– Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u nedjelju je prilikom predstavljanja SDP-ovog Paketa mjera za područje socijalne zaštite rekao da su građani Hrvatske bili u velikom riziku od siromaštva i prije krize, od čega preko milijun ljudi živi ispod praga siromaštva. - Zbog zakašnjele reakcije Vlade 30.000 ljudi je ostalo bez posla za vrijeme korona krize do sada, a prema svemu sudeći prijeti nam potpuna gospodarska katastrofa, koju Vlada dočekuje nespremna. Nije pripremila niti jednu mjeru pomoći onima najugroženijima. A najugroženiji su umirovljenici, posebno oni s malim mirovinama, koji se boje izaći iz svojih domova, kontaktirati sa svojom djecom i unucima, u riziku od korone,“ istaknuvši kako najsiromašniji često nemaju ni za osnovne životne namirnice, a zdravstveni pregledi su im postali nedostupni.

Zato u SDP-u inzistiraju da se njihov paket pomoći najugroženijima, koji je davno upućen u proceduru, stavi ovaj tjedan na dnevni red Sabora. Tu prvenstveno misle na zaštitni dodatak od 750 kuna mjesečno za korisnike socijalne pomoći, za umirovljenike s malim mirovinama. Kao i za sve osobe, ispod prihodovnog cenzusa od 1.939.39 kn. Jedan od prijedloga je i ukidanje RTV pretplate za umirovljenike s malim mirovinama i korisnike socijalne pomoći.

Davorko Vidović navodi kako 122 države svijeta imaju razrađene i gotove programe mjera koje idu prema najsiromašnijim i najranjivijim građanima, dok hrvatska Vlada od 63 mjere koje je predložila u tom smjeru idu samo dvije mjere. - Činjenica je da problem objektivno postoji i da će on eskalirati. Vlada nikakvu ideju o tome kako se nositi sa socijalnim problemima nije pokazala. Nadležno Ministarstvo šuti, samo se povremeno javi uz nekakav eksces, a nije predložili niti jednu mjeru prema ranjivim skupinama. Od 1. lipnja će Hrvatskoj na dispoziciji stajati poprilično velik novac koji EU planira plasirati prema zemljama upravo za osnaživanje mjera socijalne politike," rekao je Vidović.

Vidović kaže da je SDP osmislio interventni paket mjera koje obuhvaćaju 22 skupine ugroženih građana i koje u velikoj mjeri osiguravaju premošćivanje razdoblja u kojem će se morati postavljati temelji za socijalnu politiku koja je u Hrvatskoj toliko zapuštena i vapi za promjenom neovisno o pandemiji. 

Profesor Nino Žganec istaknuo je kako stopa relativnog siromaštva, osim starijih građana, pogađa i djecu, a ona u Hrvatskoj iznosi 20% i za oko 7% je veća od prosjeka EU. SDP upućuje u saborsku proceduru Prijedlog za povećanje proračunske osnovice po djetetu za 50%, što bi iznosilo:

1.       449,01 kn za dijete iz prve skupine, umjesto dosadašnjih 299,34 kn;

2.       374,17 kn, za dijete iz druge skupine, umjesto dosadašnjih 249,45 kn;

3.       u trećoj skupini bi iznosio 299,34 kn po djetetu, umjesto dosadašnjih 199,56 kn.

Prijedlog je proračunski odgovoran i socijalno osjetljiv i nada se da će Vlada pokazati toliko osjetljivosti da usvoji njihov prijedlog i uveća doplatke u iznosu između 100 i 150 kn po djetetu.

Predsjednica Foruma žena SDP-a Maja Sporiš kaže da je to nužan minimum kojim država mora intervenirati kao pomoć socijalnom standardu obitelji u riziku od siromaštva i kao trajnu mjeru za suzbijanje dječjeg siromaštva. - Podsjećamo, ova Vlada je širila broj korisnika doplatka za djecu 2018., ali su iznosi ostali izrazito mali. Stoga tražimo žurne izmjene Zakona o doplatku za djecu i povećanje doplatka za djecu po našem prijedlogu, kao odgovor na ublažavanje posljedica krize po standard obitelji s djecom,“ rekao je Žganec.

SDP predlaže i osnivanje Fonda solidarnosti za najpogođenije skupine stanovništva virusom Covid-19, izradu i objavu analize dostupnih sredstava iz EU fondova sa fokusom na Europski socijalni fond, utvrđivanje (u partnerstvu s drugim dionicima – organizacijama civilnog društva, pružateljima socijalnih usluga, korisnicima i stručnjacima) ključnih područja socijalne zaštite koja treba ojačati te raspiše hitne natječaje za dodjelu sredstava, maksimalno pojednostavljenje, fleksibilizaciju i digitalizaciju natječajne procedure kao i ostale birokratske procedure vezane uz provedbu i izvještavanje o provedenim projektima.