelju londonske katedrale St. Paul, a sve kako bi na poseban način zaokružili prikaz božićne europske glazbene tradicije - kazao je maestro Alen Kopunović Legetin, dirigent i zborovođa. Koncert je organizirala Požeška biskupija, a na nesvakidašnjoj glazbenoj čestitci koja slavi radost Isusova rođenja u ljepoti glazbene tradicije cijeloga kršćanskog svijeta, zahvalio je i požeški biskup Antun Škvorčević.

SN